DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 92     <-- 92 -->        PDF

LIPOVLJANSKI SUSRETI – EKSKURZIJA ČLANOVA HŠD, OGRANAK ZAGREB U LIPOVLJANE 20. 3. 2015.
Frane Grospić
Kad god sam pošao tom šumom, svaki put sam nešto nova vidio, nešto nova naučio; nije ona crna, gluha, mrtva, kako no se na obzoru crta i prikazuje, nego u njoj diše život i svijet uzoran, naravan, gdje kao nigdje priroda uprav na očigled stvar i ništi, nagađa i popravlja. Josip Kozarac – Slavonska šuma
Već treću godinu zaredom, dio članova „Ogranka“ Zagreb, koji nemaju radne obveze, posjećuju Lipovljane u vrijeme kada se slave dani općine, župe i škole. Mnogobrojnim manifestacijama obilježavaju se tradicionalno dani oko sv. Josipa. U mjestu se nalazi crkva sv. Josipa, župa sv. Josipa, a škola nosi ime po našem šumaru i književniku Josipu Kozarcu, koji je u Lipovljanima bio upravitelj šumarije u razdoblju od 1885 do 1895.g. Nadahnut ljepotom slavonskih šuma i zbivanjima u pograničnom slavonskom selu blizu Save, tik uz tursku Bosnu, Kozarac je upravo u tom razdoblju stvorio svoja najznačajnija književna djela (Slavonska šuma, Moj djed, Mrtvi kapitali, Tena).
Naša ekskurzija je određena za petak 20.3., kada je gotovo posljednji dan ovih svečanosti, što je omogućilo našim domaćinima da nam osiguraju sadržajan program.
Sastali smo se u dvorištu Šumarije Lipovljani, gdje je nas šesnaest izletnika dočekao upravitelj šumarije Dinko Hace dipl. ing. šum. sa svojim suradnicima. Nakon kraćeg, ugodnog razgovora o programu našeg boravka, uputili smo se u mjesnu knjižnicu (sl. 1), gdje nas je gđa Marica Tisaj upoznala s bogatim sadržajem svečanosti.
Organizirane su tri izložbe: šuma okom šumara, molitvenici u hrvatskoj književnosti i izložba Ukrajinske likovne umjetnosti „Biseri Dnipetrovske regije“(sl. 2), koja nas je posebno oduševila svojom originalnošću i bogatstvom boja (nalazi se pod zaštitom UNESCO-a).
Knjižnica je bogata i vrlo pregledna, raspolaže s više od 10.000 knjiga, koje su čitateljima na raspolaganju za posudbu.
Nakon toga uputili smo se u P.P.Lonjsko polje, u gospodarsku jedinicu Josip Kozarac, gdje nas je upravitelj Hace upoznao s problematikom gospodarenja i aktivnostima koje šumarija obavlja u iskorištavanju i obnovi šuma (sl. 3).
Na ovom djelu g.j., koji zbog višeg položaja nije izložen poplavi, javljaju se drugi problemi. Naime, tu se za vrijeme poplave skuplja velik broj divljači, što rezultira velikim štetama na obnovi. Štete uzrokuju posebno divlje svinje rovanjem i iskapanjem stabalaca hrasta, kao da u njegovom korijenu traže hife gljiva (tartufi?). Jasen ostaje uglavnom neoštećen.
Jelenska divljač također pravi štete, ali su one u granicama tolerancije.
Poseban problem predstavljaju česte najezde sitnih glodavaca, protiv kojih ne postoji učinkovit način suzbijanja zbog ogromnog potencijala razmnožavanja.