DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 15     <-- 15 -->        PDF

izvori i jaki vodotoci uzrokuju u reljefu paleozojske podloge mnogobrojne dublje ili pliće jarke strmih strana sklonih odronjavanju. Sastojine gospodarske jedinice „Belevine” prostiru se na sedimentima paleozoika odnosno na podzolima, kiselim smeđim tlima i smeđim podzolastim tlima
Prema Köppenovoj klasifikaciji klimatskih područja Republike Hrvatske g.j. „Belevine“ i pripada klimatskom tipu Cfsbx.
Rezultati istraživanja s raspravom
Results of research with discussion
Postojeći registar primarne šumske prometne infrastrukture – mogućnost primjene i nedostaci – Existing register of primary forest traffic infrastructure – possibility of application and drawbacks
Registar primarne šumske prometne infrastrukture ustrojen je u državnim šumama kojima gospodari trgovačko društvo „Hrvatske šume“, u državnim šumama kojima gospodari Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te u privatnim šumama većih šumoposjednika. U prevladavajućem dijelu privatnih šuma Republike Hrvatske, poglavito u šumoposjedima manjih površina, ne postoji registar primarne šumske prometne infrastrukture.
U poglavlju 2.2.1. Raščlamba postojeće metodologije izradbe registra primarne šumske prometne infrastrukture, opisani registar primarne šumske prometne infrastrukture, s obzirom na sastavnice, vrstu i obuhvat podataka, omogućava dosta kvalitetno planiranje primarnog otvaranja šuma (za još kvalitetniji, sveobuhvatni, pristup otvaranju šuma trebalo bi raspolagati i registrom sekundarne šumske prometne infrastrukture), ali je nedostatan za ozbiljno planiranje radova održavanja šumskih cesta.
Želi li se i faza održavanja odraditi bar jednako kvalitetno kao i faza planiranja primarne šumske prometne infrastrukture, a održavanje će troškovno, obimom radova, sve više, preuzimati primat nad izgradnjom šumskih cesta kako se u pojedinom reljefnom području, za odabrane sustave pridobivanja drva, budemo približavali optimalnoj/ciljanoj primarnoj klasičnoj otvorenosti šuma (ciljanoj srednjoj udaljenosti privlačenja i odličnoj primarnoj relativnoj otvorenosti), treba čim skorije izraditi detaljan katastar primarne šumske prometne infrastrukture i u državnim i u privatnim šumama Republike Hrvatske.
Metodologija izradbe detaljnog registra primarne šumske prometne infrastrukture – Methodology for developing a detailed register of primary forest traffic infrastructure
Prikupljanje terenskih podataka – Field data collecting
Za svaku su šumsku cestu, na njenom početku odnosno na stajalištu sa kojega je bio dostupan dovoljan broj satelita, a samim time i željena (tražena) centimetarska točnost, dvofrekventnim GPS prijamnikom RTK Magellan ProMark 500 snimljene dvije referentne točke koje su služile kao veza pri kasnijim mjerenjima mjernom stanicom (tahimetrom). Tako su sve točke kasnije snimljene mjernom stanicom automatski bile uklopljene u prostor.
Rad s mjernom stanicom je na svakoj šumskoj cesti započeo postavljanjem stativa i horizontiranjem mjerne stanice iznad stajališne točke, točke koja je prethodno snimljena dvofrekventnim GPS prijamnikom RTK Magellan ProMark 500. Potom se kreira novi zadatak (posao), definiraju osnovne postavke i započinje sa snimanjem.
Intenzitet uzimanja uzoraka iznosio je 100 %, a mjerne su plohe šumskih cesta bile duljine od 20 m. Na mjernim se plohama obilježavala svaka vrsta oštećenja kolničke konstrukcije, kategorizacija se obavljala prema klasifikaciji Hribernika (2004) (tablica 1), svako oštećenje pronađeno na pojedinoj mjernoj plohi obilježeno je kodnom oznakom (tablica 1), a dodatno su cjelovita mjerna ploha i svako oštećenje zasebno snimljeni fotoaparatom Nikon D7000 opremljenim objektivom AF-S 18-105 VR. Sva su pronađena oštećenja na pojedinoj mjernoj plohi ucrtana u snimački list radi kasnijeg lakšeg interpretiranja podataka.
Potom su dodatno snimljene sljedeće koordinate: krajnjih točaka koje su predstavljale početke odnosno završetke pojedine