DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 112     <-- 112 -->        PDF

istaknuti i globalnu inicijativu ILTER (International Long Term Ecological Research). Ona se sastoji od mreže znanstvenika koji se bave dugoročnim ekološkim i socio-ekonomskim istraživanjima, a djeluju u okviru regionalnih LTER (Long Term Ecological Research) mreža. ILTER je utemeljen 1993. godine s ciljem boljeg razumijevanja ekosustava, što uključuje njihovu strukturu, funkcije i dugoročno odgovor na ekološke, društvene i ekonomske promjene na globalnoj razini.
Važnost dugoročnih ekoloških motrenja u šumskim ekosustavima prepoznata je od strane mnogih europskih zemalja, tako npr. Švicarska provodi trajni monitoring rasta i razvoja šuma već 126 godina počevši sa 12 trajnih pokusnih ploha, a danas ih ima 450 (površina 150 ha). Osim Švicarske treba istaknuti i druge europske zemlje poput Slovačke, Češke, Slovenije, Austrije, Njemačke, Mađarske, Francuske, Italije, ali i brojne druge zemlje koje imaju uspostavljen trajni monitoring šumskih ekosustava s ciljem praćenja promjena i boljeg razumijevanja dinamike šuma.
(tekst: Doc. dr. sc. Stjepan Mikac)
Kronologija i analiza obnove u pojedinim odsjecima G.J. Josip Kozarac
1) Obnova sastojina hrasta lužnjaka (EGT: II-G-22) u odsjecima 97a, 101a , 106a, 126c i 166b
Provođenje oplodnih sjeća u sastojinama hrasta lužnjaka provodi se temeljem propisa Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu Josip Kozarac. a uz korištenje tehnologija rada propisanih pravila šumarske struke.
U gore navedenim odsjecima, u kojima je postignuto dobro pomlađenje, napravljen je dovršni sjek, naknadno dolazi do smanjivanja broja pomlatka. Pomladak je reduciran najviše od glodavaca, a potom i od: poplavne vode, ledene kore, suše, mraza i divljih svinja. Napominjemo da je za sve odsjeke korištena ista tehnologija rada.
U većini odsjeka je primjena navedene tehnologije rada polučila dobre rezultate u smislu podizanja kvalitetnih mladih sastojina hrasta lužnjaka. Kao primjer navodimo odsjeke u kojima je sada dobro stanje (126c, 166b) i onih gdje je sada znatno lošije stanje (97a,101a,106a).
Redoslijed radova koji je korišten u obnovi sastojina oplodnom sječom je: pripremni sjek, priprema staništa, ograđivanje sastojine, reduciranje broja glodavaca, naplodni sjek, njega ponika i pomlatka, zaštita od pepelnice, dovršni sjek, njega pomlatka, reduciranje broja glodavaca i zaštita od pepelnice.
Provođenje dovršnog sjeka napravljeno je po uspješnoj pomladnji, a po provjeri i odobrenju šumarskog inspektora.