DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 84     <-- 84 -->        PDF

KONFERENCIJA ZA TISAK POVODOM OBILJEŽAVANJA 250 GODINA ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ I SVJETSKOGA DANA ŠUMA
Goran Vincenc
Akademija šumarskih znanosti, Hrvatsko šumarsko društvo, Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume održale su u prostorijama Hrvatskog šumarskog društva zajedničku tiskovnu konferenciju povodom Svjetskoga dana šuma 21. ožujka kao i proslave 250 godina šumarstva i šumarske struke u Hrvatskoj. Povod tiskovne konferencije bila je široj javnosti putem medija prikazati šumarsku struku i važnost koja je ona imala na hrvatsko društvo, te prikazati današnje stanje šuma i šumarstva u Hrvatskoj.
Šume u Hrvatskoj su u izvrsnome stanju, što je zasluga hrvatskih šumara koji već 250 godina potrajno gospodare ovim resursom. Hrvatskim šumama dive se i strani stručnjaci, kao i brojni turisti koji imaju prilike uživati u bogatoj prirodnoj baštini – istakao je tom prigodom akademik Igor Anić, koji je tom prigodom prisutnim novinarima održao prezentaciju 250 godina hrvatskoga šumarstva ili kako su nastajale naše šume. Akademik Anić posebno se osvrnuo na činjenicu kako su naše šume kojima se divi cijeli svijet plod rada generacija šumara i nisu nastale spontano, jer nije riječ o prašumama već o zdravim gospodarskim ekosustavima kojima se gospodari već 250 godina na potrajan ili održiv način. Izraz potrajan istakao je kao arhaizam hrvatskoga jezika koji šumari upotrebljavaju već 2,5 stoljeća, dok je moderna inačica održiv izraz koji se koristi u novije vrijeme razvojem novih branši i tehnologija. Ministra Jakovinu podsjetio je kako uz poljoprivredu i šumarstvo ministar skrbi resorom koji se brine za 91 posto našega teritorija. Kada tu uključimo i more (ribarstvo) koje također spada pod isto ministarstvo, možemo slobodno reći kako je svim raspoloživim prirodnim bogatstvima Hrvatske gospodari iz jednoga ministarstva, Ministarstva poljoprivrede. Anić se još jednom obratio ministru, napominjući kako je zbog tih razloga nužno u nazivu ministarstva dodati i pridjev šumarstvo. Osim već poznatih podataka o 47 posto šumskog zemljišta i 0,5 ha šume po stanovniku, akademik Anić prisutnim je novinarima dao pregršt zanimljivih podatka, poput činjenice kako se u zadnjih 100 godina površina šuma stalno povećava. Zanimljivo je i da je organizirani šumarski ustroj u Hrvatskoj Marija Terezija uspjela pokrenuti u svega 8 godina. Važno je napomenuti kako hrvatsko šumarstvo gospodari sa 74 različite vrste drveća, dok Finska, kao najšumovitija zemlja Europe, tek sa 4 vrste. Zanimljivo je i da je Šumarski fakultet bio četvrti fakultet u okviru Zagrebačkog sveučilišta. Zanimljivo je i da se čak tri članka Ustava RH bave šumama i šumskim zemljištem itd.
Događaju je u ime Ministarstva poljoprivrede bio nazočan i ministar Tihomir Jakovina, koji je tom prilikom još jednom napomenuo kako su šume, vode i zemljište nacionalno bogatstvo, koje kao takvo ne mogu biti predmet prodaje. Iskazao je veliko zadovoljstvo šumarskom strukom koja se već 250 godina brine o šumama na potrajan – održiv način, zbog čega smo u Europsku uniju donijeli blago kakvim se malo koja zemlja može podičiti. Jasno je da su samim time šume nešto o čemu se mora posebno skrbiti te odgovornim upravljanjem i gospodarenjem nastaviti posao na unaprjeđivanju sektora šumarstva.
Predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić izložio je program organizacije proslave obljetnice 250 godina šumarstva, gdje je poseban naglasak bio na organizaciji Dana šumarstva koje će se dogoditi u lipnju na mjestima gdje su osnovane prve šumarije u Hrvatskoj: u Krasnu, Baškim Oštarijama te na Petrovoj gori. Od ostalih događaja ističu se poznata izložba fotografija Šuma okom šumara, postavljanje spomen ploča zaslužnim šumarima, tiskanje brojnih knjiga, brošura i materijala o šumarstvu i dr.
O najjačem privrednom subjektu u šumarstvu Hrvatske, Hrvatskim šumama d.o.o. govorio je član Uprave Ivan Ištok, koji je za početak istaknuo kako je naša zemlja jedna

ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 85     <-- 85 -->        PDF

od rijetkih u Europi gdje je omjer državnih i privatnih šuma 80 naprama 20 posto. Ištok je tom prigodom govorio o važnim ekološkim i sociološkim aspektima šumarstva, gdje se posebno osvrnuo na projekt edukacije školskoga uzrasta Škola u šumi, šuma u školi gdje inženjeri šumarstva uče školarce na koji način se treba brinuti o šumi i štititi je od požara, divljih deponija i drugih ekoloških problema s kojima se muče današnje generacije.
– Nadamo se da će edukacija u tako ranom uzrastu jednoga dana polučiti rezultate i stvoriti odgovorne i ekološki savjesne građane ovoga društva – napomenuo je Ištok. Hrvatske šume aktivno su od samih početaka uključene u poznatu globalnu ekološku akciju Zelena čistka, koju za RH provodi udruga Žmergo, a kojom se pokušava ukazati na problem divljih deponija u Republici Hrvatskoj.
Posebno važno gledište društveno odgovornog djelovanja Hrvatskih šuma svakako zauzima razminiranje, gdje je tvrtka do sada uložila više od 420 milijuna kuna, najviše iz fonda za OKFŠ-a i najvažniji je privredni subjekt koji ulaže u rješavanje problema mina u našoj zemlji.
Ištok je istaknuo i međunarodni FSC certifikat, čiji su inspektori upravo završili nadzor nad šumama istočne Hrvatske. Napomenuo je kako svih 2 milijuna hektara državnih šuma ima taj prestižni certifikat koji potvrđuje kako se šumama u RH gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Hrvatska je prva zemlja u regiji koja je još 2002. godine zaslužila taj certifikat, što predstavlja velik iskorak šumarstva i jedan od najvećih dometa struke. Kako se certifikat obnavlja svakih 5 godina, jasno je kako se gospodarenje po načelima struke ne odvija samo danas, već je to trajan proces koji će se nastaviti i u budućnosti.
Za kraj, predstavnicima medija podijeljene su sadnice normadske jele kao simboličnog poklona za svjetski dan šuma, a iste su uzgojene u rasadniku Močile, koprivničke podružnice Hrvatskih šuma.