DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 91     <-- 91 -->        PDF

dokumente o zaštiti prirodnog blaga, dozvoljava na primjer krčenje tisuća kilometara malih vodotoka, ostavljajući za sobom apokaliptične prizore. Autor ovoga članka je posebno kritičan na dosadašnji način reguliranja vodotoka i smatra da on nije dobar. Upitno je koliko koristi od takva rada, osim crpljenja novca iz državnog proračuna. Naime, logično je da krivudavi potok pretvoren u pravocrtni kanal, povećava brzinu otjecanja voda u veće vodotoke, pa time nizvodno povećava i opasnost od poplava većih razmjera. Sve što je navedeno o vodotocima u ovom članku odnosi se na područje na kojemu je radio i boravi autor.
LOVNI TURIZAM
Postepena aktivnost lovnog turizma ovoga kraja počinje šezdesetih godina prošloga stoljeća. U to vrijeme tadašnja SFRJ bila je gotovo jedina država koja je otvorila granice stranim lovcima, dok su ostale socijalističke države u našem okruženju bile još dugo zatvorene ili iznimno i selektivno dozvoljavale ulazak stranim lovcima sa zapada. Tada je u lovištima ovoga kraja obitavao zavidan broj sitne i srneće divljači. Jelenska divljač i svinja divlja obitavali su uglavnom u državnim lovištima. Sedamdesetih godina prošloga stoljeća, lovni turizam počinje opadati, što zbog otvorenih granica susjednih zemalja, ali i zbog postepenog opadanja broja sitne divljači.
Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, završnog formiranja lovišta između 1994. i 1996. godine, lovni turizam na jelensku, srneću divljač i svinju divlju se nastavlja, uglavnom u lovištima koja su povjerena na gospodarenje „Hrvatskim šumama“. Lovištima krupne divljači koja su zakupljena na deset godina ili koncesijom na duži rok gospodare fizičke osobe ili tvrtke, a u tim lovištima je lovni turizam sa stranim lovcima manje izražen, jer lov služi za vlastiti užitak i reprezentaciju, te za prodaju ili vlastitu preradu mesa divljači.
OSTALE AKTIVNOSTI I INFRASTRUKTURA U LOVIŠTIMA
U zajedničkim lovištima odvijaju se razne aktivnosti koje oplemenjuju lovstvo i stanje u lovištima:
– za poboljšanje fonda zeca izgrađena su dva kavezna uzgajališta zeca divljeg, kapaciteta 800 jedinki,
– kinologija je na zavidnoj razini, a više od 800 čistokrvnih pasa oplemenjuje lov i smanjuje gubljenje divljači u lovu,
– poštujući propise o higijeni i ispravnosti mesa za ljudsku ishranu izgrađeno je desetak hladnjača i prostorija za rasijecanje i obradu divljači,
– na osam uređenih strelišta lovci usavršavaju svoje vještine u gađanju kako bi bilo što manje ranjavanja divljači.
U državnim lovištima postoje najsuvremeniji objekti za hlađenje, rasijecanje i obradu mesa divljači.
KOMENAR UZ PRILOŽENE TABLICE
U svim tablicama, za svaku lovnu godinu načinjena su dva retka. Brojke u brojniku se odnose na državna, a u nazivniku na zajednička (županijska) lovišta.
Tablica 1. Kod proljetnog stanja gospodarskih vrsta divljači vidljiv je porast brojnog stanja u populaciji jelena običnog, svinje divlje, blagi porast u populaciji srne, lopatara, muflona, prepelice pučpure i goluba grivnjaša. U padu brojnosti bilježimo zeca i liske crne. U vlastitim lovištima fazan je u padu brojnosti, a u zajedničkim lovištima obitava u podjednakom broju koji također nije zadovoljavajući. Patka u zajedničkim lovištima zadržava brojnost, a u vlastitim je u padu brojnosti.
Tablica 2. U ovoj tablici vidimo blagi porast ili uravnoteženo brojno stanje kod jazavca, divlje mačke, porast broja kod kune bjelice, a lisica, vrana, svraka, šojka i ondatra su u podjednakoj brojnosti ili blagom padu. Dabar kao nova vrsta povećava brojnost svoje populacije.
Tablica 3. Porast odstrjela jelena običnog, srneće divljači, svinje divlje, prepelice pučpure i goluba grivnjaša je usklađen s povećanjem proljetnih brojnih stanja te divljači.
Kod lopatara, muflona, šljuke, patke i liske također vidimo kontinuitet u broju odstrijeljene divljači. Broj odstrijeljenih zečeva je u padu, a kod fazana varira, ovisno o broju unesenih fazana u lovišta. Trčke gotovo i nema. Ono malo evidentiranog odstrjela je rezultat pokušaja unosa trčaka u lovište.
Tablica 4. Broj odstrijeljenih jedinki lisice, svraka, vrana, šojke, ondatre i tvora je u padu, a kod ostalih vrsta je uravnotežen zadnjih godina. Lasica mala se ne odstrjeljuje nakon prelaska u zaštićenu vrstu.                    Tablica 5. Zec i trčka su unošeni u zajednička lovišta, fazan većim brojem u zajednička lovišta, a ostale vrste samo u državna lovišta. Ispuštanje trčke i fazana nije pokazalo očekivane rezultate, jer je velik broj stradao što od grabežljivaca, što zbog loše pripreme terena za podivljavanje.
Tablica 6. Prikazani podaci u ovoj tablici su zabrinjavajući, pogotovo stradale divljači na prometnicama. Taj podatak se može uzeti kao stvaran. Međutim, podatak za uginulu divljač u lovištima je upitan, posebice kada se radi o srnećoj divljači, zecu i fazanu.??
Tablica 7, 7 nastavak i 8. Ove tablice sadrže usporedne podatke početne prema završnoj godini promatranja, kako bi se dobio uvid u dinamiku kretanja, bilo u pozitivnom ili negativnom smjeru.
Tablica 9. Životinjske vrste pod zaštitom, kao i niz drugih koje nisu nabrojene, zaslužuju veću pozornost i prijateljstvo lovaca. Jastrebovi na primjer čine izvjesnu štetu da bi održali vrstu. Istina je da u mnogim lovištima imamo manje sitne divljači nego nekada, ali za takvo stanje nije kriv jastreb i neke druge vrste nego mi sami – ljudi.