DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 28     <-- 28 -->        PDF

proljeće se dabrovi više kreću, osobiti subadultni u potrazi za hranom ili istraživanjem novih staništa, dok u jesen kada su više aktivni na poljoprivrednim kulturama, stradavaju u prometu ili u ilegalnom lovu (ovaj utjecaj je vjerojatno znatno veći od evidentiranog ali upravo prefiks „ilegalni“ uskraćuje dostupnost informaciji i podacima o tako stradalim jedinkama.
Rasprava i zaključci
Discussion and conclusions
Na temelju prikupljenih podataka o stradanju dabrova može se zaključiti sljedeće (rezultat18-godišnjeg monitoringa):
– gubici su se znatno povećali nakon stabilizacije populacije i porasta gustoće familija i jedinki na nekom području
– bilo je potrebno 10 godina da se populacija ustabili
– najviše registriranih stradanja je od prometa gdje je utvrđeno 1/3 svih evidentiranih gubitaka
– znatan broj gubitaka je nepoznatog uzroka, jedinke koje su nađene u raspadnutom stanju ili samo kostur
– nažalost velik je udio ilegalnog lova ili što je najčešće zabranjenog načina ribolova mrežama, što izaziva utapanje dabra. Pretpostavlja se da je broj ovakvih slučajeva znatno veći jer se ilegalne radnje teže utvrde i dokažu
– zbog opsežnih i učestalih radova na uređenju vodotokova stradavanja od strojeva su uobičajena, iako je evidentirano samo 5 slučajeva stradavanja od radnih strojeva i ovaj čimbenik bi mogao imati značajniji utjecaj
– neizravno radovi na uređenju vodotokova utječu na premještanje familija, što otežava praćenje populacije
– najviše stradanja je u području gdje su se dabrovi najranije naselili i gdje su već duže vremena popunili kapacitet staništa (veći broj familija na vodotoku)
– kod utvrđivanja „opasnih“ lokacija ili objekata može se poduzeti mjere koje će spriječiti stradanja dabrova (žičane prepreke, zatvaranje opasnih objekata poput bazena i betonskih objekata, postavljanje izlaznih rampi na ustavama ili bazenima)
– samo jedan dabar stradao je pod srušenim stablom. U konkretnom slučaju stradavanje nije posljedica izravnog rušenja, već se pretpostavlja da je stablo palo zbog naleta vjetra ili je srušeno od druge jedinke.
Bolesti za sada nisu značajniji uzročnik gubitaka u populaciji, ali bi u budućnosti, posebice u zonama prenapučenim dabrovima, mogle imati značajnu ulogu u redukciji populacije, s obzirom da se radi o vrsti (glodavcima) koji su osjetljivi na određene zarazne bolesti (leptospiroza, tularemija) (Parker i sur. 1951, Hopla 1974, Hörnfeldt i sur. 1986., Mörner i sur., 1988., Woll i sur. 2012).
Određeni problemi ili nedostaci kod dostave podataka o gubicima javljaju se jer suradnici nisu educirani, radi se o slučajnim nalaznicima ili onima koji su najčešće prvi puta vidjeli ovu životinjsku vrstu. Uz to neki su podaci dostavljeni posredno bez detalja koji bi jasnije odredili uzrok uginuća, starost i spol.
Potrebna je bolja informiranost šire javnosti o dabrovima, kao i o mjerama njihove zaštite te načinu dojave informacija.
Literatura
References
Anonimus, 1999: ArtenschutzprogrammElbebiberundFischotter, Ministeriumfür Umwelt, NaturschutzundRaumordnungdesLandesBrandenburgs. 54
Anonimus, 2012: Biber-Management, Jahresbericht 2012, LandkreisNeuburg-Schrobenhausen, s. 39
Ćirović, D. (2010). Ekološka studija reintrodukcije evropskog dabra (Castorfiber L. 1758) na području Srbije. Doktorska disertacija. Biološki fakultet, Univeryiteta u Beogradu. Pp. 154
Gottstein, B., Frey, C.F., Campbell-Palmer, R., Pizzi, R., Barlow, A., Hentrich, B., Posautz,A., Ryser-Degiorgis, M.-P., 2014: Immunoblotting for the serodiagnosis of alveola rechinococcosisina live and dead Eurasian beavers (Castorfiber) Veterinary Parasitology, Vol. 205, 1–2, 113–118.
Grubešić, M., Dorotić, I., 1999: Utjecaj poplave na divljač i lovno gospodarenje. Šumarski list br. 3–4, CXXIII. s. 119–127.
Grubešić, M., Dorotić, I., 1999: Poplave i divljač. (Lovostaja zbog vodostaja). Lovački vjesnik 1 – 2, godina 108. Zagreb, str. 24–25.
Grubešić, M., Krapinec, K., 1998: Naseljavanje europskog dabra (Castorfiber L.) u Posavinu. Šumarski list br. 11–12, Godina 122, Zagreb, s. 515–524.