DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2015 str. 65     <-- 65 -->        PDF

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održan Okrugli stol Pravna zaštita šuma
Igor Anić
U velikoj dvorani palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu održan je 16. travnja 2015. godine okrugli stol Pravna zaštita šuma. Skup je organiziralo Znanstveno vijeće Hrvatske akademije za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava.
Cilj Okruglog stola bio je da znanstvenici i praktičari s pravnog i šumarskog područja rasprave otvorena pitanja gospodarenja šumama, rizika koji im prijete i pravna sredstva koja treba upotrijebiti za njihovu zaštitu de lege lata i de lege ferenda. Okrugli stol je  održan u povodu obilježavanja 250 godina šumarstva u Hrvatskoj.
Na okruglom stolu održana su sljedeća uvodna izlaganja:
Akademik Slavko Matić, akademik Igor Anić, prof. dr. sc. Jura Čavlović, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, „Stanje i perspektive potrajnog gospodarenja šumama u Hrvatskoj“
Prof. dr. sc. Tatjana Josipović, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, „Posebno stvarnopravno uređenje za šume i šumska zemljišta“
Prof. dr. sc. Dragan Medvedović, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, „Povijest pravnog uređenja zaštite šuma na području Hrvatske“
Doc. dr. sc. Lana Ofak, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, „Europska perspektiva pravne zaštite šuma“
Doc. dr. sc. Frane Staničić, „Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Upravljanje šumama“
Izlaganja i rasprave koje su uslijedile objavit će se u 28. knjizi nakladničkog niza Modernizacija prava pod naslovom Pravna zaštita šuma, u izdanju Znanstvenog vijeća Hrvatske akademije za  državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava.
Akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, obratio se sudionicima okruglog stola prigodnim riječima koje zaslužuju biti zabilježene na stranicama Šumarskog lista:
„Sve vas najsrdačnije pozdravljam u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, posebice naše ugledne pravnike, pomoćnika ministra, šumare. Ovaj skup ima veliko značenje, a podijejen je u dva dijela. Prvi dio je ciklus Modernizacije prava, tako da će današnji rezultati i smjernice biti objavljeni kao 28. knjiga u tom nizu. Istakao bih tu akademika Jakšu Barbića koji to uspješno vodi i apsolvirao je gotovo sve. Neki dan je ovdje bio jedna stranac, pa sam naveo sve teme,  no on me ispravio rekavši da su gotovo sve teme koje se tiču prava i pravosuđa apsolvirane  na ovim skupovima. Važno je istaći da je svaki puta nakon skupa izašla knjiga gdje  su obrađene teme i date smjernice za koje je Akademija smatrala da su aktualne. Međutim, iste u društvu još nisu bile aktualne. Tek nakon nekoliko godina  one postaju aktualne i o njima se raspravlja u društvu i Saboru, a Akademija je iste već odavno apsolvirala u okviru ovakvih znanstvenih vijeća, okupivši najkompetentnije znanstvenike i stručnjake iz pojedinog područja, ne samo iz Akademije nego iz društva.Na taj način predstavili smo stajališta temeljena na znanstvenim, stručnim i etičkim načelima. Često nas pitaju koliko utječemo na politiku i dnevne događaje. Rekao bih da se sve više to primijećuje. To je na neki način kapilarno i postupno ulazi sa zadrškom, ali vidi se da se nakon nekog vremena  to vidi u javnosti. Možda  ovo Znanstveno vijeće koje vodi akademik Barbić ilustrira kako Akademija treba raditi i koja je njezina misija. Akademija se ne treba miješati u aktualne dnevno političke probleme, ali ona obrađuje sve aktualne društvene događaje i daje  svoja stajališta o tome. U medicini postoji velika tradicija, ali ovo je možda jedna od naših najvećih tradicija. Tu su naši ugledni pravnici, na te skupove uvijek dođu i kompetentni  suci i državni odvjetnici. Dolaze nam i političari. Nadam se da će taj utjecaj biti još veći, što se u novije vrijeme i pokazuje.