DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2015 str. 93     <-- 93 -->        PDF

47. EFNS u Švicarskoj (12. do 17. siječnja 2015.)
Hranislav Jakovac
Ovogodišnji 47. po redu EFNS susret europskih šumara, održan je od 12. do 17. siječnja u Lenzerheidu u Švicarskoj. Uz ekipe iz 20 europskih država, susretu je nazočilo i 18 članova hrvatske ekipe. Kako ovi susreti nemaju samo natjecateljski karakter, nego im je cilj ponajprije međusobno upoznavanje i druženje sudionika, a osim šuma i šumarstva upoznavanje i sa gospodarskim, kulturnim, turističkim i inim potencijalima zemalja aktualnog domaćina, kao i uvijek, reći ćemo nešto kratko i o ovogodišnjem domaćinu. Konfederacija Švicarska, nezavisna od 1. kolovoza 1291. god., savezna je država u Srednjoj Europi, koja graniči s Lihtejnštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku i Njemačkom na sjeveru. Podijeljena je u 25 kantona; površina je 41 285 km2 (od čega je 3 % vodena površina (npr. najveće Ženevsko jezero površine je 581 km2, rijeka Rajna 375 km dužine); ima 8, 081 mil. stanovnika (stanje 2013. – gusto naseljena, prosječno 195,7 stan/km2), od kojih oko 20 % stranih državljana; oko 64 % stanovništva govori njemačkim, 20 % francuskim, 6,5 % talijanskim i ostatak retroromanskim jezikom; glavni grad je Bern sa 141 300 (šire područje grada oko 282 000), a najveći Zürich s 374 000 stanovnika (šire područje grada oko 707 000); BDP procjenjuje se na 45 265 USD po stanovniku; ima 12 univerziteta – najstariji je u Baselu (1460. god.); najviše zaposlenih je u uslužnim djelatnostima, poljoprivredi (posebice stočarstvu) i turizmu. Šume pokrivaju 29 % površine, od čega je oko trećina u Alpama, 19 % na Visoravni, 18 % Predalpama, 16 % u Juri i 14 % u Južnim Alpama; preko 40 % šuma raste na nagibu preko 40 %, a 1/5 i preko 60 %. Oko ¾ šuma su javne različitih titulara vlasništva (gradske općine, političke zajednice, korporacije, kantoni, konfederacija), a oko 250 000 privatnih šumovlasnika posjeduje prosječno oko 1,2 ha šume. Visokih jednodobnih šuma je oko 58 %, a prebornih oko 17,5 % (pretežno u Alpama); najzastupljenije vrste drveća su smreka 48,5 %, jela 14, 9 % i bukva oko 16 %; prosječna otvorenost je oko 24 m/ha (u Alpama oko 10 a na Visoravni i oko 50 m/ha). Prema Zakonu o šumama iz 1993. god. gospodari se po načelima potrajnog gospodarenja.
Gradić Lenzerheide s novim modernim biatlonskim stadionom (Biatlon arena) nalazi se u kantonu Graubünden, najvećem od spomenutih 25. Kanton je smješten u istočnom dijelu Alpa uz granicu s Lihtejnštajnom, Austrijom i Italijom. Glavni grad i industrijsko središte je Chur, a

