DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 14     <-- 14 -->        PDF

istraživanjima optimalne (ciljane) primarne otvorenosti pojedinih reljefnih područja Republike Hrvatske 2030. godine (Pentek i dr. 2012), dat će se projekcija budućih troškova održavanja optimalne primarne šumske prometne infrastrukture.
Područje istraživanja
Research area
Istraživanje je provedeno u g.j. „Belevine“, jedne od triju gospodarskih jedinica u sastavu nastavno pokusnog šumskog objekta Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zalesina. U prebornim šumama gorskog reljefnog područja g.j. „Belevine“ nalazi se 8,175 km šumskih cesta, a pokusni poligon ovog istraživanja predstavljen je sa sedam makadamskih šumskih cesta ukupne duljine 7,031 km. Od ukupno 8,175 km šumskih cesta 6,479 km ulazi u obračun primarne klasične otvorenosti koja za g.j. „Belevine“ iznosi 22,04 km/1000 ha (23,51 km/1000 ha bez Dedinskog vrha).
G.j. „Belevine” nalazi se na području Gorskog kotara na 45°26´ zemljopisne širine i 14°53´ zemljopisne dužine istočno od Greenwicha. Površina gospodarske jedinice, zajedno s pripadajućim dislociranim Dedinskim vrhom (18,40 ha; odsjeci 18a, 18b i 18c), iznosi 293,94 ha. Od toga je 283,20 ha obraslo, 5,88 ha je neobraslo, dok je 4,86 ha šumskog tla neplodno.
Reljef je blago valovit i lepezasto izbrazdan. Ističu se dvije gorske glavice, tri manje zaravni, te jedna uska dolina koja se provlači sjeveroistočnim dijelom odjela 7. Preostali dio gospodarske jedinice prostire se po blagim padinama izbrazdanim mnoštva brdskih potočića, koji mikroreljefu daju specifičnu plastičnost. G.j. „Belevine“ leži na nadmorskoj visini od 720 do 870 m. Padine su najvećim dijelom blagih do umjereno strmih strana (inklinacija do 20 °). Samo su strane korita povremenih brdskih potoka strme do vrlo strme, jer su potoci tijekom vremena usjekli duboka korita u debele naslage tla.
U najvećem dijelu g.j. „Belevine“ matični supstrat je izgrađen od permkarbonskih (paleozojskih) naslaga crnih brusilovaca, rđastih škriljevaca, pješčenjaka i konglomerata. Geološka podloga omogućila je neobično jaku hidrografiju, tj. razvoj vodene mreže s obiljem izvora i vodotoka. Obilni