DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Prometno je opterećenje šumskih cesta, poglavito pri transportu drvnih sortimenata, jedan od najznačajnijih utjecajnih čimbenika na njihovo razaranje. Stoga one šumske ceste s većim prometnim opterećenjem (šumske ceste, odnosno njihove dionice bliže spojevima s mrežom javnih cesta) trebaju biti pravilno dimenzionirane, intenzivnije i češće održavane u odnosu na šumske ceste, odnosno njihove dionice s manjim prometnim opterećenjem (Potočnik 2005). U slučaju naglašene javne uporabe šumskih cesta (otvaranje farmi, turizam i dr.) susrećemo se s problemom potrebe „prekomjernog“ održavanja ovih, u usporedbi s razinom održavanja šumskih cesta prevladavajuće šumarske namjene. Dodatna financijska sredstva za rekonstrukciju i/ili njihov održavanje trebala bi osigurati država, lokalna uprava ili socijalna skupina koja je za njih zainteresirana. Šumarstvo nema financijsku snagu plaćati dodatni standard održavanja šumskih cesta s visokom razinom javnog prometa. Ciljevi istraživanja i metode rada Research goals and working methods Ciljevi istraživanja – Research goals Ciljevi provedenog istraživanja jesu: • raščlamba postojeće metodologije izradbe registra primarne šumske prometne infrastrukture, • definiranje metodologije izradbe detaljnog registra primarne šumske prometne infrastrukture, • uspostava detaljnog registra primarne šumske prometne infrastrukture g.j. „Belevine“, • raščlamba troškova održavanja šumskih cesta u državnim šumama kojima gospodare „Hrvatske šume“ d.o.o. Metode rada – Working Methods Raščlamba postojeće metodologije izradbe registra primarne šumske prometne infrastrukture – Analysis of the current methodology for the register of primary forest traffic infrastructure developing Postojeća metodologija izradbe registra primarne šumske prometne infrastrukture koja se koristi u Republici Hrvatskoj razvijena je u suradnji poduzeća „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb i Zavoda za šumarske tehnike i tehnologije Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Anon. 2001, 2008). Cjelokupan se posao izrade registra primarnih šumskih prometnica sastoji od dvije prostorno i vremenski odvojene faze rada: terenske izmjere (prikupljanja) potrebnih podataka GPS prijamnikom prihvatljive točnosti i uredske računalne obrade podataka odgovarajućim programskim paketima (unos podataka, transformacija i obrada podataka, priprema podataka za ucrtavanje na digitalne zemljovide, izrada slikovne i tabelarne sastavnice registra primarnih šumskih prometnica). Registar primarne šumske prometne infrastrukture uspostavlja se na razini gospodarske jedinice, a svakoj se sastavnici primarne šumske prometne infrastrukture, i na slikovnom i u tabličlnom prikazu, pridružuje jedinstveni registarski broj koji se sastoji od tri grupe oznaka složenih od velikih tiskanih slova i arapskih brojeva. Prva grupa oznaka je troznamenkasti arapski broj koji predstavlja identifikacijski broj gospodarske jedinice koji ona ima u šumskogospodarskoj podjeli područja Republike Hrvatske. Druga grupa oznaka sastoji se od velikog tiskanog slova koje opisuje kategoriju ceste (A – javna i nerazvrstana cesta, B – šumska gospodarska i šumska protupožarna cesta) i jednoznamenkastog arapskog broja koji definira javnu ili nerazvrstanu cestu prema kriteriju njezina značenja u cjelovitoj mreži primarnih šumskih prometnica određene gospodarske jedinice (1 – glavna primarna šumska prometnica, 2 – sporedna primarna šumska prometnica, 3 – prilazna primarna šumska prometnica). Treća grupa oznaka je troznamenkasti arapski broj koji određuje redoslijed šumske, javne ili nerazvrstane ceste u gospodarskoj jedinici. U tabličnom se dijelu registra primarne šumske prometne infrastrukture, uz jedinstveni registarski broj svake ceste, mogu pronaći slijedeći podaci: ukupna duljina ceste, duljina ceste koja prolazi kroz šumu, duljina ceste koja prolazi rubom šume, duljina ceste s izgrađenom kolničkom konstrukcijom (kamen, asfalt), duljina ceste bez izgrađene kolničke konstrukcije, duljina ceste koja se uzima u obračun klasične primarne otvorenosti (gustoće primarne šumske prometne infrastrukture), utjecaj ceste na primarnu klasičnu otvorenost, metoda stabilizacije tla (ako je pri gradnji korištena), godina izgradnje. Za javne se ceste unosi i identifikacijski |