DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 108     <-- 108 -->        PDF

prof. dr. sc. Boris Hrašovec. Povjerenstvo za izvođenje projekte uvelo je u praksu da nositelji pojedinih istraživanja svakih 6 mjeseci podnose izvješće o ostvarenom. Sad će nam tri mlada znanstvenika sa Šumarskog fakulteta iznijeti svoja istraživanja do sada ostvarena na tom projektu.
Izvješće o radu na projektu „Ekologija i obnova poplavnih šuma Posavine“
Sjeme je nositelj života i ono predstavlja mladu biljku u fazi mirovanja pa su iz tog razloga u početku prezentirani rezultati iz problematike sjemenarstva poljskog jasena. Uz pomoć scannera STD4800 i WinSEEDLE softvera (2011) detaljno su istražene morfološke značajke jasenovog sjemena. U mogućnosti je bilo istražiti 23 varijable sjemena. U svakom plodu jasena nalazi se po 1 sjemenka iako su pronađeni i plodovi koji su sadržavali 2 sjemenke (vjerojatnost 2 %). Apsolutna težina sjemena iznosila je 111,75 g. Poljski jasen cvjeta tijekom (III), IV i V mjeseca, prije listanja. Plod je smeđi oraščić-perutka s ušiljenim, zaokruženim ili izrubljenim vrhom koja je u osnovi klinasta. Sjemenke su duže od polovine perutke. Rađa plodom svake 1–2 godine. Sjeme sadrži embrij i endosperm i čuva se sa sadržajem vlage od 7–10 % u hermetički zatvorenim posudama na temperaturi od 5°C. Zadrži vitalitet do 7 godina. Razmnožava se sjemenom. Dormantnost sjemena uzrokuju unutarnji čimbenici i perikarp. Stupanj dormantnosti ovisi o starosti. Najuspješniji način predsjetvene pripreme sjemena je kombinirani toplo-vlažni i hladno-vlažni postupak. Sjeme se drži u mješavini treseta i pijeska na temperaturi od 3 °C i relativno stalnoj vlazi od 45–65 % što rezultira s klijavosti od 71 %. Potrebno je predtretiranje (na mediju ili bez medija) sjemena u trajanju od 22 do 32 tjedna. Sjeme se drži od 6 do 16 tjedna na temperaturi od 15–20 °C (zbog rasta embrija) te nakon toga 16 tjedana na temperaturi od 3°C (zbog savladavanja dormantnosti embrija). Prema nekim istraživačima preporuča se držanje sjemena 3–4 mjeseca u vlažnom stratifikatu na temperaturi od 15 do 30°C. Drugi pak pišu o klijavosti sjemena za vrijeme stratifikacije. Prema ISTA pravilima sjeme roda Fraxinus spp. prije ispitivanja klijavosti drži se 2 mjeseca na 20°C i 7 mjeseci na 3–5°C – duga metoda za praksu ! Vitalitet svježe sakupljenog sjemena poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) iz Lipovljanskih nizinskih šuma utvrđen je najčešće korištenom biokemijskom metodom tetrazola (ISTA Working Sheets on Tetrazolium Testing, Vol. II, 2003). Vitalitet sjemena iznosio je visokih 84,75 %. Nakon 95 dana čuvanja sjemena u vodi (simulacija duljine trajanja prirodnih poplava), vitalitet se nije smanjio (84,00 %). Nakon 166 dana čuvanja sjemena u vodi vitalitet je pao na 43,00 % što se slaže s mnogim istraživačima koji pišu kako sjeme vrsta roda Fraxinus spp. propada nakon 3–4 mjeseca tople stratifikacije. Istražen je i najučinkovitiji način predsjetvene pripreme sjemena. Korištene su tri metode predsjetvene pripreme sjemena (toplo-vlažni i hladno-vlažni postupak, hladna stratifikacija i čuvanje sjemena u vodi 95 dana). Najbolja laboratorijska klijavost (23,50 %) dobivena je kod tretiranja sjemena toplo-vlažnim i hladno-vlažnim postupkom. Najviše nepravilnih klijanaca (11,50 %) utvrđeno je kod sjemena tretiranog hladnom stratifikacijom. Razlika između procijene vitaliteta sjemena poljskog jasena biokemijskom metodom i ispitivanja klijavosti u laboratorijskim uvjetima je visoka i iznosi 61,25 % pa se za praksu preporuča isključivo utvrđivanje laboratorijske klijavosti što je dugotrajnija i skuplja metoda ali daje realnije podatke.
U prvih 6 mjeseci započelo se s istraživanjem problematike slabe prirodne obnove jasenovih sastojina. Poljski jasen najbolje uspijeva na vlažnim glinovitim, hranjivima bogatim tlima te aeriranim ili umjereno kompaktnim pjeskovitim tlima s pH od 6,0-8,0, podnosi povremene poplave. Sadržaj hranjiva u tlu, tekstura i kompaktnost tla su jedni od važnijih čimbenika koji utječu na korijenski sustav biljke. Zbijenost tla utječe negativno na morfologiju i anatomiju korijenskog sustava sadnica poljskog jasen (smanjuje se udio fiziološki aktivnog korijenja, specifična duljina korijena i udio ksilema korijena). Korijen utječe na fiziološke (transpiracija, fotosinteza,…) čimbenike i rast biljke. U sastojinama gdje dominira poljski jasen i koje su povremeno pod poplavama, prirodna obnova sjemenom je ograničena.
Započelo se s istraživanjima problematike umjetne obnove jasenovih sastojina sadnjom sadnica golog i obloženog korijenskog sustava. Kod umjetne obnove sadnjom sadnica na glejnim tlima važna je dobra dreniranost tla – mehanička priprema površine. Sadnice kao i prirodni pomladak poljskog jasena ne trpe korovsku konkurenciju (amorfa i sl.) – odumiranje biljaka! Umjetna obnova sjetvom sjemena se ne preporuča zbog sporog rasta biljke u mladosti što povećava troškove njege sastojina. Poljski jasen je četvrta vrsta prema udjelima u ukupnoj rasadničkoj proizvodnji šumskih sadnica (3,5 do 16,2 %). Prosječno preživljenje (55 %) sadnica poljskog jasena je niže od sadnica hrasta lužnjaka (59 %). Iz tog razloga potrebno je pronaći optimalnu metodu umjetne obnove i povećati preživljenje biljaka. Kod klasične sadnje sadnica najveće učešće u trošku su sadnice, a najmanje materijal za razliku od sadnje u Tuleyeve cijevi gdje najveći trošak predstavlja materijal, a najmanji sadnice. Potrebno je dati preporuku da li i u kojim slučajevima držati sadnice u Tuleyevim cijevima.
Drugi dio istraživanja odnosio se na rasadničku proizvodnju sadnica poljskog jasena. Ispitivan je utjecaj AgroHidroGela, gnojidbe, ektomikorize i navodnjavanja na morfološki i fiziološki status šumskih sadnica poljskog jasena u kontejnerima volumena 620 cm3. Pokus je postavljen s devet tretiranja. Na sadnicama su utvrđene važnije morfološke značajke (visina, promjer vrata korijena i broj listova).