DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Prema dostupnim podacima, na istraživanim lokalitetima najveći udio trava čini Lolium perenne L. sa 70% udjela, Festuca rubra Huds. sa 20%, a 10% udjela čine ostale biljne vrste. Uzorkovanje i kemijska analiza listova trava i tla – Sampling and Chemical Analysis of Plant Material and Soil Na odabranim lokacijama za potrebe ovog istraživanja uzeti su prosječni uzorci listova trava tri puta tijekom istraživanja (05.04., 10.05. i 15.06.2012.) prema sljedećoj shemi: 2 travnjaka (RŠC Jarun i Park Bundek) x 3 ponavljanja na svakoj lokaciji x 3 uzorkovanja u vegetaciji, što ukupno čini 18 uzoraka. Prosječan uzorak biljnog materijala činilo je 100 g nasumce uzetih listova trava sa 10 mjesta unutar svakog ponavljanja. Osušeni na 105 ºC, samljeveni i homogenizirani uzorci listova trava analizirani su prema sljedećim metodama: – ukupni dušik po Kjeldahlu (AOAC 1995), – fosfor, nakon digestije s koncentriranom HNO3, spektrofotometrija (AOAC 1995), – kalij, nakon digestije s koncentriranom HNO3, plamenfotometrija (AOAC 1995). Osim uzoraka listova trava uzeti su i uzorci tla 3 puta tijekom istraživanja (13.01., 10.05. i 15.06.2012.) prema shemi: 2 travnjaka x 3 ponavljanja na lokaciji x 3 uzorkovanja u vegetaciji što ukupno čini 18 uzoraka. Zrakosuhi, samljeveni i homogenizirani uzorci tla (pH, N, P i K) analizirani su prema sljedećim metodama: – kakvoća tla – određivanje pH vrijednosti (pH), HRN ISO 10390:2005 – ukupni dušik (% N), HRN ISO 11261:2004 – fosfor (mg P2O5 100 g–1), AL-metoda, (Egner i sur. 1960) – kalij (mg K2O 100 g-1), AL-metoda, (Egner i sur. 1960) Statističke analize Statistical Analysis Istraživanje je provedeno na dvije lokacije: RŠC Jarun i Park Bundek. Uzorkovanje je ponovljeno u tri navrata i to za listove trava: 5.4., 10.5. i 15.6.2012. i za tlo: 13.1., 10.5. i 15.6.2012. Svi prikupljeni podaci uzoraka listova trava i tla iz istraživanja obrađeni su linearnim modelom analize varijance (ANOVA), odnosno statističkim modelom koji je uključio ponovljena mjerenja. Tukeyev test višestrukih usporedbi (Tukey´s HSD, Tukey´s Honestly Significant Difference test) primijenio se za učinke lokacije i vremena uzorkovanja koje su u analizi varijance bile značajne. Sve analize provedene su uz pomoć statističkog programskog paketa SAS System for Win Ver. 9.1 (Copyright 2002-2003 by SAS Institute Inc., Cary, NC, USA.). Rezultati i rasprava Results and Discussion Analiza listova trava – Grass Leaves Analysis Sve vrijednosti dušika u istraživanim travnjacima kretale su se od 2,90 do 3,38% N, neovisno o vremenu uzorkovanja i lokalitetu (tablica 1). Nisu utvrđene statistički značajne razlike prosječnih vrijednosti po lokalitetima neovisno o vremenu uzorkovanja. Također, nisu utvrđene statistički značajne razlike prosječnih vrijednosti između vremena uzorkovanja neovisno o lokaciji. Statistički veća količina dušika, u trećem uzorkovanju, utvrđena je u listovima trava na travnjaku Parka Bundek i iznosi 3,38% N u odnosu na RŠC Jarun (2,90% N). Bergmann (1992), Marschner (1995), Jones (1980) i Epstein (1972) navode da se odgovarajuće količine dušika u listovima trava kreću u rasponu od 2,60 – 4,20% N, a za vrste Lolium spp. L. koja je dominantna trava na istraživanim lokalitetima od 3,00 – 4,20% N. Rezultati dobiveni u ovom istraživanju pokazuju da se količine dušika nalaze na donjoj granici literaturno navedenih vrijednosti za vrste Lolium spp. L. S obzirom da na travnjacima nakon košnje dolazi do djelomičnog skupljanja otkosa, porast količine dušika kroz vegetaciju može se objasniti na taj način da se određena količina dušika nakon mineralizacije vraća u travnjak (Koop i Guillard 2009), ali je teško odrediti točnu količinu. Isti autori također sugeriraju da je otkos poželjno ostavljati na dobro održavanim travnjacima, s obzirom da se na taj način određeni dio dušika vraća u tlo, a i smanjuje se količina biološkog otpada kojega je potrebno zbrinuti. Također, Heckman i sur. (2000) navode da se ostavljanjem otkosa na travnjacima godišnje vraća 97,60 kg N ha-1, |