DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2015 str. 70     <-- 70 -->        PDF

170 godina djelovanja naše udruge Hrvatskoga šumarskog društva osnovanog 1846. godine. Po starosti treće smo šumarsko društvo u Europi, a prije našega društva osnovana su samo šumarska društva u Njemačkoj, u pokrajini Baden- Würtenberg, 1839. godine te u Švicarskoj 1843. godine. Iste godine izlazit će 140 godište Šumarskog lista, znanstveno-stručnoga i staleškog časopisa, koje pripada u najstarije ekološke časopise u svijetu s neprekinutim izlaženjem.
Posebno mi je zadovoljstvo zahvaliti se predsjednici Republike Hrvatske gospođi Kolindi Grabar-Kitarović na prihvaćanju visokog pokroviteljstva nad Danima hrvatskoga šumarstva 12. i 13. lipnja ove godine u Otočcu, gdje se upravo nalazimo, te Baškim Oštarijama. U svom pismu kojim je prihvatila pokroviteljstvo istaknula je sljedeće: „Četvrt tisućljeća upravljanja šumama, jednim od prirodnih resursa na kojemu je utemeljen važan segment gospodarstva hrvatske države, zasigurno sve djelatnike u šumarstvu, ali i mene osobno, čini ponosnima na postignuća u gospodarenju šumama koja moramo u slavljeničkim prigodama isticati. Ujedno moramo istaknuti i činjenicu da Hrvatska u ovom sektoru ima potencijal za snažniji razvoj i stvaranje novih radnih mjesta, imajući na umu da je stabilnost šumskog ekosustava, njegovo održavanje i poboljšavanje, jedini jamac dugoročne održivosti šuma, a time i šumarstva i svih sektora koji se temelje na šumama.“
Svim sudionicama stručnoga skupa „250 godina hrvatskoga šumarstva“ želim ugodno praćenje sljedeće tri prezentacije te nešto kasnije promociju reizdanja Kosovićeve povijesne rasprave. Ujedno pozivam sve uzvanike da večeras uveličaju svojom nazočnošću otvorenje Dana hrvatskoga šumarstva u gradskom parku Otočac, a sutra svečano otkrivanje spomen ploče Šumariji Oštarije na Baškim Oštarijama te kasnije poprate 10. državno natjecanje šumarskih radnika.
Dvijestopedeset godina hrvatskog šumarstava ili kako su stvarane naše šume
Rad pod nazivom Dvijestopedeset godina hrvatskog šumarstava ili kako su stvarane naše šume“ prezentirao je akademik Igor Anić. Svoje izlaganje započeo je jednom maksimom skupa HAZU iz 2012. godine koja kaže: „Život čovjeka, kao i svaki drugi oblik života na planetu Zemlji, ne bi bio moguć bez šuma, tla i vode. Zato su to najvrijednija bogatstva hrvatske prirodne riznice“. Slijedili su podaci o: šumovitosti RH (42 %, šumska zemljišta 47 %, 0,5 ha po stanovniku); potrajnosti gospodarenja (šumske površine, volumen, prirast, sječa); o prirodnosti šuma (95 %, 74 autohtone vrste, 4500 vrsta od kojih 50 % u šumama); kvaliteti šumskih sastojina (stanja na fotografijama iz 1860-te i 2000-te godine gotovo se idealno poklapaju); potencijalima (53 % sjemenjače, 31 % panjače, 11 % degradacijski oblici i 5 % kulture, uz 208 000 ha neobraslog šumskog zemljišta i 6,5 % miniranih šumskih površina); općekorisnim funkcijama šuma (gdje su OKFŠ neusporedivo veće od vrijednosti drvne zalihe); zagrebačkoj školi uzgajanja šuma i naposlijetku tradiciji koju možemo podijeliti na: razdoblje nastanka (u 18. stoljeću – 1764–1765. prva inventura i kariranje, te prva zakonska odredba od 22. prosinca 1769. god. – prvi Zakon o šumama na hrvatskom jeziku), razdoblje preporoda (utemeljenje HŠD-a 26. prosinca 1846. god., Zakon o šumama 1852. i 1894. god. gdje se uvodi pojam potrajnog gospodarenja, Gospodarsko šumarsko učilište u Križevcima 1860. god. i Šumarska akademija pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1898. god.), razdoblje modernizma (Naputak za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa iz 1903. god. – uvodi se način regularnog gospodarenja i za preborne šume metoda normala), razdoblje osuvremenjivanja i nove zakonske regulative (1945. god. Zavod za praktična šumarska istraživanja, 1946. god. Srednje šumarske škole, 1960. motorne pile, Zakoni o šumama iz 1947., 1949., 1961., 1967., 1977. i 1983. god.), te razdoblje nakon osamostaljenja RH (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama iz 1983. od 4. prosinca 1990. god. i Ustav RH od 22. prosinca 1990. god.). Javljaju se problemi ekološke provenijencije, marginalizira se šumarska struka i uočavaju se problemi pravne regulative koja posredno ili neposredno ugrožava šumarsku struku. Od šumarskih institucija, 1996. osnovana je Akademija šumarskih znanosti, a 2006. god. Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
Svoje izlaganje autor zaključuje s tri napomene: „Šume su jedini hrvatski samoobnovljivi prirodni resurs i nacionalno blago. One su izvor pitke vode, čista zraka, prirodnoga tla, izvorne flore i faune, bioraznovrsnosti, prirodnosti, blage klime, ljupkoga krajobraza i drvne tvari, jednom rječju života. Sukladno Ustavu RH s pravom uživaju status dobra od posebnog interesa koje ima osobitu zaštitu. Svaka vlast je shvaćala značenje šuma (vidljivo iz niza zakona, podzakonskih uredbi, propisa, naputaka i odredbi tijekom 250 god. Povijesti)........