GooSL - pretraživanje ŠL

DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu

ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 92 <-- 92 --> PDF

LIPOVLJANSKI SUSRETI – EKSKURZIJA ČLANOVA HŠD, OGRANAK ZAGREB U LIPOVLJANE 20. 3. 2015.
Frane Grospić
Kad god sam pošao tom šumom, svaki put sam nešto nova vidio, nešto nova naučio; nije ona crna, gluha, mrtva, kako no se na obzoru crta i prikazuje, nego u njoj diše život i svijet uzoran, naravan, gdje kao nigdje priroda uprav na očigled stvar i ništi, nagađa i popravlja. Josip Kozarac – Slavonska šuma
Već treću godinu zaredom, dio članova „Ogranka“ Zagreb, koji nemaju radne obveze, posjećuju Lipovljane u vrijeme kada se slave dani općine, župe i škole. Mnogobrojnim manifestacijama obilježavaju se tradicionalno dani oko sv. Josipa. U mjestu se nalazi crkva sv. Josipa, župa sv. Josipa, a škola nosi ime po našem šumaru i književniku Josipu Kozarcu, koji je u Lipovljanima bio upravitelj šumarije u razdoblju od 1885 do 1895.g. Nadahnut ljepotom slavonskih šuma i zbivanjima u pograničnom slavonskom selu blizu Save, tik uz tursku Bosnu, Kozarac je upravo u tom razdoblju stvorio svoja najznačajnija književna djela (Slavonska šuma, Moj djed, Mrtvi kapitali, Tena).
Naša ekskurzija je određena za petak 20.3., kada je gotovo posljednji dan ovih svečanosti, što je omogućilo našim domaćinima da nam osiguraju sadržajan program.
Sastali smo se u dvorištu Šumarije Lipovljani, gdje je nas šesnaest izletnika dočekao upravitelj šumarije Dinko Hace dipl. ing. šum. sa svojim suradnicima. Nakon kraćeg, ugodnog razgovora o programu našeg boravka, uputili smo se u mjesnu knjižnicu (sl. 1), gdje nas je gđa Marica Tisaj upoznala s bogatim sadržajem svečanosti.
Organizirane su tri izložbe: šuma okom šumara, molitvenici u hrvatskoj književnosti i izložba Ukrajinske likovne umjetnosti „Biseri Dnipetrovske regije“(sl. 2), koja nas je posebno oduševila svojom originalnošću i bogatstvom boja (nalazi se pod zaštitom UNESCO-a).
Knjižnica je bogata i vrlo pregledna, raspolaže s više od 10.000 knjiga, koje su čitateljima na raspolaganju za posudbu.
Nakon toga uputili smo se u P.P.Lonjsko polje, u gospodarsku jedinicu Josip Kozarac, gdje nas je upravitelj Hace upoznao s problematikom gospodarenja i aktivnostima koje šumarija obavlja u iskorištavanju i obnovi šuma (sl. 3).
Na ovom djelu g.j., koji zbog višeg položaja nije izložen poplavi, javljaju se drugi problemi. Naime, tu se za vrijeme poplave skuplja velik broj divljači, što rezultira velikim štetama na obnovi. Štete uzrokuju posebno divlje svinje rovanjem i iskapanjem stabalaca hrasta, kao da u njegovom korijenu traže hife gljiva (tartufi?). Jasen ostaje uglavnom neoštećen.
Jelenska divljač također pravi štete, ali su one u granicama tolerancije.
Poseban problem predstavljaju česte najezde sitnih glodavaca, protiv kojih ne postoji učinkovit način suzbijanja zbog ogromnog potencijala razmnožavanja.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 93 <-- 93 --> PDF

