DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 110     <-- 110 -->        PDF

su metodom percentila i na osnovu Walterovih klimatskih dijagrama, a poplavna razdoblja dobivena su iz šumskih kronika. Podaci o strukturnim čimbenicima prikupljeni su iz obrazaca O–2: starost sastojine (godine), obrast, (N/ha), temeljnica (m2/ha), drvni volumen (m3/ha) i godišnji tečajni prirast (m3/ha). Iz obrazaca O–2 Osnove gospodarenja G.J. Josip Kozarac, prikupljeni su podaci o drvnom volumenu odumrlih stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena na razini svih odjela/odsjeka gospodarske jedinice. Podaci su prikupljeni za razdoblje od 1996. do 2014. godine. Intenzitet odumiranja stabala prikazan je u apsolutnom obliku kao m3/ha. Klimatski podaci obrađeni su u program KlimaSoft 2.0. Statistička obrada podataka (deskriptivna statistika, jednosmjerne analize varijance ANOVA, Spearman rank R i Kendall Tau korelacija) provedena je u statističkom programu Statistica 7.1. (StatSoft, Inc. 2003).
Na osnovu postavljenih ciljeva i metodologije rada detaljno su (tabelarno i grafički) prikazani rezultati. S obzirom na prosječnu stopu promjene, povećali su se intenziteti odumiranja hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Najveći intenziteti odumiranja za obje šumske vrste bili su u sastojinama VI. dobnog razreda. Usporedbom intenziteta odumiranja hrasta lužnjaka i poljskog jasena prema mikroreljefu utvrđeno je značajno veće odumiranje hrasta lužnjaka u odnosu na poljski jasen u dva tipa mikroreljefa, greda i niza. U bari nisu utvrđene značajne razlike u odumiranju hrasta lužnjaka i poljskog jasena. S obzirom na mikroreljef ne postoje značajne razlike u intenzitetima odumiranja hrasta lužnjaka u tri tipa mikroreljefa. Odumiranje poljskog jasena se statistički značajno povećavalo od mikroreljefa greda prema mikroreljefu bara. Odumiranje se stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena pojavljivalo svake godine s većim ili manjim intenzitetom i ono je značajno povezano s djelovanjem različitih nepovoljnih čimbenika. Klimatski, hidrološki i strukturni čimbenici utječu na odumiranje stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Hrast lužnjak više je osjetljiv na klimu i klimatske promjene u odnosu na poljski jasen. Od klimatskih čimbenika na odumiranje hrasta lužnjaka značajno utječe puno više klimatskih elemenata i indeksa kao što su maksimalna ljetna i srednja godišnja temperatura zraka, količina oborina u proljeće i godišnja količina oborina, godišnji i ljetni toplinsko vlažni indeks, evaporacija i deficit vlažnosti klime. Na odumiranje poljskog jasena utječe jedino smanjenje godišnje količine oborina. Na intenzitete odumiranja obje istraživane vrste značajno utječe pad razine podzemne vode, pogotovo u dubljim slojevima pedosfere. Suša i poplava kao dva ekstrema također značajno utječu na odumiranje hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Smanjenje srednjeg i minimalnog vodostaja vodotoka utječe na odumiranje hrasta lužnjaka, dok smanjenje maksimalnog vodostaja vodotoka utječe na odumiranje poljskog jasena. Svi istraživani strukturni čimbenici utječu na odumiranje hrasta lužnjaka, dok na odumiranje poljskog jasena značajno utječe jedino povećanje obrasti i broja stabala u sastojini. Prosječni godišnji intenziteti odumiranja hrasta lužnjaka i poljskog jasena manji su od iznosa godišnjeg tečajnog prirasta. Na kraju prezentacije doc. dr. sc. Damir Ugarković upoznao je sudionike skupa o rezultatima kemijske analize oborinskih i poplavnih voda. Kod aluminija su utvrđene veće vrijednosti od graničnih za kazetu i baru. Za željezo su također utvrđene veće vrijednosti iznad graničnih i to u kazeti, nizi i bari dok je kod magana utvrđena veća vrijednost iznad granične samo u nizi. Ostali istraživani elementi bili su ispod graničnih vrijednosti.
(tekst: Doc. dr. sc. Damir Drvodelić)