DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 74     <-- 74 -->        PDF

management using high resolution satellite imagery: A case study in Sabah, Malaysian Borneo.International Journal of Applied Earth Observation and Geoinformation, 18, 305–312.
Lu, D., Chen, Q., Wang, G., Liu, L., Li, G., Moran, E., 2014: A survey of remote sensing-based aboveground biomass estimation methods in forest ecosystems. International Journal of Digital Earth, (ahead-of-print), 1–43.
Malatesta, L., Attorre, F., Altobelli, A., Adeeb, A., Sanctis, M. D., Taleb, N. M., Scholte, P. T., Vitale, M., 2013: Vegetation mapping from high-resolution satellite images in the heterogeneous arid environments of Socotra Island (Yemen). Journal of Applied Remote Sensing, 7, 073527-1-21.
Muukkonen, P., 2006: Forest inventory-based large-scale forest biomass and carbon budget assessment: new enhanced methods and use of remote sensing for verification. Dissertations Forestales, Finnish Forest Research Institute, Department of Geography, Faculty of Science, University of Helsinki, ISSN: 1795-7389.
Myeong, S., Nowak, D. J., Duggin, M. J., 2006: A temporal analysis of urban forest carbon storage using remote sensing. Remote Sensing of Environment, 101 (2), pp. 277–282.
Orman Genel Mudurlugu (General Directorate of Forestry, Turkey) Available online: http://web.ogm.gov.tr/diger/iklim/Dokumanlar/MakaleBildiri/isinma_onem.pdf, (accessed on 01 November 2014).
Ozturk, K., 2002: Global climatic changes and their probable effect upon Turkey. Gazi University Journal of Gazi Educational Faculty, Vol.22 (1), pp. 47–65.
Peichl, M., Arain, M. A., 2007: Allometry and partitioning of above – and belowground tree biomass in an age-sequence of white pine forests. Forest Ecology and Management, 253, pp. 68–80.
Penman, J., Gytarsky, M., Hiraishi, T., Krug, T., Kruger, D., Pipatti, R., Wagner, F. 2003: Good practice guidance for land use, land-use change and forestry. Institute for Global Environmental Strategies.
Ravindranath, N. H., Ostwald, M., 2008: Carbon inventory methods: handbook for greenhouse gas inventory, carbon mitigation and roundwood production projects. Advances in Global Change Research, Switzerland, 978-1-4020-6546-0.
Riegel, J. B., Bernhardt, E., Swenson, J., 2013: Estimating Above-Ground Carbon Biomass in a Newly Restored Coastal Plain Wetland Using Remote Sensing. Plos one, 8(6), e68251.
Sulistyawati, E., Ulumuddin, Y.I., Hakim, D. M., Harto, A. B., Ramdhan, M., 2006: Estimation of carbon stock at landscape level using remote sensing: a case study in mount Papandayan. Environmental Technology and Management Conference, West Java, Indonesia.
Tan, K., Piao, S., Peng, C., Fang, J., 2007: Satellite-based estimation of biomass carbon stocks for northeast China´s forests between 1982 and 1999. Forest Ecology and Management, 240, 1–3, pp. 114–121.
Tian, X., Su, Z., Chen, E., Li, Z.,Van der Tol, C., Guo, J., He, Q., 2012: Estimation of forest above-ground biomass using multi-parameter remote sensing data over a cold and arid area. International Journal of Applied Earth Observation and Geoinformation, 14(1), 160–168.
Vicharnakorn, P., Shrestha, R. P., Nagai, M., Salam, A. P., Kiratiprayoon, S., 2014: Carbon Stock Assessment Using Remote Sensing and Forest Inventory Data in Savannakhet, Lao PDR. Remote Sensing, 6(6), 5452–5479.
Yang, K., Guan, D., 2008: Changes in forest biomass carbon stock in the Pearl River delta between 1989 and 2003. Journal of Environmental Sciences, 20, pp. 1439–1444.
SAŽETAK
Postoje tri glavna nalazišta ugljika na svijetu. To su atmosfera, zemaljski i oceanski ekosustavi. Šume su najveće zemaljsko nalazište ugljika. Postoji linearni odnos između količine šumskih područja i pohranjenog ugljika. Također, u kontekstu Kyoto protokola, šumska zemljišta i količina pohranjenog ugljika jako su važni za razmjenu ugljika u nadolazećim godinama.
Svrha ovog istraživanja je formalizirati jednadžbu regresije između kapaciteta pohrane nadzemnog ugljika izračunatog kroz ekstenzivni terenski pregled 344 područja uzoraka u Direkciji šuma Camyazi, Turska, te vrijednosti refleksije koje odgovaraju svakom uzorku od slika RapidEye.
U istraživanju su se koristili inventarni podaci plana gospodarenja te tehnike daljinskog istraživanja za utvrđivanje količine ugljika pohranjene u sastojini unutar granica Direkcije šuma Camyazi, Turska. Kao rezultat izvršenih kalkulacija, korištenjem slika RapidEye te (Pojas 4)2 izvedene jednadžbe koja daje R2=0.71, ovisno o podacima Direkcije šuma Erzurum Camyazi, utvrđeno je da je količina ugljika pohranjena u sastojini iznosila 285 208 tona. Iz te vrijednosti možemo zaključiti da je prosječna pohrana ugljika u ispitivanom području 28.8 tona/ha.
Tehnike daljinskog istraživanja korištene u ovome istraživanju pokazale su da te tehnike mogu uštedjeti vrijeme, financijska sredstva i posao kod izračuna podataka kapaciteta pohrane ugljika (koje zahtijeva prilično vremena i sredstava za izračun), a mogu se dobiti precizni rezultati. Uz to, istraživanje je pokazalo da je Red-Edge pojas (Pojas 4) satelitske slike RapidEye-a osjetljiv na biomasu i klorofil se može koristiti u istraživanjima povezanim s pohranom ugljika.
Jednadžbe za biomasu i pohranu ugljika za svaku vrstu šumskog drveća još nisu dovršene. Trebaju se dovršiti što je prije moguće i kapacitet pohrane ugljika treba se točnije utvrditi. Kod izračuna kapaciteta za ovaj tip istraživanja treba uzeti u obzir financijsku stranu istraživanja uz preferiranje kombinirane metode s niskim troškovima.
KLJUČNE RIJEČI: nadzemna biomasa, pohrana ugljika, daljinska istraživanja, RapidEye