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2015 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Što se tiče današnje teme šumarstva, govorim kao laik, svi mi fascinirani smo sa šumama. Šume su nešto što doživljavamo kao normalno bogatstvo. Možda je najveće prirodno bogatstvo koje uopće postoji i kojega nismo svjesni. Ovaj skup se održava prilikom 250. obljetnice šumarstva u Hrvatskoj. To su šume Like, okolice Ogulina gdje je počelo prvo organizirano šumarstvo. Zanimljivo je da su ti prvi zakoni o gospodarenju doneseni još za vrijeme Austro-Ugarske, a u Križevačkom veleučilištu počelo se predavati prvo šumarstvo. Kasnije to prerasta u Šumarsku akademiju i Šumarski fakultet. Zanimljivo je reći da je Šumarski fakultet bio jedan od četiri fakulteta sastavnice Sveučilišta u Zagrebu. Šumarsko društvo osnovano je kao treće u Europi. Šumarski list također. Šumari su prednjačili u svojim aktivnostima i institucionalnim aktivnostima. Razgovarao sam malo prije s akademikom Anićem, pa ću mu ukrasti izraz potrajnost. Ova dužnost predsjednika Akademije prisilila me  da se svačim bavim i da moram to proučavati, pa sam sada naišao na tu potrajnost. Nisam znao da je ta riječ u šumarstvu uobičajena, a u govoru uopće nije tako udomaćena. Dakle, održivo gospodarenje šumama treba prisutnost i znanosti i struke te regulative. Sve to zajedno mora biti da bi se održala vitalnost i raznolikost šuma i da bi šume služile nama i budućim generacijama. Dakle, to je ta famozna potrajnost koja navodno potiče od 1713. godine i nikada se njena načela  nisu mijenjala. Ono što treba istaći je da danas mi ne bi sjedili u ovoj Plači da nije bilo šuma. Strossmayer koji je na svom biskupskom vlastelinstvu imao ogromne šume, iz tih bogatstva je dao sagraditi i ovu Palaču i Galeriju i Sveučilište u Zagrebu, što se rijetko povezuje. Često kada govorimo o Strossmayeru kao velikom reformatoru i gigantu hrvatske povijesti, osim što je bio ljubitelj umjetnosti i znanosti koliko god one bile važne, bio je i dobar gospodarstvenik. Današnja tema, koliko sam shvatio, vrlo  je važna te je prilika da šumari pokažu pravnicima što ih muči i što nedostaje, i da se pravnim regulativama pokuša spriječiti kriza koja se pojavljuje. Opstojnost šuma i gospodarenje šuma ugroženo je na razne načine, ekološki i raznim drugim situacijama, tako da pravna regulativa  na neki način može  spriječiti rizik. Zahvalio bih i čestitao organizatorima koji su ovo priredili. Na kraju bih zahvalio i našem akademiku Slavku Matiću, jer zahvaljujući njemu i Šumarskom fakultetu, Akademija ima najbolji božićni bor. Hvala na pozornosti.“
Prenosimo i riječi akademika Jakše Barbića, podpredsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i predsjednika Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava:
„Zahvaljujem gospodinu Predsjedniku na uvodnim riječima. Dozvolite mi da prije nego što   prijeđemo na obradu pojedinih najavljenih tema kažem nekoliko riječi.
Današnji okrugli stol zapravo je nastavak ili bolje rečeno početak detaljnije razrade onoga o čemu je bilo govora na Okruglom stolu o upravnopravnoj zaštiti okoliša. Knjiga u kojoj se objavljuje sve što je izrečeno na tom okruglom stolu izaći će iz tiska za nekoliko dana i takva je da će pobuditi zanimanje svih koji se bave zaštitom okoliša. Bilo bi dobro da je pročitaju, jer će u njoj naći brojne podatke o pravnim rješenjima za ono što se događa na tom vrlo važnom području.
Nakon tog okruglog stola odlučili smo početi s obradom pojedinih područja okoliša. Prvo područje koje smo odabrali u daljnjoj obradi zaštite okoliša je pravna zaštita šuma. Zašto šuma? Šume su jedno od najvećih bogatstava koje imamo. U uvodnom izlaganju pri otvaranju  Okruglog stola o upravnopravnoj zaštiti okoliša rekao sam da smo okoliš naslijedili od naših predaka, a posudili od naših nasljednika, što znači da moramo onima koji dolaze iza nas predati okoliš koji smo naslijedili u najmanju ruku u stanju u kojemu su nam ga ostavili naši preci. Za šumare to neće biti iznenađenje, ali za druge vjerojatno hoće.Činjenica je da su nam preci kroz 8.000 godina namijenili ono što danas imamo, vodeći računa o primjeni načela potrajnosti šuma, koje jedino može spriječiti da se smanje površine pod šumama. Toliko su stare naše šume. Zato se Hrvatska danas može u Europi pohvaliti jedinstvenim podatkom da je  97% svih šuma u nas prirodno. Malo je područja djelatnosti na kojima smo tako visoko rangirani u europskim okvirima. Prođite malo Europom pa pogledajte pravilne parcele novo posađenih šuma, uglavnom onih s brzorastućim drvećem. Činjenicu da imamo toliko prirodnih šuma treba zahvaliti stručnosti generacija naših šumara i  razini naše šumarske znanosti.
