DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2015 str. 74 <-- 74 --> PDF |
1:3800 fortifikations hvati. Zahvaljujući tomu danas znamo da je na 126.141 hektara inventariziranog velebitskog i kapelskog područja raslo 42.017.128 stabala različitih vrsta drveća od čega je 27 % jelovih i 50 % bukovih u odnosu na ostale vrste drveća. Inventurom je cjelokupno područje razdijeljeno na okružja (districte), pa se ondašnji sastav vrsta drveća lako može usporediti s današnjim stanjem“. Članak inženjera Bogoslava Kosovića pod navedenim naslovom temeljni je izvor spoznaje o počecima hrvatskoga šumarstva. Zbog velikoga obujma objavljivan je u nastavcima, u devet brojeva Šumarskoga lista 1914. godine, na sljedećim stranicama: (1) 4-16, (2) 68-86, (3) 133-145, (4) 170-189, (5) 208-223, (6) 259-266, (7) 305-319, (8-9) 356-376, (12) 476-488. Nastao je nakon iscrpnog istraživanja arhiva nekadašnje General-Komande i Investicijske zaklade, pa u podnaslovu članka piše: „Po orig. podatcima i nacrtima c. k. ratnog arhiva i dr. u Beču, priobćio i vlastitim tumačenjima popratio B. Kosović, kr. zem. šum. nadz. II. raz.“. Cjelovito izdanje rasprave otisnuto je 1915. god. Sadržaj članka je sljedeći: I. Predgovor pisca, II. Preponizni poslušni izvještaj o militarskim šumama slavne ličke graničarske pukovnije, koje leže uz morsku obalu austrijskog Primorja - Opis šuma, III. Najpokornije i najposlušnije izvješće i opširni opis o c.kr. militar-šumama, ležećim u ausrijskom Primorju kako slavne itočke tako i djelomično ogulinske graničarske pukovnije – Opis šuma, IV. Medjutimni šumski red za sve šume karlovačkog generalata, V. Prvi definitivni šumski redza šume karlovačkog generalata i njegov postanak. Slijede prilozi: Prilog 1. Instrukcija za šumare (Waldbereitere) svih c.kr. militarskih šuma u karlovačkom generalatu; Prilog 2. Osnova točaka na kojima bi se imao osnovati šumski red (Waldordnung) za sve ces. kralj. Militar šume, ležećem u karlovačkom Generalatu; Prilog 3. Pet osnova o pristojbama koje su u c.kr. miltar-šumama imadu odračunatai od utrška za drvo u ime odštete za drvo na panju (Waldrecht). Sastavio Waldmeister J. C. Franzoni. Osvrt – prve misli o pošumljenju primorskog krša, Karta otočke pukovnije i Karta ličke pukovnije – jedna od najstarijih vegetacijskih karata na svijetu. Za reizdanje članka 2015. godine, dorađeni plakat Dana hrvatskog šumarstva 2015., uzet je za naslovnicu knjižice B5 formata na 116 stranica, s Proslovom akademika Igora Anića, sadržajem kao 1915. godine, uz karte otočke i ličke pukovnije te životopis Bogoslava Kosovića iz Šumarskog lista br. 8 iz 1940. god., a objavljen u Imeniku hrvatskih šumara. Članak Bogoslava Kosovića kaže akademik Anić u Proslovu izvanredno je važan izvor povijesti šumarstva u Hrvatskoj. Svojim sadržajem i značenjem on nadilazi šumarstvo. Osim podataka o strukturi šuma, u tekst je utkano mnoštvo informacija o mnogim djelatnostima povezanima sa šumom i šumarstvom: kartografiji, otvaranju šuma, cestogradnji, uređenju bujica, obešumljenju krša, pošumljavanju krša, toponimiji, političkim i uopće životnim prilikama u tom dijelu Hrvatske. Bogoslav Kosović ovom se objavom, ali i drugim prinosima šumarstvu, uvrstio među hrvatske šumarske besmrtnike. I sam pri kraju teksta piše: „Kad sam počeo objelodanjivati ovaj prvi opis gornjokrajiških šuma, bilo mi je na pameti, da spasim i otmem zaboravi jedan po mom mišljenju vrlo lijepi prilog hrvatske šumarske povjestne gradje.“ Sve su to bili povodi Hrvatskom šumarskom društvu da prigodom dvjestopedesete obljetnice našeg šumarstva još jednom objavi Kosovićev tekst, sada objedinjen u ovoj vrijednoj knjizi. Povijest hrvatskog šumarstva pokazuje kako je šumarstvo višestoljetno organizirana djelatnost, po čemu pripada najdugovječnijim strukama u nas. Naše šume su proizvod tradicije, znanja i mara generacija šumarskih stručnjaka. Nažalost i uz to, o šumarstvu i šumama u hrvatskoj se javnosti malo zna. Bez obzira na bogatu povijest šumarstva i činjenicu kako su hrvatske šume po svojoj prirodnosti i raznolikosti posebnost u svjetskim razmjerima, oboje su još uvijek nepoznanica većini ljudi svih obrazovnih profila u Hrvatskoj. "Zato, neka ova knjiga podsjeti na početke našeg šumarstva i izazove interes za istraživanje njegove bogate povijesti. Ona predstavlja još jedan šumarski prilog hrvatskoj znanosti i kulturi bez kojih nema napretka.„ Okončavši svoje izlaganje, predsjednik HŠD-a, zahvalio se svima na odazivu i uputio ih da su na izlazu iz dvorane za njih pripremljene vrećice s prigodnim suvenirima i primjerkom upravo predstavljene knjige. SVEČANO OTVARANJE DANA HRVATSKOGA ŠUMARSTVA Svečano otvaranje Dana hrvatskoga šumarstva u Gradskom parku Otočac, uz nazočne, goste i domaćine ekipe natjecatelja – šumarskih radnika iz svih 16 UŠP te goste iz Slovenije, Mađarske, kao i Srednje škole Otočac, voditeljica programa gospođa Verica Dasović počela je pozdravima: zamjenici župana gospođi Ivani Tomaš, gradonačelniku |