DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2015 str. 80 <-- 80 --> PDF |
CRVENA KNJIGA PTICA HRVATSKE Alojzije Frković Često se zaboravlja da ptice osim ravnoteže i estetske vrijednosti, imaju i znatnu gospodarsku vrijednost. Hrane se kukcima i korovskim biljkama koje umanjuju prihode u poljoprivredi i šumarstvu, a sove i dnevne ptice grabljivice kontroliraju populacije sitnih glodavaca te time štite poljoprivredne kulture, ali i umanjuju rizik od zaraznih bolesti koje prenose glodavci. Ptice su nedjeljivi dio prirodnog okoliša koji i mi ljudi dijelimo s njima i trebamo za svoj opstanak. Jednom riječju, ptice imaju važnu ulogu za učinkovito funkcioniranje prirodnih ekosustava poput šuma, mora i oceana. Nestanak ptica siguran je znak da se nešto loše događa u našem okolišu i da smo dužni poduzeti akcije da to zaustavimo. Riječi su to iz Predgovora nakladnika novo izašlog, uvjetno rečeno, drugog izmijenjenog i dopunjenog izdanja Crvene knjige ptica Hrvatske. Za razliku od prve Crvene knjige iz 2003. godine, za ovo drugo izdanje u nakladi Ministarstva zaštite okoliša i prirode Državnog zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske, novost predstavlja da su ovoga puta autori koristili i smjernice za primjenu IUCN kriterija na regionalnoj razini, što je rezultiralo promjenom kategorije ugroženosti kod većine vrsta. Za dio preosjetljivih vrsta, promjene kategorije ugroženosti posljedica je zamjetnog pada njihove brojnosti, čime se, kao logičan slijed, povećava rizik od izumiranja njihovih gnijezdećih populacija. Tako primjerice, ptice vodenih staništa sve su više ugrožene, posebice zbog pogoršanja kvalitete njihovih staništa. Vodno gospodarstvo, istaknuto je u Predgovoru, zamiranje proizvodnje na šaranskim ribnjacima, nestanak velikih tršćaka i uništavanje plitkih i muljevitih morskih obala i dalje su vodeći uzroci ugroženosti broja ptica Hrvatske. Pedeset i šest vrsta suočeno s velikim rizikom izumiranja U ovoj najnovijoj Crvenoj knjizi iz 2013. potanko je opisana osamdeset i jedna ugrožena vrsta. Obrađene su ne samo naše gnjezdarice, nego i one vrste koje u nas borave tijekom selidbe ili zimovanja, i za čije smo očuvanje i zaštitu jednako odgovorni. Od 230 vrsta ptica redovitih gnjezdarica Hrvatske, njih 56 vrsta (24 %) suočeno je s velikim rizikom od izumiranja, to jest pripadaju bilo kategorijama kritično ugroženih (CR), ugroženih (EN) ili osjetljivih (VU) vrsta. Što se pak preletnica tiče od 39 vrsta ugroženo je 10 (25 %), dok je jedna vrsta izumrla. Od 14 vrsta procijenjenih zimovalica osam (50 %) je ugroženo. Prema Kalendaru lovidbe za 2015. Hrvatskog lovačkog saveza, temeljenom na Pravilniku o lovostaji (NN 67/10.) te izmjenama i dopunama istog (NN 67/10. i NN 17/13.), status divljači u Hrvatskoj imaju dvadeset i tri vrste ptica, od čega poljskih koka šest, šljuka, goluba i divljih gusaka, po dvije te po pet divljih pataka i vrana te jedna liska. Kao na posebnu zanimljivost za nas lovce i šumare osvrnut ćemo se na pitanje naših šljuka , šljuke bene ili šumske šljuke (Scolopax rusticola) i šljuke kokošice (Gallinago gallinago), dviju lovnih vrsta na koje je lov u našoj zemlji dopušten od 1. listopada (za šumsku šljuku), odnosno od 16.listopada (za kokošicu) do 31.siječnja, a obje su vrste u Crvenoj knjizi svrstane u kritično ugrožene vrste (CR)! Kako to protumačiti? U pitanju je, reći će ornitolozi, domaća gnijezdeća populacija (gnijezde u šumama hrasta lužnjaka u panonskoj Hrvatskoj i dijelom u mješovitim šumama gorske Hrvatske), koja se procjenjuje na svega oko 10–50 pjevajućih mužjaka. |