DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 76     <-- 76 -->        PDF

NAŠA LOVNA DIVLJAČ NA POŠTANSKIM MARKAMA
Alojzije Frković
Neposredno prije nego što su Hrvatske pošte otisnule i pustile u promet svoju tisućitu marku od ustoličenja Lijepe Naše (27. 4. 2015.), isti nas je operater nepuna dva tjedna ranije (15. 4. 2015.) obradovao novim prigodnim nizom iz serijala Hrvatska fauna. Ovoga puta marke su posvećene trima našim, mogli bi smo reći, najlovljenijim i najraširenijim vrstama divljači – srni (Capreolus capreolus), (nominalne vrijednosti marke 2,80 kn), lisici (Vulpes vulpes, 4,60 kn) i divljoj svinji (Sus scrofa, 6,50 kn). Dizajneru Deanu Roksandiću iz Zagreba kao predlošci poslužili su uspjeli snimci našeg poznatog snimatelja divljači Marija Romulića. Marke su izdane u arcima od 20 maraka i kornetima od 10 maraka, a Hrvatska pošta izdala je prigodnu omotnicu (vidi sliku) prvog dana (FDC) te tri maksimum karte. U nakladi od 150.000 primjeraka po motivu, marke je u višebojnom ofset tisku već tradicionalno tiskao AKD d.o.o. Zagreb.
Iako elektronička tehnologija sve više gura marke u zapećak, ostaje činjenica da ta „papirnata pisma“ s na njima nalijepljenim nazubljenim „sličicama“ se tako lako ne predaju. Štoviše, dobivaju sve veću važnost. U informativnom listiću koji je pratio već spomenutu tisućitu marku pod imenom Tisućita poštanska marka, našli smo sljedeći zapis:“Gotovo bi se mogla staviti marka i potpis pošiljatelja, a već bi primatelj dobio poruku u sažetom privlačnom obliku u koji bi se mogao s veseljem udubiti. Zapravo, marka je uvijek bila paralelno pismo. Ona je nudila cijeli repertoar životnih sadržaja koje smo mogli upućivati jedni drugima. Otkad postoji samostalna Hrvatska upravo smo napisali tisuću takvih pisama“ (Ž. Čorak).
Što se tiče maraka posvećenih fauni hrvatskog područja prvo takvo izdanje datira još iz 1992 (23. 2.), na kojemu su bili prikazani jelen obični od dlakave divljači i strogo zaštićeni orao štekavac od pernatih vrsta. Naizmjence, u pravilu svake druge ili treće godine („praznine“ su ispunjavale marke iz serijala Flora hrvatskog područja), slijedile su marke s vrstama iz podmorja (glavata želva, dobri dupin), gmazova (oštroglavi žutokrug – prikazan na četiri marke!, leptiri (apolon, veliki livadni plavac, močvarni okaš) i dr. Serijal od tri marke pušten u promet 5. 6. 2003. predstavljao je naše glodavce: vjevericu, puha i reintroduciranog dabra, a godinu dana kasnije u suradnji s WWF-om izdane su četiri marke posvećene čaplji dangubi. Daleko bi nas odvelo

ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 77     <-- 77 -->        PDF

nabrajanje svih do sada prigodnih izdanja u okviru Hrvatske faune. Spomenut ćemo još tri likovno dopadljive marke od 15. 3. 2011. na kojima su bili predstavljeni smeđi medvjed (na marki je pisalo mrki!), Eleonorin sokol i sredozemna medvjedica.
I najnovije prigodno izdanje posvećeno našim dobro nam poznatim šumskim vrstama prati informativni listić, na kojemu su iz pera prof. dr. sc. Marijana Grubešića na sažet i pregledan način, za svaku vrstu posebno, iznijeti podaci o njihovoj klasifikaciji, izgledu i građi tijela, razmnožavanju, rasprostranjenosti, bolestima. Za svaku vrstu dana je približna brojnost u Hrvatskoj. Tako je populacija srna procijenjena na 65.000 jedinki, lisica 13.000 i divljih svinja 30.000 jedinki. Dok zemlje iz našeg okruženja, poput Slovenije, a da ne govorimo o Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, redovito svake godine u svojim lovačkim časopisima i drugim publikacijama iskazuju podatke o broju odstrijeljene (stradale) divljači, uspoređujući ih s podacima iz prethodnih godina, u Hrvatskoj, i uz silne evidencije, ti podaci uglavnom ostaju nedostupnima šumarskoj i lovačkoj javnosti.
Ako izuzmemo poštanske marke s prikazom šumskih životinja, poput spomenutog ovogodišnjeg niza, šumskog drveća, ukrasnog grmlja, šumskih štetnika (kukaca) i sl. , šume i šumarstvo nisu osobito zastupljeni u izdanjima Hrvatske pošte. Među do sada izdanih 1000 maraka možemo izdvojiti samo dva izdanja: marku s likom našeg šumara i književnika Josipa Kozarca (1858–1906), izdanu u sklopu niza Znameniti Hrvati, 29. 3. 2006., te prigodno izdanje od dvije marke EUROPA- šume 5. 5. 2011. dizajnera Roberta Rebernaka, a prema djelima naših slikara Lovre Artukovića i Josipa Zankija. U svijetu su na poštanskim markama obilježavaju i pojedine godišnjice, značajna događanja iz oblasti šumarstva i slično, što se u nas redovito zanemaruje. Da je to tako, potvrđuje Program prigodnih poštanskih maraka za 2015.g. Hrvatskih pošta u kojemu nije predviđena marka kojom bi se obilježila naša značajna obljetnica – 250 godina šumarstva i šumarske struke u Hrvatskoj . Usuđujem se reći: neoprostiv propust. Tako je, na primjer, Švedska svojevremeno poštanskom markom obilježila 100 godina šumarstva (1859–1959), a Austrija svoju pedeset godišnjicu. Peti međunarodni šumarski kongres 1960. Sudan i Tunis također obilježavaju markom. Nijemci koji su prije dvije godine proslavili 300 godina od objave čuvene Sylvikulture Carla von Carlowitza, što će reći tri stoljeća održivog gospodarenja, također su izdali prigodnu marku.