DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2015 str. 65     <-- 65 -->        PDF

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održan Okrugli stol Pravna zaštita šuma
Igor Anić
U velikoj dvorani palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu održan je 16. travnja 2015. godine okrugli stol Pravna zaštita šuma. Skup je organiziralo Znanstveno vijeće Hrvatske akademije za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava.
Cilj Okruglog stola bio je da znanstvenici i praktičari s pravnog i šumarskog područja rasprave otvorena pitanja gospodarenja šumama, rizika koji im prijete i pravna sredstva koja treba upotrijebiti za njihovu zaštitu de lege lata i de lege ferenda. Okrugli stol je  održan u povodu obilježavanja 250 godina šumarstva u Hrvatskoj.
Na okruglom stolu održana su sljedeća uvodna izlaganja:
Akademik Slavko Matić, akademik Igor Anić, prof. dr. sc. Jura Čavlović, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, „Stanje i perspektive potrajnog gospodarenja šumama u Hrvatskoj“
Prof. dr. sc. Tatjana Josipović, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, „Posebno stvarnopravno uređenje za šume i šumska zemljišta“
Prof. dr. sc. Dragan Medvedović, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, „Povijest pravnog uređenja zaštite šuma na području Hrvatske“
Doc. dr. sc. Lana Ofak, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, „Europska perspektiva pravne zaštite šuma“
Doc. dr. sc. Frane Staničić, „Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Upravljanje šumama“
Izlaganja i rasprave koje su uslijedile objavit će se u 28. knjizi nakladničkog niza Modernizacija prava pod naslovom Pravna zaštita šuma, u izdanju Znanstvenog vijeća Hrvatske akademije za  državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava.
Akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, obratio se sudionicima okruglog stola prigodnim riječima koje zaslužuju biti zabilježene na stranicama Šumarskog lista:
„Sve vas najsrdačnije pozdravljam u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, posebice naše ugledne pravnike, pomoćnika ministra, šumare. Ovaj skup ima veliko značenje, a podijejen je u dva dijela. Prvi dio je ciklus Modernizacije prava, tako da će današnji rezultati i smjernice biti objavljeni kao 28. knjiga u tom nizu. Istakao bih tu akademika Jakšu Barbića koji to uspješno vodi i apsolvirao je gotovo sve. Neki dan je ovdje bio jedna stranac, pa sam naveo sve teme,  no on me ispravio rekavši da su gotovo sve teme koje se tiču prava i pravosuđa apsolvirane  na ovim skupovima. Važno je istaći da je svaki puta nakon skupa izašla knjiga gdje  su obrađene teme i date smjernice za koje je Akademija smatrala da su aktualne. Međutim, iste u društvu još nisu bile aktualne. Tek nakon nekoliko godina  one postaju aktualne i o njima se raspravlja u društvu i Saboru, a Akademija je iste već odavno apsolvirala u okviru ovakvih znanstvenih vijeća, okupivši najkompetentnije znanstvenike i stručnjake iz pojedinog područja, ne samo iz Akademije nego iz društva.Na taj način predstavili smo stajališta temeljena na znanstvenim, stručnim i etičkim načelima. Često nas pitaju koliko utječemo na politiku i dnevne događaje. Rekao bih da se sve više to primijećuje. To je na neki način kapilarno i postupno ulazi sa zadrškom, ali vidi se da se nakon nekog vremena  to vidi u javnosti. Možda  ovo Znanstveno vijeće koje vodi akademik Barbić ilustrira kako Akademija treba raditi i koja je njezina misija. Akademija se ne treba miješati u aktualne dnevno političke probleme, ali ona obrađuje sve aktualne društvene događaje i daje  svoja stajališta o tome. U medicini postoji velika tradicija, ali ovo je možda jedna od naših najvećih tradicija. Tu su naši ugledni pravnici, na te skupove uvijek dođu i kompetentni  suci i državni odvjetnici. Dolaze nam i političari. Nadam se da će taj utjecaj biti još veći, što se u novije vrijeme i pokazuje.