DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2015 str. 62     <-- 62 -->        PDF

EU FONDOVI U ŠUMARSTVU
Domagoj Troha
Šume i šumska zemljišta Europske unije pokrivaju više od 42 % njezinog kopnenog dijela, a odlikuju se velikom raznolikošću šumskog pokrova i vlasničkih struktura. Predstavljaju jedan od najvažnijih europskih obnovljivih resursa koji pruža višestruke koristi za društvo i gospodarstvo. Njihova multifunkcionalnost naglašena je u čitavoj Europskoj uniji, a posebno u šumovitim regijama jer šume ispunjavaju gospodarske, ekološke i socijalne funkcije. Šume su jedan od glavnih izvora bioraznolikosti EU. One su ključni resurs za poboljšanje kvalitete života i stvaranje novih radnih mjesta u EU, posebice u ruralnim područjima, štiteći i pružajući mnoge dobrobiti ekosustava svim svojim građanima.
Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju ostvaren je jedan od najvažnijih strateških ciljeva, što je hrvatskom šumarstvu donijelo nove izazove, ali i velike mogućnosti. Članstvo u Europskoj uniji zahtijeva od šumarskog sektora stalnu prilagodbu, educiranje i aktiviranje svih kapaciteta da bi se iskoristile brojne mogućnosti, posebice u kontekstu korištenja EU fondova, ponajprije onih koji potiču ruralni i regionalni razvoj.
U razdoblju pristupanja Europskoj uniji, Hrvatska je imala priliku koristiti pretpristupne fondove koji su za cilj ponajprije imali ojačati kapacitete korisnika, kao i kapacitete hrvatske administracije za kvalitetno korištenje EU fondova. Tako je od 2007. godine Hrvatskoj na raspolaganju bilo nešto više od 150 milijuna eura godišnje iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Nažalost, šumarstvo u tom razdoblju nije bilo dovoljno prepoznato kao jedno od prioritetnih područja, pa tako, osim u sklopu II. komponente IPA programa (prekogranična suradnja) u okviru prioriteta zaštite prirode i okoliša, šumarstvo tada nije imalo velike mogućnosti korištenja EU fondova.
U financijskom razdoblju od 2014. do 2020. Republici Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura. Od tog iznosa, 8,397 milijardi eura predviđeno je za ostvarivanje ciljeva Kohezijske politike, dok je 2,026 milijarde eura namijenjeno za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva. Uz otvaranje mogućnosti korištenja ESI fondova, članstvo u EU-u omogućilo je Hrvatskoj punopravno sudjelovanje i u svim Programima Unije, koji također predstavljaju EU sredstva koja podupiru politike EU i imaju za cilj unaprjeđenje suradnje između država članica i njihovih građana u različitim sektorima.
Nova Strategija EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama ističe kako bi politike i programi država članica trebale doprinijeti povećanju konkurentnosti šumarskog sektora zbog poticanja rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Strategija potiče države članice da u suradnji sa socijalnim partnerima razvijaju mjere za bolje iskorištavanje potencijala zapošljavanja koji ima ovaj sektor, za usavršavanje vještina radnika u sektoru te za daljnje poboljšavanje uvjeta rada. Zbog boljeg postizanja ciljeva zacrtanih u strategiji, države članice se pozivaju da prilikom planiranja i provedbe programa pridaju primjerenu težinu mjerama povezanima sa šumarstvom. Nova Strategija EU-a za šume zaključuje kako šume i šumarski sektor trenutno dobivaju znatna sredstva iz EU fondova, te da ta sredstva ponajprije treba namijeniti ostvarivanju ciljeva ove strategije, posebice osiguranju da se šumama EU dokazivo gospodari u skladu s načelima održivog gospodarenja.
U protekle tri godine u Republici Hrvatskoj se odvijao tzv. proces programiranja u kojemu su se stvarali preduvjeti za korištenje ESI fondova i definirala područja ulaganja za novo financijsko razdoblje EU 2014.–2020. U tom procesu sudjelovale su i najvažnije institucije iz šumarskog sektora u Republici Hrvatskoj (Ministarstvo poljoprivrede, Šumarski fakultet, Hrvatski šumarski institut, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Savjetodavna služba, Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika i Hrvatske šume d.o.o.), posebice u izradi Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.g. te Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Na temelju navedenih programa koristit će se sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda te Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u okviru kojih će se u razdoblju od 2014.do 2020. moći sufinancirati projekti šumarskog sektora.
Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK) je plansko-programski dokument koji detaljnije opisuje i razrađuje mjere i aktivnosti za učinkovito korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Program sadrži ukupno 10 prioritetnih osi, u okviru kojih je za šumarski sektor posebno značajan  Specifični cilj 6iii3Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim područjima i područjima mreže Natura 2000. U sklopu ovog specifičnog cilja sufinancirat će se projekti s ciljem obnove i zaštite šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima, koja su trenutno ili