DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 77     <-- 77 -->        PDF

nabrajanje svih do sada prigodnih izdanja u okviru Hrvatske faune. Spomenut ćemo još tri likovno dopadljive marke od 15. 3. 2011. na kojima su bili predstavljeni smeđi medvjed (na marki je pisalo mrki!), Eleonorin sokol i sredozemna medvjedica.
I najnovije prigodno izdanje posvećeno našim dobro nam poznatim šumskim vrstama prati informativni listić, na kojemu su iz pera prof. dr. sc. Marijana Grubešića na sažet i pregledan način, za svaku vrstu posebno, iznijeti podaci o njihovoj klasifikaciji, izgledu i građi tijela, razmnožavanju, rasprostranjenosti, bolestima. Za svaku vrstu dana je približna brojnost u Hrvatskoj. Tako je populacija srna procijenjena na 65.000 jedinki, lisica 13.000 i divljih svinja 30.000 jedinki. Dok zemlje iz našeg okruženja, poput Slovenije, a da ne govorimo o Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, redovito svake godine u svojim lovačkim časopisima i drugim publikacijama iskazuju podatke o broju odstrijeljene (stradale) divljači, uspoređujući ih s podacima iz prethodnih godina, u Hrvatskoj, i uz silne evidencije, ti podaci uglavnom ostaju nedostupnima šumarskoj i lovačkoj javnosti.
Ako izuzmemo poštanske marke s prikazom šumskih životinja, poput spomenutog ovogodišnjeg niza, šumskog drveća, ukrasnog grmlja, šumskih štetnika (kukaca) i sl. , šume i šumarstvo nisu osobito zastupljeni u izdanjima Hrvatske pošte. Među do sada izdanih 1000 maraka možemo izdvojiti samo dva izdanja: marku s likom našeg šumara i književnika Josipa Kozarca (1858–1906), izdanu u sklopu niza Znameniti Hrvati, 29. 3. 2006., te prigodno izdanje od dvije marke EUROPA- šume 5. 5. 2011. dizajnera Roberta Rebernaka, a prema djelima naših slikara Lovre Artukovića i Josipa Zankija. U svijetu su na poštanskim markama obilježavaju i pojedine godišnjice, značajna događanja iz oblasti šumarstva i slično, što se u nas redovito zanemaruje. Da je to tako, potvrđuje Program prigodnih poštanskih maraka za 2015.g. Hrvatskih pošta u kojemu nije predviđena marka kojom bi se obilježila naša značajna obljetnica – 250 godina šumarstva i šumarske struke u Hrvatskoj . Usuđujem se reći: neoprostiv propust. Tako je, na primjer, Švedska svojevremeno poštanskom markom obilježila 100 godina šumarstva (1859–1959), a Austrija svoju pedeset godišnjicu. Peti međunarodni šumarski kongres 1960. Sudan i Tunis također obilježavaju markom. Nijemci koji su prije dvije godine proslavili 300 godina od objave čuvene Sylvikulture Carla von Carlowitza, što će reći tri stoljeća održivog gospodarenja, također su izdali prigodnu marku.