DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 83     <-- 83 -->        PDF

U Republici Hrvatskoj primjenjuje se najskuplji način gospodarenja šumama, jer 90 posto hrvatskih šuma prirodno su uzgojene šume, istaknula je Silvija Zec, tajnica Komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Podsjetila je i kako je dio šuma još uvijek minski sumnjivo područje. Naglasila je da je potrebno više promovirati uporabu drva u izravno i neizravno povezanim granama gospodarstva (građevinarstvo, drvna industrija, turizam).
Ivan Ištok, član Uprave Hrvatskih šuma, podsjetio je kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u Europi s udjelom šuma u državnom vlasništvu od 78 posto i udjelom drvnih zaliha u ovim šumama od 80 posto. FSC certifikat, koji imaju Hrvatske šume d.o.o., potvrda je gospodarenja šumama prema strogim ekološkim, gospodarskim i socijalnim kriterijima. Ištok je podsjetio kako su sredstva ostvarena gospodarenjem šuma u državnom vlasništvu posredno prihod Državnoga proračuna kojim se između ostalog financira i gospodarenje šumama.
Predstavnik udruženja šumovlasnika Miljenko Županić, upozorio je kako su privatne šume slabije kvalitete te kako je samo 4 posto ovih šuma certificirano. Županić je upozorio i na nesređenost katastra i zemljišnih knjiga kada je riječ o privatnim šumama, nedostatak šumskih prometnica, potrebu zakonskoga reguliranja sječe šuma u privatnim šumama i nužnost uspostave jedinstvene baze podataka o privatnim šumama.
Pregled visokog obrazovanja i znanosti u području šumarstva dao je dekan Šumarskoga fakulteta Vladimir Jambreković, upozorivši na nužnost transfera znanja u šumarski i drvni sektor.
Četiri kategorije (ekološke, biosferne, socijalne, tradicijske), 12 glavnih funkcija i ukupno 77 općekorisnih funkcija šuma (OFKŠ) razlikuje Stalni odbor za šumarstvo EU-a, naglasio je Ivica Tikvić sa Šumarskoga fakulteta. Naknada za OKFŠ neophodna je u šumarstvu kako bi se očuvalo i poboljšalo stanje šuma, te je potrebno razviti kartiranje OKFŠ-a i uključiti OKFŠ u prostorne planove, istaknuo je
Tikvić.
O korištenju fondova EU-a u šumarstvu i Projektu „Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i područjima ekološke mreže Natura 2000 u dunavsko-dravskoj regiji – NATURAVITA“, kao i mogućnostima unutar mjera M01, M02, MO4 i M08 govorio je predstavnik Hrvatskih šuma Domagoj Troha.
U raspravi nakon prezentacija akademik Ferdo Bašić podsjetio je na povezanost poljoprivrede i šumarstva te ponovio da bi se naziv šumarstva trebao vratiti zajedničkom ministarstvu. Predsjednik Odbora Franjo Lucić u završnoj riječi izrazio je veliko zadovoljstvo prezentiranim te zahvalio na izlaganjima. Nakon toga uslijedilo je zajedničko druženje sudionika sjednice te slijeganje dojmova o prezentiranom.
Dan prije održavanja sjednice u holu ispred saborske dvorane Josipa Šokčevića postavljena je izložba fotografija bjelovarskog salona „Šuma okom šumara“, dio cjelovite replike izložbe postavljene u New Yorku, u sjedištu Ujedinjenih naroda 2011. godine povodom Međunarodne godine šuma. Uz to je postavljen logotip i plakat obljetnice 250 godina hrvatskoga šumarstva te fotografija Šumarskog doma. Izložba će biti postavljena do neke sljedeće tematske aktivnosti u Saboru.