DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2015 str. 67 <-- 67 --> PDF |
prijeti i uništavanju šuma, čime bi čovjek zapravo s jedne strane postizao napredak, a s druge ozbiljno nazadovao. Ako se u tome na vrijeme ne intervenira i pravodobno ne poduzmu mjere zaštite, posljedice će biti nanošenje takvih šteta za popravljanje kojih će se uložiti toliko novca i truda da će se postaviti pitanje isplativosti onoga zbog čega je do toga došlo, ali se nikada stvari neće moći vratiti u početno stanje. Dugo vremena je trebalo da se pri izradi studija izvodljivosti poslovnih pothvata, posebice onih u području industrije, shvati kako primjerice zrak ili voda, općenito priroda, nisu besplatni nego da imaju svoju cijenu. Ta se cijena izražava troškovima potrebnim za poduzimanje radnji kako bi se spriječilo uništenje prirode, do kojeg bi moglo doći pothvatom kojega se želi ostvariti. Tu svakako treba voditi brigu što bi takvi zahvati mogli značiti za šume, primjerice spuštanjem razine podzemnih voda, nestručnim preusmjeravanjem dotoka voda, ispuštanjem štetnih plinova, devastiranjem šuma radi korištenja drvne mase, nestručnom i nekontroliranom sječom. S druge strane i drvna masa može biti itekako korisna, pa i sječka ako ju se pravilno koristi u novije vrijeme čak i za proizvodnju električne energije. No, to sve mora biti vođeno po strogim pravilima šumarske znanosti. Izostane li to, daleko će biti veće štete od koristi, i to štete koje će biti dugotrajne i teško popravljive. Što ćemo onda ostaviti našim nasljednicima? Za to nije potrebno teoretiziranje, u svijetu ima brojnih primjera što se događa na mjestima gdje se o tome nije vodila potrebna skrb. Znanstveno vijeće koje organizira današnji okrugli stol bavi se pravom. Ono zadire u sve pore ljudskih djelatnosti, jer njime se uređuju pravila ponašanja. Kako ćete postići da se ljudi ponašaju na odgovarajući način ako ne propišete kakvo mora biti to ponašanje, ako to što ste propisali dosljedno ne provodite, tj. ako djelotvorno ne nadzirete provođenje onoga što ste propisali i ako dosljedno ne primjenjujete sankcije za one koji se toga ne pridržavaju, pa ma tko to bio. To posebno vrijedi za zaštitu šuma. Kako šume pravno zaštititi? Danas će o tome biti govora. Današnji skup je zamišljen tako da nam kolege šumari kažu kakvo je današnje stanje u šumarstvu i kakvi su izgledi da se na tom vrlo važnom području postupa stalno, a ne kampanjski, dosljedno i isključivo u skladu s pravilima struke, koje opasnosti prijete šumama i koja su otvorena pitanja na koja bi trebalo dati odgovore, pa i pravnim uređenjem na području šumarstva. Što šumarska znanost i struka smatraju da treba poduzeti? Pravnici i oni koji moraju formulirati i primjenjivati propise ne mogu tu ništa učiniti bez one struke na koju se to odnosi. Samo dobar interdisciplinarni znanstveni pristup stvarima može dovesti do toga da se izbjegnu nedjelotvorna pa i ishitrena rješenja. Za to je potrebna sinergija znanosti i struke na području šumarstva ali i prava, jer pravnici ne mogu znati što je potrebno da se osigura primjena struke na nekom posebnom području, a zadatak im je da se spriječi zadovoljavanje kojekakvih grupnih interesa i zanemaruje one opće. Samo potrebna sinergija teorije i prakse u djelovanju na području šumarstva i prava može dati zadovoljavajući učinak, optimalni rezultat. Jer u igri je toliko bogatstvo koje se može slikovito izraziti na način što na svakog građanina kod nas otpada otprilike oko pola hektara i to prirodnih šuma, čime se u našem okruženju malo tko može pohvaliti. Zatim ćemo razmotriti vrlo složeno pravno uređenje šuma i šumskog zemljišta koje dobrim dijelom pridonosi pravnoj nesigurnosti na tom području, a i dovodi u pitanje neke bitne stvari u održavanju šuma. Kako bi se dobila potpuna slika stanja pravnog uređenja na području šumarstva obilježavanje spomenute važne 250. obljetnice prava je prigoda da se prikaže kakvu su skrb u tome pokazivali naši preci, što je u usporedbi s vremenom kada su to činili i uvjetima u kojima su živjeli bilo primjereno u zaštiti šuma, kako bismo usporedbom s današnjim pravnim uređenjem u bitno drukčijim uvjetima s neusporedivo većom opasnošću za šumu, mogli vidjeti nastavljamo li danas tu skrb na istoj takvoj razini ili u tome zaostajemo. Bit ćete iznenađeni podacima starim nekoliko stoljeća, iz kojih se vidi kako su se naši preci nosili s ondašnjim mogućim ugrožavanjem šuma i borili protiv tadašnjih rizika na tom području. Dio smo Europske unije. Prema tomu, hrvatske šume su i šume Europske unije, pa moramo poštivati pravila o zaštiti okoliša koje su u njoj propisane. Pravila Europske unije, pravna stečevina o zaštiti okoliša obuhvaća oko 20.000 stranica raznih pravila. Tu je naravno obuhvaćena i zaštita šuma. Koliko naših ljudi koji se o tome brinu znaju za toliku pravnu stečevinu i do u detalje sve naše propise u kojima je ugrađena, s time da će ona stalno rasti. O tome će danas biti riječi na Okruglom stolu. Konačno, šumama treba upravljati. I to ćemo raspraviti. Sudbina šuma ovisi o tome kako se njima upravlja. Činimo li mi to na način koji zahtijeva struka? Ima li potrebe da se na tome što mijenja? Pritom valja imati na umu da je pravno uređenje onoliko dobro kako ga se primjenjuje, a ne kako je nešto propisano. Sve što bude rečeno bit će snimljeno, a autorizirani ispisi toga biti objavljeni u knjizi. Nastojat ćemo da naša rasprava o šumama bude početak i da na nekoliko okruglih stolova raspravimo i ostala područja zaštite okoliša, jer ona to zaslužuju. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti vrlo se ozbiljno bavi okolišem, pa će i ovo znanstveno vijeće nastojati u tome dati svoj doprinos. Nemojmo zaboraviti da je okoliš danas jedna od ključnih aktualnih prvorazrednih tema u cijelome svijetu. Što će se tehnologije brže razvijati, to će važnost očuvanja okoliša biti važnija. Neka ovaj Okrugli stol bude skroman doprinos Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti obilježavanju 250 godina europskog, a nadasve hrvatskog organiziranog šumarstva. Akademik Igor Anić izložit će nam uvodno izlaganje koje su zajedno s njime pripremili akademik Slavko Matić i prof. dr. sc. Jura Čavlović pod naslovom“ Stanje i perspektive potrajnog gospodarenja šumama u Hrvatskoj“. Neka to bude početak na koji će pravnici nadograditi svoj dio. Hvala lijepa.“ |