Ove godine obilježava se 250 godina organiziranog šumarstva u Europi,  ali i u Hrvatskoj. Išli smo ukorak s onim što se događalo u svijetu. Kada su se osnivale šumarije po Europi i Hrvatska je imala prve šumarije koje postoje i danas, što ćete čuti od naših kolega šumara. To pokazuje koliku se skrb kod nas uvijek poklanjalo šumama, riječ je o hrvatskoj tradiciji. Prema tomu, zaštita šuma je uvijek bila aktualna. Potrajnost je pojam koji 300 godina vlada šumarstvom, a pokazatelj je pristupa tom važnom području djelatnosti. Danas se za to kao rezultat globalizacije koristi suvremeni izraz održivi razvoj, kojim se ne izražava ništa više od onoga što je u šumarstvu upotrijebljeno toliko stoljeća unatrag.
Šume su nam izuzetno važne iz više razloga. Ljudi nekada nisu svjesni da zrak, voda, bio-zajednice, tlo, sprječavanje erozije i mnogo toga ovisi o šumama. Kako bi npr. izgledao Zagreb kada bi Zagrebačka gora bila bez šume ? Možete samo zamisliti što bi se dogodilo od ovoga grada da posiječemo svu šumu koja se tamo nalazi. Da ne govorim o zraku, da ne govorim o vodi  i svemu ostalome za što su šume bitna pretpostavka. Nije stvar samo u drvetu koje se komercijalno koristi, veća je dobit za društvo u onome čemu šume inače doprinose, pa ako hoćete u konačnici i turizmu kao značajnoj gospodarskoj djelatnosti koja postaje sve važnija u životu suvremenog čovjeka.
Živimo u vremenu punom proturječnosti. Tehnologije se stravično brzo razvijaju i nažalost opasno ugrožavaju okoliš. To

ŠUMARSKI LIST 5-6/2015 str. 67     <-- 67 -->        PDF

prijeti i uništavanju šuma, čime bi čovjek zapravo s jedne strane postizao napredak, a s druge ozbiljno nazadovao. Ako se u tome na vrijeme ne intervenira i pravodobno ne poduzmu mjere zaštite, posljedice će biti nanošenje takvih šteta za popravljanje kojih će se uložiti toliko novca i truda da će se postaviti pitanje isplativosti onoga zbog čega je do toga došlo, ali se nikada stvari neće moći vratiti u početno stanje. Dugo vremena je trebalo da se pri izradi studija izvodljivosti poslovnih pothvata, posebice onih u području industrije, shvati kako primjerice zrak ili voda, općenito priroda, nisu besplatni nego da imaju svoju cijenu. Ta se cijena izražava troškovima potrebnim za poduzimanje radnji kako bi se spriječilo uništenje prirode, do kojeg bi moglo doći pothvatom kojega se želi ostvariti. Tu svakako treba voditi brigu   što bi takvi zahvati mogli značiti za šume, primjerice spuštanjem razine podzemnih voda, nestručnim preusmjeravanjem dotoka voda, ispuštanjem štetnih plinova, devastiranjem šuma radi korištenja drvne mase, nestručnom i nekontroliranom sječom. S druge strane i drvna masa može biti itekako korisna, pa i sječka ako ju se pravilno koristi u novije vrijeme čak i za proizvodnju električne energije. No, to sve mora biti vođeno po strogim pravilima šumarske znanosti. Izostane li to, daleko će biti veće štete od koristi, i to štete koje će biti dugotrajne i teško popravljive.  Što ćemo onda ostaviti našim nasljednicima? Za to nije potrebno teoretiziranje, u svijetu ima brojnih primjera što se događa na mjestima gdje se o tome nije vodila potrebna skrb.
Znanstveno vijeće koje organizira današnji okrugli stol bavi se pravom. Ono zadire u sve pore ljudskih djelatnosti, jer njime se uređuju pravila ponašanja. Kako ćete postići da se ljudi ponašaju na odgovarajući način ako ne propišete kakvo mora biti to ponašanje, ako to što ste propisali dosljedno ne provodite, tj. ako djelotvorno ne nadzirete provođenje onoga što ste propisali i ako dosljedno ne primjenjujete sankcije za one koji se toga ne pridržavaju, pa ma tko to bio. To posebno vrijedi za zaštitu šuma. Kako šume pravno zaštititi? Danas će o tome biti govora.
