DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 81     <-- 81 -->        PDF

ekologijski projekt iz sfere zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj i iznosi podatke o proizvodnji komposta. Dalje piše o proizvodnji biljnog materijala, ljudskim resursima, radnim sektorima i jedinicama, te o stručnim službama. Toljan tekst završava o Floraartu, čiji je Zrinjevac glavni organizator od 1992. godine.
Drveće u urbanim sredinama. Ovaj dio teksta napisao je Jure Leko. On ukazuje da je drveće u urbanim sredinama izloženo mnogim opterećenjima: zagađen zrak, povišena temperatura, smanjen prostor, smanjen dotok vode i hranjiva, neodgovarajuće tlo, soli, kiselost, lužnatost, uvjeti razvoja krošnje i niz drugih nepovoljnih čimbenika. Dalje govori o potrebnoj njezi mladih stabala, rezidbi krošanja, mehaničkim oštećenjima i zaštiti. Posebno ističe značenje zelenila u urbanim sredinama i navodi da je sadnja biljaka povezana s mnogim kulturama, religijama i običajima i da je za opstanak zelenila nužan Program održavanja.
Drveće i grmlje u urbanim sredinama. Ovo je glavno i najopširnije poglavlje u knjizi, a napisao ga je Josip Perić. U ovom poglavlju opisane su 93 vrste, jedna podvrsta, šest križanaca i 36 kultivara. Jedna je svojta opisana kao podvrsta (kineski javor), a mušmulice su opisane na razini roda.
Vrste se opisane na način uobičajen u dendrološkim knjgama: drvo ili grm, krošnja, kora, korijenov sustav, pupovi. Listovi – iglice, cvjetovi, plodovi i areal. Za kultivare je dat opis samo glavnih značajki. Za nekoliku vrsta navedene su i upute o njihovom uzgoju. Nakon opisa navedeni su podaci o dotičnoj vrsti, odnosno kultivaru u Zagrebu: broj stabala, površina m2  koju pokriva ili koliko metara dužine zauzima kao živica. Ti su podaci prikazani i grafikonima. Na tri slike uz tekst za svaku svojtu prikazane se njene glavne morfološke značajke.
Analizom cjelokupnog teksta u ovom poglavlju dolazi se do vrlo značajnih činjenica koje je korisno iznijeti.
Od navedenih svojti golosjemenjače pripadaju u četiri porodice i 13 rodova (5 europskih i 8 rodova drugih kontinenata), u koje je uključeno 17 vrsta i 12 kultivara. Kritosjemenjačama (dvosupnicama) pripada 31 porodica, 65 rodova (35 europskih i 30 rodova s drugih kontinenata), 76 vrsta, 6 križanaca i 24 kultivara. Svojtama je najbogatija porodica Rosaceae – ružovke. Njoj u ovom djelu pripada 10 rodova, jedan križanac, jedan kultivar i 12 vrsta. Slijedi je porodica Caprifoliaceae – kozokrvine sa 6 rodova i 6 vrsta. One su značajni pokrivači tla, pogotovo vrste roda Lonicera. Njima se može pridružiti i porodica Oleaceae – maslinovke s 3 roda i 6 vrsta, a posebno je značajna kalina – Ligustrum čijih živica u Zagrebu ima preko 108 000 m.
Analizirajući grafikone također se dolazi do vrlo značajnih podataka. Iz grafikona je vidljivo da 77 vrsta stabala ili grmova pripada u 40 rodova. Po broju vrsta najzastupljeniji su rodovi Betula, Populus, Tilia, Platanus i Fraxinus. Vrste koje su dostigle promjere 90 i više cm pripadaju rodovima Fraxinus, Platanus, Populus, Quercus, Salix, Catalpa i Juglans. Većina stabala ima srednje prsne promjere, što ukazuje na njihov ispravan raspored. Kao pokrivači tla koristi se 50 vrsta iz 27 rodova. Među njima najzastupljenije su vrste rodova Lonicera, Cotoneaster, Prunus, Spiraea i Mahonia. Za uzgoj živica služi 10 vrsta. Među njima najvažnije su vrste rodova Ligustrum, Spiraea i Pyracantha. Neke vrste služe i kao pokrivači tla i za živice.
Zaključak
Knjiga Zelenilo urbanih sredina – Grad Zagreb predstavlja suvremeno djelo koje nas upućuje na odnos biljaka i čovjeka u urbanim sredinama, na uvjete rasta biljaka u gradovima, ali i njihovu mnogokorisnost za čovjeka. Autori knjige su sve to prikazali na temelju svojih saznanja kroz dugogodišnju praksu, radeći na zelenilu grada Zagreba, ali i na povijesnim činjenicama o zelenilu Zagreba tijekom 120 i više godina. Glavni dio knjige odnosi se na opis pojedinih biljaka, a popraćen je slikama i drugim podacima. Upravo to daje knjizi značenje, a čitatelju jasna saznanja o biljkama. Mnogobrojne fotografije u knjizi su samo mali broj izabranih od 6 000 do 7 000 fotografija koje je snimio Josip Perić tijekom proučavanja zagrebačkog zelenila.
Knjiga je vrijedno djelo za ljude koji rade u gradskim zelenilima, stručnjake, znanstvenike i ljubitelje biljaka, bez obzira na njihovu struku. Sigurno je da je novom knjigom o zelenilu u urbanim sredinama obogaćena i šumarska struka. Zasigurno će je koristiti i naši studenti. Preporučam je svima za korištenje, a autorima upućujem čestitke.