DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 73     <-- 73 -->        PDF

PUPAVAC (Upupa epops L.)
Krunoslav Arač
Naraste u dužinu oko 28 cm, s rasponom krila od 44 - 48 cm, teži 60 - 75 grama, pa ga po veličini možemo usporediti s kosom od kojega je neznatno veći. Lako se prepoznaje po istaknutoj velikoj kukmi na glavi, koja je ružičasto smeđa s crnim vrhovima. Kada je kukma podignuta lepezasto se raširi, a spuštena prividno tvori izdužen trokutasti izgled zatiljaka glave. Glava, vrat, prsa i trbuh su ružičasto smeđi, dok su ostali dijelovi crnobijelo isprugani. Spolovi su slični. Kljun mu je dugačak, tanak, zašiljen, savinut blago prema dolje, crn sa sivo smeđom osnovom. Let mu je spor, krilima zamahuje na mahove, pa ga neki uspoređuju s letom leptira. Pjev mu je trosložan „up- up - up“, po čemu je dobio latinsko i hrvatsko ime.
Hrani se insektima i njihovim razvojnim oblicima, te lovi manje gmizavce i vodozemce, a jede i sjemenke i dijelove voća. Hranu pronalazi na tlu ubrzano hodajući i često kljunom zabadajući u tlo, rijetko lovi u letu slijedeći rojeve insekata.
Gnijezdi na području gotovo cijele Europe, osim sjevernih dijelova i visoko planinskih predjela. Vezan je za otvorena područja i vrtove bez ili s rijetkom drvenastom vegetacijom u čijoj blizini pronalazi šupljine s uskim ulazom (u drveću, stijenama, zidovima, prikladnim kućicama za gniježđenje, pod crjepovima na krovovima) u kojima gnijezdi. Gnijezdi od travnja do srpnja jedan ili dva puta godišnje. Gnijezdo je u šupljinama bez ili s oskudnim biljnim materijalom. Nese 5 – 8 (12) zelenkasto bijelih jaja. Jaja su veličine oko 26 mm. Na jajima sjedi ženka oko 15 do 18 dana i u tom razdoblju je hrani mužjak. Ženke kada sjede na jajima, a i mladi ptići dok ne napuste gnijezdo, luče iz trtičnih žlijezda neugodan miris koji odvraća predatore. O mladuncima se brinu oba roditelja oko četiri tjedna do izlaska iz gnijezda.
U Hrvatskoj je selica gnjezdarica i preletnica. Iako ne u velikom broju gnijezdi gotovo u čitavoj Hrvatskoj, u obalnom području rjeđe, te na nekim otocima (Brač, Hvar, Krk), dok je u planinskim područjima zabilježen samo kod selidbe. Kod nas boravi od ožujka do listopada kada seli u Afriku. U drevnom Egiptu smatran je svetom pticom, pa je često oslikan na zidovima grobnica i hramova.
Pupavac je strogo zaštićena svojta u Republici Hrvatskoj.