DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Udio ECM vrsta pokazuje visoki stupanj negativne korelacije s prosječnim brojem piknida S. sapinea na iglici (r = –0,9632, p = 0,173), ali regresijski model nije statistički značajan (p<0,05). Promatramo li ovisnost prosječnog broja piknida na iglicama s obzirom na udio ECM vrsta gljiva, vidljiv je trend koji ukazuje da povećanje udjela ECM vrsta dovodi do brzog pada prosječnog broja piknida na iglici (Slika 4.). S druge strane, u uvjetima destruirane ECM zajednice očekivani prosječni broj piknida prelazi vrijednost od 34 piknide po iglici. Kulture s više od 60% udjela ECM vrsta pokazuju mnogo manji broj piknida na pojedinoj iglici. Nadalje, regresijska analiza pokazuje da u slučaju kada udio ECM vrsta prelazi 75%, možemo očekivati nezaražene iglice sa S. sapinea. Slični trendovi vrijede i s obzirom na udio ECM plodišta koja ipak manje utječu na prosječan broj piknida na iglici. Prosječan broj piknida S. sapinea na iglici pokazuje visoki stupanj negativne korelacije s obzirom na udio ECM plodišta (r = –0,9676, p= 0,162), ali regresijski model kao i kod udjela vrsta nije statistički značajan (p<0,05). Rezultati pokazuju da u kulturama koje imaju udio ECM plodišta manji od 15% možemo očekivati jaku zarazu s 15 ili više piknida na pojedinoj iglici (Slika 5.). Prema regresijskom modelu, tek kada udio ECM plodišta dostigne 90% ili više možemo očekivati izostanak piknida s iglica. Korelacije prosječnog broja piknida na iglici, udjela ECM vrsta i plodišta prema sadržaju kalija (K2O), dušika (N), ugljika (C), odnosa C:N i humusa u organskom horizontu tla prikazane su u Tablici 3. Na plohi Previš pojavilo se više osjetljivih ECM vrsta, po čemu se ova ploha značajno razlikovala od preostale dvije. |