ŠUMARSKI LIST 1-2/2015 str. 94     <-- 94 -->        PDF

najpoznatiji gradovi, posebice u svijetu skijaša, su Davos i St. Moric, najviši europski grad (1850 m.nv.) Najveća naseljenost je uz rijeke Rajnu i Inn, a isto tako kanton ima najveću površinu pod šumama te je šumarstvo uz stočarstvo i turizam najznačajnija gospodarska grana.
Program odvijanja 47. EFNS-a bio je klasičan, pa je od ponedjeljka 12. siječnja krenuo s jednodnevnim i poludnevnim stručno-kulturno-turističkim ekskurzijama; u utorak je od 9–13 sati održan službeni trening sudionika natjecanja, u 16 sati sastanak vođa ekipa i u 19,30 sati svečano otvaranje; u srijedu je u prijepodnevnim satima održano pojedinačno natjecanje za žene i muškarce klasičnim stilom skijaškog trčanja, a poslije podne slobodnim stilom te naposljetku u večernjim satima stručno predavanje; četvrtak je također bio dan za ekskurzije i u večernjim satima godišnji sastanak Komiteta EFNS-a, a potom stručno predavanje; u petak su održana natjecanja muških i ženskih štafeta, odmah iza natjecanja „susret nacija“, a u večernjim satima proglašenje rezultata natjecanja, primopredaja zastave EFNS-a domaćinu 48. EFNS-a, predstavnicima Norveške i druženje uz glazbu. U subotu je slijedio povratak sudionika svojim kućama.
Glede ekskurzija, ponuđeno je bilo 6 cjelodnevnih i 6 poludnevnih, od kojih su zainteresirani članovi hrvatske ekipe odabrali dvije cjelodnevne i jednu poludnevnu i to u četvrtak, jer smo tijekom ponedjeljka bili na putu prema Švicarskoj. Za cjelodnevnu ekskurziju br. 2 kolega Oliver Vlainić, sudionik ove ekskurzije, navodi kako je ona obuhvatila posjet šumarskoj školi u Maienfeldu i obližnjem Heidinom selu, izvornom mjestu po kojemu je švicarska spisateljica Johanna Spyri napisala jedno od svjetski najpoznatijih dječjih djela Heidi. Šumarska škola sastavni je dio Visokog učilišta Jugoistočne Švicarske (ibW) sa sjedištem u Churu.
Učilište obrazuje kadrove za strojarstvo, računalstvo, ekonomiju, šumarstvo, drvnu industriju, arhitekturu, građevinarstvo, dizajn i strane jezike te organizira razne tečajeve i seminare. Uz šumarsku školu nalazi se i kampus za smještaj učenika. Škola obrazuje kadrove za šumarstvo i drvnu industriju. Opremljena je modernim strojevima na kojima učenici uče obrađivati drvo. Nedaleko od škole nalazi se skupina starih stabala hrasta lužnjaka koji su ostavljeni prilikom krčenja prašuma i pretvaranja površina u pašnjake. Nakon upoznavanja sa školom bilo je zanimljivo vidjeti švicarsko alpsko selo iz druge polovine 19. stoljeća kroz posjet kući opremljenoj namještajem i rekvizitima kakvi su se tada koristili, a koja je opisana u priči o djevojčici Heidi i njenom djedu te dječaku Petru.
Ekskurzija broj 3 imala je u programu odlazak u Davos u posjet Institutu za snijeg i lavine i Muzeju snježnih sportova. Davos je grad udaljen od Lenzerheiza oko 40 km, na 1560 m n.v., površine 284 km2 sa 11 142 stanovnika (2008. g.)., s impresivnom brojkom od 223 hotela različitih kategorija kvalitete. Razumljivo je da je Švicarska kao alpska zemlja, koja obiluje snijegom, a s obzirom na strmost terena i snježnim lavinama, osnovala ustanovu za analizu klimatskih i ekoloških promjena te praćenje i upravljanje rizicima od prirodnih nepogoda. U Institutu se obavljaju istraživanja, prate se vremenske promjene, vrši se analiza tla i njegov sastav u svrhu stabilizacije i uglavljivanja zaštitnih elemenata (stupova, mreža i sl.) protiv snježnih lavina. Svakodnevno se prati stanje na terenu i izdaju priopćenja za javnost glede stanja i opasnosti, s ciljem ranog (pravovremenog) upozorenja. Tu smo još mogli vidjeti i jedan odjel gdje se vrši ispitivanje kvalitete materijala za podloge skija, istražuju novi materijali da bi još bolje prijanjali uz snijeg, ispituje elastičnost skija i postupci održavanja. Uz Institut posjećen je i Muzej zimskih sportova s bogatom zbirkom zimske sportske opreme i dokumenata koji prate razvoj zimskih sportova. Uz razvoj i promjene glede opreme (skija, vezova, klizaljki, sanjki i dr.) tu je posebno obuhvaćen razvoj zimskih sportova u Davosu od početka do danas (skijanje od 1873. g., sanjkanje od 1883. g., bob od 1889. g., umjetničko, brzo klizanje i hokej od 1921. g. dr.). Naravno,