Današnji skup je zamišljen tako da nam kolege šumari kažu kakvo je današnje stanje u  šumarstvu i kakvi su izgledi da se na tom vrlo važnom području postupa stalno, a ne kampanjski, dosljedno i isključivo u skladu s pravilima struke, koje opasnosti prijete šumama i koja su otvorena pitanja na koja bi trebalo dati odgovore, pa i pravnim uređenjem na području šumarstva. Što šumarska znanost i struka smatraju da treba poduzeti? Pravnici i oni koji moraju formulirati i primjenjivati propise ne mogu tu ništa učiniti bez one struke na koju se to odnosi. Samo dobar interdisciplinarni znanstveni pristup stvarima može dovesti do toga da se izbjegnu nedjelotvorna pa i ishitrena rješenja. Za to je potrebna sinergija znanosti i struke na području šumarstva ali i prava, jer pravnici ne mogu znati što je potrebno da se osigura primjena struke na nekom posebnom području, a zadatak im je da se spriječi zadovoljavanje kojekakvih grupnih interesa i zanemaruje one opće. Samo potrebna sinergija teorije i prakse u djelovanju na području šumarstva i prava može dati zadovoljavajući učinak, optimalni rezultat. Jer u igri je toliko bogatstvo koje se može slikovito izraziti na način što na svakog građanina kod nas otpada otprilike oko pola hektara i to prirodnih šuma, čime se u našem okruženju malo tko može pohvaliti.
Zatim ćemo razmotriti vrlo složeno pravno uređenje šuma i šumskog zemljišta koje dobrim dijelom pridonosi pravnoj nesigurnosti na tom području, a i dovodi u pitanje neke bitne stvari u održavanju šuma. Kako bi se dobila potpuna slika stanja pravnog uređenja na području šumarstva obilježavanje spomenute važne 250. obljetnice prava je prigoda da se prikaže kakvu su skrb u tome pokazivali naši preci, što je u usporedbi s vremenom kada su to činili i uvjetima u kojima su živjeli bilo primjereno u zaštiti šuma, kako bismo usporedbom s današnjim pravnim uređenjem u bitno drukčijim uvjetima s neusporedivo većom opasnošću za šumu, mogli vidjeti nastavljamo li danas tu skrb na istoj takvoj razini ili u tome zaostajemo.  Bit ćete iznenađeni  podacima starim nekoliko stoljeća, iz kojih se vidi kako su se naši preci nosili s ondašnjim mogućim ugrožavanjem šuma i borili protiv tadašnjih rizika na tom području.
Dio smo Europske unije. Prema tomu, hrvatske šume su i šume Europske unije, pa moramo poštivati pravila o zaštiti okoliša koje su u njoj propisane. Pravila Europske unije, pravna stečevina o zaštiti okoliša obuhvaća oko 20.000 stranica raznih pravila. Tu je naravno obuhvaćena i zaštita šuma. Koliko naših ljudi koji se o tome brinu znaju za toliku pravnu stečevinu i do u detalje sve naše propise u kojima je ugrađena, s time da će ona stalno rasti. O tome će danas biti riječi na Okruglom stolu.
Konačno, šumama treba upravljati. I to ćemo raspraviti. Sudbina šuma ovisi o tome kako se njima upravlja. Činimo li mi to na način koji zahtijeva struka? Ima li potrebe da se na tome što mijenja? Pritom valja imati na umu da je pravno uređenje onoliko dobro kako ga se primjenjuje, a ne kako je nešto propisano.
Sve što bude rečeno bit će snimljeno, a autorizirani ispisi toga biti objavljeni u knjizi. Nastojat ćemo da naša rasprava o šumama bude početak i da na nekoliko okruglih stolova  raspravimo i ostala područja zaštite okoliša, jer ona to zaslužuju. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti vrlo se ozbiljno bavi okolišem, pa će i ovo znanstveno vijeće nastojati u tome dati svoj doprinos. Nemojmo zaboraviti da je  okoliš danas jedna od ključnih aktualnih prvorazrednih tema u cijelome svijetu. Što će se tehnologije brže razvijati, to će važnost očuvanja okoliša biti važnija. Neka ovaj Okrugli stol bude skroman doprinos Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti obilježavanju 250 godina europskog, a nadasve hrvatskog organiziranog šumarstva.
Akademik Igor Anić izložit će nam uvodno izlaganje koje su zajedno s njime pripremili  akademik Slavko Matić i prof. dr. sc. Jura Čavlović pod naslovom“ Stanje i perspektive potrajnog gospodarenja šumama u Hrvatskoj“. Neka to bude početak na koji će pravnici nadograditi svoj dio. Hvala lijepa.“