Za uspješnu obnovu šume potrebno je 5-50 mladih biljaka po kvadratnom metru, što je često teško ostvarivo zbog mnogo nepovoljnih utjecaja.
Upravitelj Hace je istaknuo dobru suradnju sa Šumarskim fakultetom, koji kao koncesionar lovišta sudjeluje u rješavanju problematike vezane za štete od divljači.
Dok smo na prosjeki pažljivo slušali i postavljali pitanja upravitelju, stigao nam je poziv da dođemo u objekt u Opekama, gdje su nas domaćini ugostili ukusnim šumarskim ručkom, koji je završio s „pomazankom“ – češkim seljačkim kolačom.
U kulturi i običajima ovoga kraja osjeti se velik utjecaj manjinskih zajednica Čeha, Slovaka i Ukrajinaca, koje su ostvarile suživot sa hrvatskim stanovnicima i sačuvale svoj nacionalni identitet, kulturu i običaje.
Poslije ručka upravitelj nas je pozvao u šetnju nedaleko objekata praktične nastave studenata Šumarskog fakulteta u G.J. Opeke, gdje nam je pokazao rezultate obnove u djelu šume koji je izložen čestim poplavama, a zbog šteta od divljači ograđeni su žičanim ogradama.
Isto tako vidjeli smo dva različita načina zaštite obnovljene površine: žičanom mrežom (za armaturu u građevinarstvu) i uvoznom žičanom portugalskom mrežom od koje se dio ukopava u zemlju, tako da je divlje svinje ne mogu podići jer stoje na njenom ukopanom dijelu. Zaštita obnovljene površine treba biti takva da je jelenska divljač ne može preskočiti, a divlje svinje podignuti. Također je prednost ako se ograde nakon što obave svoju funkciju zaštite obnovljene površine mogu premjestiti na drugi položaj. Pokus će pokazati koji je način učinkovitiji i ekonomičniji. Također smo vidjeli i zaštitu mladih biljaka pomoću „tuli“ plastičnih cijevi, visokih 120 cm koje štite biljke od divljači u najugroženijem periodu rasta.
Na kraju našeg „terenskog rada“ ponovo smo se vratili u šumarski objekt na Opekama, gdje smo se nakon razgovora i zdravica oprostili od gostoljubivih domaćina.
Izlet u Lipovljane, ponovo viđenje ovih šuma i susret s dragim prijateljima, za nas koji smo svoj radni vijek proveli u poslovima vezanim za šumu, znači mnogo. Zahvaljujemo organizatorima izleta i našim domaćinima, sa željom da se ponovo vidimo iduće godine.
21. ALPE-ADRIA 2015.
Hranislav Jakovac
Domaćin ovogodišnjeg susreta šumara Alpe-Adria (Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska) od 20. do 22. ožujka bila je Italija – Julijska krajina (Venezia-Giulia) na području gradića Ravascletto. U organizaciji HŠD-a ogranak Delnice, na čelu s agilnim predsjednikom ogranka Goranom Bukovcem i uz pripomoć Središnjce, Hrvatsku je na ovom susretu predstavljalo 27 članova HŠD-a. Na početku nekoliko riječi o domaćinu. Venezia-Giulia je „izmišljena“ zemljopisna, politička i kulturna regija, kako ju je nazvao 1863. god. Graziadio Ascoli. Graniči na sjeveru s Julijskim alpama, na jugu s Tršćanskim i Kvarnerskim zaljevom, pokriva sliv rijeke Soče, Istru i zaleđe Trsta. Do Prvog svjetskog rata pripadala je Austro-Ugarskoj, a nakon Drugog svjetskog rata sporazumom u Parizu, najveći dio pripao je Jugoslaviji. Prema sporazumu potpisanom u Londonu tzv. zona „A“ priključena je Italiji, a zona „B“ Jugoslaviji. Danas je podijeljena na tri države: sjeverni dio je talijanski – Furlanija-Julijska krajina, mali južni obalni dio je Slovenije i gotovo cijela Istra Hrvatske.
Julijska krajina je jedna od 20 talijanskih regija, površine 7 852 km²(42,5 % planinski dio, 19,3 % brdoviti dio i 38,2 % nizinski dio). U planinskom dijelu jedna od najvažnijih gospodarskih grana je šumarstvo i prerada drva. Glavni grad je Trst. Gradić Ravascletto nalazi se u provinciji Udine na 952 m n.v., površine 26,48 km²sa zabrinjavajućom depopulacijom od maksimalno 1797 stanovnika 1911. god. na 569 stanovnika 2010. god. Ovdje je glavna gospodarska grana ljetni i zimski turizam.