DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Marija Kolšek, Zoran Grecs, Marijana Minić (ZZGS): Posljedice i sanacija ledoloma u Sloveniji u 2014. godini.
U ime slovenskih autora Marijana Minić (sl. 2) govorila je o planu sanacije oštećenih šuma od lanjskog ledoloma. Iznijela je podatke o sječama i obnovi sastojina. U obzir su uzete i opsnosti od masovne pojave potkornjaka i sprječavanja njihovog prenamnožavanja.
Mirza Dautbašić, Osman Mujezinović (ŠF Sarajevo): Sušenje šuma u Bosni i Hercegovini u 2014. godini.
Mujezinović je na početku izlaganja upozorio da su šume u BiH pod stalnim utjecajem različitih biotskih i abiotskih čimbenika, među kojima se posebno izdvajaju šumski požari, biljne bolesti i štetnici, nezakonita sječa, eksploatacija mineralnih resursa i dr., što dovodi do pogoršanog zdravstvenog stanja šuma. Posebno su ugrožene jela i smreka, a od listača hrast. Pogoršano zdravstveno stanje negativno utječe na ekološku stabilnost sastojina, šumsko tlo, kvalitetu drva, smanjenje prihoda i niz drugih međusobno povezanih čimbenika.
Bajram Pešković (Fed. Upr. za šum. Sarajevo): Aktualno zdravstveno stanje šuma u Bosni i Hercegovini.
Autor je izvijestio da se šumari kontinuirano bore s potkornjacima, imelom, šumskim požarima, klizištima, ledolomima, snjegolomima, vjetroizvalama, a povremeno i s defolijatorima. Posebno je govorio o šumskim požarima kao najznačajnijim štetnim čimbenicima koji destabiliziraju šumske ekosustave.
Iva Franić, Dinka Matošević (HŠI): Strane i invazione vrste fitofagnih kukaca urbanog šumskog područja parka Maksimir.
Prva autorica izvijestila je da se tijekom 2012. i 2013. godine na području parka Maksimir na drvenastom bilju udomaćilo 12 vrsta stranih biljojednih kukaca na koje je potrebno obratiti posebnu pozornost.
Milan Pernek (HŠI), Željo Kauzlarić, Anamarija Petranović (UŠP Delnice): Primjena feromonskih klopki na monitoring jelovih potkornjaka.
Pernek je iznio podatke o monitoringu jelovih potkornjaka u Gorskom kotaru od 2013. godine. Smatra da feromonske klopke treba postavljati u travnju i svibnju, jer se tada ulovi 94% potkornjaka. Monitoring treba koristiti kao osnovu za pravovremenu provedbu preventivno sanitarnih mjera zaštite.
Milivoj Franjević (ŠF): Oštećenost pupova poljskog jasena od jasenove pipe.
Autor je iznio rezultate istraživanja defolijatora i ksilofaga – uzročnika odumiranja jasena. Jasenova pipa oštećujući pupove fiziološki oslabi jasen, što je povezano s napadom sekundarnih štetnika, posebice potkornajka. Istraživanja su usmjerena na mogućnosti provođenja integrirane zaštite u sastojinama poljskog jasena.
Nermin Demirović (GJP Sarajevo), Mirza Dautbašić, Osman Mujezinović (ŠF Sarajevo), Nevres Alispahić (GJP Sarajevo), Sead Ivojević (ŠF Sarajevo): Karakteristike lovnih stabala i suzbijanje malog smrekovog potkornjaka (Pityogenes chalcographus L.):
Prvi autor je iznio rezultate istraživanja korištenja lovnih stabala za kontrolu i suzbijanje malog smrekovog potkornjaka. Istraživači su utvrdili da postoji razlika u intenzitetu napada ovog potkornjaka s obzirom na različite debljine stabala, debljinu i hrapavost kore i druge značajke. Istaknuto je da je primjena lovnih stabala kao mjere borbe protiv potkornjaka ekološki prihvatljiva.
Krunaoslav Arač (UŠP Koprivnica): Kestenova osa šiškarica – pojava. Širenje, biologija i štetnost na području UŠP Koprivnica.
Autor je iznio podatke o širenju kestenove ose šiškarice na području UŠP Koprivnica od 2011. godine na dalje. Govorio je o štetama koje osa čini pitomom kestenu. Posebno je naglasio da je najučinkovitija biološka mjera borbe unosom prirodnog parazitoida – osice Torymus sinensis, koju se na koprivničko područje planira ispustiti u proljeće ove godine.
Nikola Lacković (HŠI), Dimitros Avtzis (Grčka), Milan Pernek (HŠI), Christian Stauffer (Austrija): Kriptička refugija gubara (Lymantria dispar) u obalnom području Hrvatske.
Prvi autor ukazao je da se u Hrvatskoj razvijaju dvije populacije gubara razdijeljene planinskim lancima Dinarida. S obzirom da među njima postoje razlike u gradacijama, pristupilo se istraživanju da bi se utvrdilo postoje li genetske razlike između populacija gubara u kontinentalnoj i priobalnoj regiji. Testovi su pokazali značajnu genetsku diferencijaciju gubara između tih regija.
Marko Vucelja, Josip Margaletić, Vibor Roje, Linda Bjedov,Andrej Mirčetić, Marko Boljfetić (ŠF): Upotreba denatonijevog benzoata u zaštiti hrasta lužnjaka od sitnih glodavaca.
Ponovo se naglašava da je rezultate prezentirao nagrađeni student Marko Boljfetić. Naglasio je da su rezultati istraživanja pokazali kako primjena denatonijevog benzoata ne uvjetuje smanjenje šteta od sitnih glodavaca na korijenu mladih sadnica hrasta lužnjaka, čak negativno utječe na klijavost žira, pa se primjena tog sredstva ne preporučuje.
Marno Milotić, Danko Diminić (ŠF): Uloga fitopatogenih gljiva na sušenje hrasta crnike (Quercus ilex L.) u Hrvatskoj.
Prvi autor je iznio rezultate istraživanja od 2007. do 2011. godine koji su se odnosili na uzročnike sušenja grana i grančica hrasta crnike. Potvrđeno je da klimatske promjene dovode do pada fiziološke kondicije stabala, pa su takva predisponirana za zaraze grana nekoliko vrsta patogena. Ti