DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Uz navedene se, uvijek prisutne faze optimizacije primarne šumske prometne infrastrukture, povremeno pojavljuju još dvije radne faze: faza rekonstrukcije šumskih cesta (radi povećanja njihova standarda i kvalitete) i faza zatvaranja/stavljanja izgrađenih šumskih cesta izvan uporabe (uz revitalizaciju/restauraciju staništa, odnosno vraćanje staništa funkciji i obliku što bližem onomu koje je imalo prije izgradnje šumske ceste) (Pentek 2012).
Održavanje šumskih cesta – Forest roads maintenance
Šumske ceste, građevinske objekte koji tijekom čitave godine omogućuju promet motornim vozilima, nakon izgradnje treba redovito održavati, kako bi u svome vijeku trajanja mogle ispuniti sve zadaće predviđene šumskogospodarskim planovima. Kvalitetno i pravovremeno održavanje produljuje vijek trajanja šumske ceste, smanjuje troškove pogona motornih vozila i učestalost njihova popravka, čini šumsku cestu provoznom tijekom čitave godine te povećava sigurnost svih sudionika u prometu, a nisu zanemarivi niti utjecaji na zaštitu okoliša.
Pravilnim se održavanjem smanjuje negativan utjecaj šumskih cesta na prirodne resurse te omogućuje njihovo dugoročno korištenje. Time se osigurava investiranje u planiranje, projektiranje i izgradnju mreže šumskih cesta (Anon. 2000). U posljednje se vrijeme u svijetu sve više pozornosti pridaje elaboratima održavanja, koji u obzir uzimaju potencijalne negativne učinke loše održavanih šumskih cesta na okoliš (Logan 2002), a elaborati održavanja temeljeni samo na zaštiti kapitalnih investicija gube na važnosti.
U slučaju neodgovarajućeg održavanja, uslijed djelovanja različitih čimbenika, šumska cesta jako brzo propada i gubi svoje vozne sposobnosti (Potočnik 1992). Wells (2002) ističe kako kvalitetno projektirane i izgrađene šumske ceste često postaju neučinkovite ili čak neupotrebljive zbog neodgovarajućeg, nedostatnog ili nikakvog održavanja. Prema istom autoru pravilan sustav održavanja šumske ceste podrazumijeva sveobuhvatni program nadzora koji uključuje redovitu kontrolu šumske ceste i svih cestovnih objekata te pravovremeno saniranje uočenih oštećenja. Održavanje se ne bi trebalo provoditi samo nakon uočavanja problema, već i preventivno.
S obzirom na vrstu, vrijeme i intenzitet održavanja šumskih cesta (Potočnik 1992; Pičman 2007; Pentek 2012) razlikuju: redovito, investicijsko i periodičko održavanje. Isti autori održavanje šumskih cesta, s obzirom na sastavnicu šumske ceste koja se održava dijele na: održavanje donjega ustroja (održavanje zemljanog trupa; održavanje sustava površinske i podzemne odvodnje; održavanje potpornih i obložnih zidova; održavanje pokosa usjeka i nasipa, održavanje vegetacije te održavanje mostova) i održavanje gornjega ustroja (kolničke konstrukcije). Glavne grupe uzroka oštećenja na šumskim cestama (Potočnik 2002) su: posljedica lošeg planiranja, projektiranja i izgradnje šumskih cesta; posljedica nepravilne uporabe šumskih cesta i posljedica djelovanja različitih prirodnih sila. Posebna se pozornost, s ciljem umanjenja njihova negativnog utjecaja, a posljedično i nižih troškova održavanja, treba usmjeriti na prve dvije grupe uzroka oštećenja. Djelovanje različitih prirodnih sila treba uzeti u obzir pri planiranju vrste i intenziteta održavanja šumskih cesta.