DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 93     <-- 93 -->        PDF

Za uspješnu obnovu šume potrebno je 5-50 mladih biljaka po kvadratnom metru, što je često teško ostvarivo zbog mnogo nepovoljnih utjecaja.
Upravitelj Hace je istaknuo dobru suradnju sa Šumarskim fakultetom, koji kao koncesionar lovišta sudjeluje u rješavanju problematike vezane za štete od divljači.
Dok smo na prosjeki pažljivo slušali i postavljali pitanja upravitelju, stigao nam je poziv da dođemo u objekt u Opekama, gdje su nas domaćini ugostili ukusnim šumarskim ručkom, koji je završio s „pomazankom“ – češkim seljačkim kolačom.
U kulturi i običajima ovoga kraja osjeti se velik utjecaj manjinskih zajednica Čeha, Slovaka i Ukrajinaca, koje su ostvarile suživot sa hrvatskim stanovnicima i sačuvale svoj nacionalni identitet, kulturu i običaje.
Poslije ručka upravitelj nas je pozvao u šetnju nedaleko objekata praktične nastave studenata Šumarskog fakulteta u G.J. Opeke, gdje nam je pokazao rezultate obnove u djelu šume koji je izložen čestim poplavama, a zbog šteta od divljači ograđeni su žičanim ogradama.
Isto tako vidjeli smo dva različita načina zaštite obnovljene površine: žičanom mrežom (za armaturu u građevinarstvu) i uvoznom žičanom portugalskom mrežom od koje se dio ukopava u zemlju, tako da je divlje svinje ne mogu podići jer stoje na njenom ukopanom dijelu. Zaštita obnovljene površine treba biti takva da je jelenska divljač ne može preskočiti, a divlje svinje podignuti. Također je prednost ako se ograde nakon što obave svoju funkciju zaštite obnovljene površine mogu premjestiti na drugi položaj. Pokus će pokazati koji je način učinkovitiji i ekonomičniji. Također smo vidjeli i zaštitu mladih biljaka pomoću „tuli“ plastičnih cijevi, visokih 120 cm koje štite biljke od divljači u najugroženijem periodu rasta.
Na kraju našeg „terenskog rada“ ponovo smo se vratili u šumarski objekt na Opekama, gdje smo se nakon razgovora i zdravica oprostili od gostoljubivih domaćina.
Izlet u Lipovljane, ponovo viđenje ovih šuma i susret s dragim prijateljima, za nas koji smo svoj radni vijek proveli u poslovima vezanim za šumu, znači mnogo. Zahvaljujemo organizatorima izleta i našim domaćinima, sa željom da se ponovo vidimo iduće godine.
21. ALPE-ADRIA 2015.
Hranislav Jakovac
Domaćin ovogodišnjeg susreta šumara Alpe-Adria (Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska) od 20. do 22. ožujka bila je Italija – Julijska krajina (Venezia-Giulia) na području gradića Ravascletto. U organizaciji HŠD-a ogranak Delnice, na čelu s agilnim predsjednikom ogranka Goranom Bukovcem i uz pripomoć Središnjce, Hrvatsku je na ovom susretu predstavljalo 27 članova HŠD-a. Na početku nekoliko riječi o domaćinu. Venezia-Giulia je „izmišljena“ zemljopisna, politička i kulturna regija, kako ju je nazvao 1863. god. Graziadio Ascoli. Graniči na sjeveru s Julijskim alpama, na jugu s Tršćanskim i Kvarnerskim zaljevom, pokriva sliv rijeke Soče, Istru i zaleđe Trsta. Do Prvog svjetskog rata pripadala je Austro-Ugarskoj, a nakon Drugog svjetskog rata sporazumom u Parizu, najveći dio pripao je Jugoslaviji. Prema sporazumu potpisanom u Londonu tzv. zona „A“ priključena je Italiji, a zona „B“ Jugoslaviji. Danas je podijeljena na tri države: sjeverni dio je talijanski – Furlanija-Julijska krajina, mali južni obalni dio je Slovenije i gotovo cijela Istra Hrvatske.
Julijska krajina je jedna od 20 talijanskih regija, površine 7 852 km2 (42,5 % planinski dio, 19,3 % brdoviti dio i 38,2 % nizinski dio). U planinskom dijelu jedna od najvažnijih gospodarskih grana je šumarstvo i prerada drva. Glavni grad je Trst. Gradić Ravascletto nalazi se u provinciji Udine na 952 m n.v., površine 26,48 km2 sa zabrinjavajućom depopulacijom od maksimalno 1797 stanovnika 1911. god. na 569 stanovnika 2010. god. Ovdje je glavna gospodarska grana ljetni i zimski turizam.