DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2015 str. 72     <-- 72 -->        PDF

1999. god. Nacionalnim parkom na površini 10 937 ha. Zaštićene su mnoge biljne i životinjske vrste, a zaštitne šume zauzimaju 15 % površine. Osnivač spomenutog Velebitskog botaničkog vrta je prof. dr. sc. V. Kušan uz pomoć Š.G. Senj i Šumarije Krasno, koji su sufinancirali radove u Vrtu (1967–2001. god.). Značajne obljetnice Šumarije Krasno obilježene su 1966. god. (200 god.), 2000. god. (235 god.), 2005. god. (240 god.), kada je promovirana i monografija „Šume i šumarstvo sjevernoga Velebita. U Krasnu je otvoren prvi šumarski muzej u našoj zemlji: površina 165 m2 s 357 eksponata (162 dokumentacije, slika, karata, uređajnih elaborata i dr. i 195 različitih sredstava rada). Biblioteka sadrži 556 primjeraka (326 knjiga i 230 brošura). Navodeći potrajnost gospodarenja, biološku raznolikost, prirodno pomlađenje i veliku općekorisnu ulogu šume kao temelj našega šumarstva, ukazuje na potrebu daljnjeg istraživanja povijesti Šumarije Krasno, ali i cjelokupnog našeg šumarstva, uz potporu šumarske struke. Uz nekoliko prelijepih fografija Velebita autor zaključuje izlaganje motom 200-te obljetnice Šumarije Krasno: „Nema ništa ljepše no stablo na stijeni i golet kad se šumom zeleni“, uz napomenu da bi s obzirom na povijesni značaj i 250-godišnji neprekidni rad Šumarije Krasno, bilo korektno do kraja godine makar skromnijim skupom obilježiti ovu obljetnicu na području Šumarije Krasno.
Povijest pravnog uređenja šumarstva u Hrvatskoj
Prof. dr. sc. Dragan Medvedović prikazao je Povijest pravnog uređenja šumarstva u Hrvatskoj. Autor se ponajprije osvrnuo na najstarije nam poznate propise glede gospodarenja i zaštite šuma, zapisane u Statutima: grada i otoka Korčule iz 1214. god., Brača iz 1305. god., Lastova iz 1310. god., Trogira iz 1322. god., Hvara iz 1331. god. i Mljeta iz 1345. god. U nastavku izlaganja navodi pojedine propise i zabrane iz odnosnih Statuta, a potom se osvrće na vrijeme Mletačke uprave.: 1464. god. osnivanje u Dalmaciji šumarske službe – magistrata providura za drvo i šume; 1532. god. šumarske inspekcije za Istru; 1569. god. Uprave Providura za drvo Istre, dalmacije i Kvarnera, te 1584. god. izrade katastra šuma. Glede šumskog reda poznat je Patent Marije Terezije 22. prosinca 1769. god. „o trajnom čuvanju šuma u dobrom i naprednom stanju“. Šumski red objavljen je na hrvatskom jeziku, široko je distribuiran i to je prvi zakon o šumarsvu s 55 opsežnih točaka uz brojne podtočke. Godine 1843. upućen je poziv stručnjacima i vlasnicim šuma da daju prilog izradi Zakona, no 3. prosinca 1852. god. patentom cara proglašen je Zakon o šumama za carevinu, čija se važnost 24. lipnja 1857. god. proširuje na Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, s primjenom od 1. siječnja 1858. god., a 7. veljače 1860. god. i na Vojnu krajinu. Zakon sadrži 8 odsjeka – 77 paragrafa i na snazi je do 1. srpnja 1930. god. Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo 1882. god. izrađuje Nacrt Zakona o šumama (6 dijelova – 172 članka), upućuje ga Zemaljskoj vladi i Saboru, ali on nije bio u proceduri u Saboru (Ban Khuen Hedervary). Hrvatski sabor 1873. donosi Zakon o uredjenju bujicah, 1894., Zakon o uređenju šumarsko tehničke službe kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji ...itd. , a Zemaljska vlada i Odjel za unutarnje poslova (navodimo značajnije): 7. listopada 1898. god. naredbu „kojom se uredjuje šumarska obuka na kr. Sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu; naredbu 1908. god. kojom se šumarski studij pretvara u Šumarsku akademiju prislonjenu na Mudroslovni fakultet kr. Svečilišta“; naredbu o lugarskom ispitu, zatim ispitima za vođenje šumskog gospodarstva itd. Za vrijeme Kraljevine SHS pokrenut je postupak izrade Zakona o šumama (nacrt izradio prof. dr. Aleksandar Ugrenović), no nacrt nije bio u Narodnoj skupštini, Kralj je proglasio „svoj“ Zakon o šumama 21. prosinca 1929., koji je stupio na snagu 1. srpnja 1930. god. (7 dijelova – 189 paragrafa).
U vrijeme Banovine Hrvatske na snazi je Zakon o šumama iz 1929. god. s dopunom 1940. god., kao i za vrijeme NDH s dopunama 1943. god. U FNRJ i NR Hrvatskoj 1945/1946. donose se propisi o prestanku važenja zakona iz prethodnog razdoblja, a nakon donošenja Ustava u prosincu 1947. god, donešen je Opći zakon o šumama (49 članaka), u listopadu 1949. god. i prvi hrvatski Zakon o šumama (53 članka). Osnovni zakon o šumama donešen je 1961. god.te Zakon o šumama 1962. god., a promjenama u Ustavu 1963. god. oni su promijenjeni 1965., odnosno 1967. god., kao i promjenom Ustava SFRJ i Ustava SR Hrvatske 1974. god.,  kada je šumarstvo isključivo u republičkoj nadležnosti donosi se Zakon o šumama 1977. god. i 1983. god. U samostalnoj Republici Hrvatskoj primjenjuje se novelirani Zakon o šumama iz 1983. god., s pročišćenim tekstom i 11 novela 1990. god, te noveliran prema Odluci Ustavnog suda 2005. god.
Nakon stručnoga dijela skupa u umjetničkom dijelu programa, nastupila je primadona Cynthia Hansell-Bakić uz klavirsku pratnju Krešimira Popovića.
„Cynthia Hansell Bakić rođena je u Virginiji u Sjedinjenim Američkim Državama, no gotovo čitavu bogatu glazbenu