DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 80 <-- 80 --> PDF |
ZELENILO URBANIH SREDINA GRAD ZAGREB Milan Glavaš Pod gornjim naslovom nedavno je iz tiska izišla knjiga, čiji su autori Igor Toljan, Jure Leko i Josip Perić, diplomirani inženjeri šumarstva. Sva trojica imaju dugogodišnje iskustvo na uređenju zagrebačkog zelenila. Zaposlenici su Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnica Zrinjevac, koji je ujedno i izdavač knjige. Tekst je recenzirala prof. dr. sc. Marilena Idžojtić. Uz autora suradnica knjige je Marija Perić, studentica Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Knjiga je promovirana 28. svibnja 2015. godine u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu. Kao promotor osjećam dužnost da o njoj iznesem bitne podatke za našu struku. Obim knjige je 208 stranica. Na početku je napisana jedna mudra izreka Alberta Einsteina, slijedi slika s ovogodišnjeg Floraarta, te sadržaj iz kojega se vidi da je tekst podijeljen u četiri poglavlja. Poslije toga na kartama je prikazan prostorni raspored 10 najzastupljenijih vrsta drveća na području Zagreba. Potom se nailazi na niz fotografija cvjetnjaka i biljaka u zimsko-proljetnom razdoblju. Iz popisa literature vidljivo je da su autori koristili 15 djela domaćih i iz susjednih zemalja poznatih eksperata na području flore. Uz to koristili su još šest djela (Šumarske enciklopedije, Šume u Hrvatskoj i dva izdanja o Zrinjevcu) u kojima su napisi o dendroflori. Pri kraju je naveden popis opisanih biljaka (znanstveni i narodni nazivi), te još nekoliko slika uređenih površina. Knjiga završava kratkim biografijama autora, a na zadnjoj korici je izdvojeno mišljenje recenzentice. Slijedi prikaz knjige po poglavljima. Uvod. Autor Josip Perić ukazuje da je knjiga napisana u namjeri da čitatelje upozna s urbanim zelenilom. Navodi važnu značajku da Zagreb posjeduje Katastar zelenih površina (GIS), objašnjava funkciju zelenila, nužnost održavanja i specifične uvjete u kojima biljke žive u urbanim sredinama. Posebno naglašava odnos čovjeka prema zelenilu i navodi normative koji omogućavaju suživot čovjeka i biljaka u urbanim sredinama. Značajan je podatak da Zagreb ima oko 20 m2 zelenila po stanovniku, a navedeni su i podaci o broju stabala, površinama travnjaka, ukrasnog bilja, staza, cvjetnjaka, dužini svih živica i drugo, što sve održava Zrinjevac u Zagrebu. Zatim je autor objasnio važnost vegetacije u gradovima u smislu zaštite od prevelikog zagađivanja, reguliranja atmosfere, a posebice koja je uloga biljaka u pročišćavanju zraka, zaštite od buke i druge značajke. Također je naveo koje funkcije ima zelenilo u gradovima, a i važnost njihovog ekonomskog doprinosa. Perić na kraju poručuje da treba voditi brigu o zelenilu, što se vraća višestruko. Zrinjevac tijekom tri stoljeća. Autor ovog poglavlja je Igor Toljan. Na početku ističe da je Zrinjevac najstarija hrvatska tvrtka utemeljena radi uređenja i njege javnih nasada i da ima odlučnost u prenošenu vizije svojih utemeljitelja. Dalje navodi i objašnjava o organizacijama koje su brinule o zelenilu proteklih 120 i više godina (Gradska vrtlarija je osnovana 1893. godine, Nasadi 1948. godine, Flora 1967. godine, a Zrinjevac 1977. godine koji od 2007. godine djeluje unutar Zagrebačkog holdinga d.o.o.). Slijedi prikaz stanja i poslovanja Zrinjevca u današnjici. Ističe da je Zrinjevac stavljajući u funkciju kompostanu prvi |