ŠUMARSKI LIST 1-2/2015 str. 95     <-- 95 -->        PDF

naznačeni su najznačajniji uspjesi pojedinaca i ekipa iz Davosa i Švicarske, ali i takmičara iz cijeloga svijeta u natjecanjima održanim u Davosu. Osim kao mondeno skijalište Davos je poznat i po Svjetskom ekonomskom forumu, na kojemu svake godine sudjeluje preko 2 500 predstavnika vlada i poslovnih ljudi iz oko 40 zemalja svijeta. Glavna tema ovogodišnje rasprave odnosi se na razlike u raspodijeli svjetskog bogatstva, što se ocjenjuje najvećim rizikom napretka čovječanstva.
Poludnevna ekskurzija br. 9 sastojala se od posjeta Bergholz centru u Bergünu, sjedištu tvrtke specijalizirane za iskorištavanje šuma u planinskom području. Centar posjeduje vlastitu pilanu i proizvodnju proizvoda od drveta – ograda, vrtnog namještaja, žardinjera, odvodnih kanala i mostova. Značajna je i tvrtka Florinett koja se bavi odabirom, sječom, sušenjem, pripremom i prodajom rezonantnog drveta od smreke. Interesantno je da se za razliku od klasičnog sušenja u uvjetima topline, ovdje sušenje odvija u hladnim uvjetima kako bi se dobio što kvalitetniji materijal za glazbala.
Osim navedenih ekskurzija ponuđene su bile i ostale, također zanimljive: stare željezničke pruge Albula i Bernina koje čine jezgru zonu UNESCO-ve svjetske baštine i muzej Nacionalnog parka Švicarske; tvrđava muzej Creastawald (sustav vojnih utvrda u švicarskim Alpama od početka 2. sv. rata); stara rimska cesta Via Mala (prijelaz preko Alpa star 2.000 godina) i romanička crkva Zillis; šetnja na krpljama oko planinskog jezera Lenzerheide i kroz park prirode Ela; posjet lokalnim obrtima s proizvodnjom goveđeg mesa; razgledavanje grada Chura i posjet Povijesnom muzeju Graubünden; željeznički muzej Albula u Berguenu; skijanje i sanjkanje u obližnjim skijaškim centrima.
Pojedinačna natjecanja održana su 14. siječnja u Biatlon areni Lenzerheide. Najbolji rezultat osvojivši 3. mjesto, polučio je Alen Abramović klasičnim načinom skijaškog trčanja

ŠUMARSKI LIST 1-2/2015 str. 96     <-- 96 -->        PDF

u starosnoj kategoriji 31–40 godina, samo 46 sek. iza pobjednika, koji je samo nešto bolje gađao od njega. U ženskoj konkurenciji klasičnim stilom u starosnoj kategoriji 31–40 godina Andreja Ribić osvojila je 15. mjesto, a 41–50 godina Tijana Grgurić 17. mjesto. U muškoj konkurenciji 41–50 godina Denis Štimac osvojio je 41. mjesto, Andrija Crnković 53., Tomislav Kranjčević 58. i Goran Bukovac 61. mjesto, te u 71–80 godina Hranislav Jakovac 17. mjesto. U ženskoj konkurenciji slobodnim stilom, 61–70 godina Marija Gubić osvojila je 5. mjesto, a u muškoj konkurenciji 21–30 godina Blažimir Crnković 6. mjesto, 31–40 godina

ŠUMARSKI LIST 1-2/2015 str. 97     <-- 97 -->        PDF

Alen Abramović 5. mjesto, 41–50 godina Mladen Šporer 9., Neven Vukonić 19. i Klaudio Lisac 21. mjesto. Zadnjeg dana natjecanja, 16. siječnja, prva hrvatska muška štafeta osvojila je 7. mjesto, druga 36. mjesto, dok je ženska štafeta osvojila 18. mjesto. Prva muška štafeta ostvarila je sjajan rezultat, unatoč neujednačenom sastavu, zadržavši mjesto među prvih 10 štafeta koje na idućem natjecanju startaju iz prvog reda. Nakon završetka štafetnog natjecanja u tzv. „susretu nacija“, ekipe su prezentirale malu gastronomsku ponudu svojih država i regija. Uz kušanje različitih suhomesnatih, slanih i slatkih delicija i pića svih vrsta, bilo je to zaista prijateljsko opušteno druženje, uz razmjenu stručnih i životnih iskustava. I ove je godine bilo ugodno slušati pohvale izrečene na račun sjajne organizacije 45. EFNS-a u Hrvatskoj 2013. godine, koja je u usporedbi s drugima kako sportskog dijela, tako i organizacije ekskurzija te otvaranja i zatvaranja natjecanja, očito visoko podigla teško dokučivu ljestvicu.
Sljedeći 48. EFNS susret europskih šumara održat će se u Norveškoj (Oslo) 2016. godine, a nakon toga kao domaćin 49. EFNS susreta je Latvija 2017. godine. Na sjednici Komiteta odlučivalo se tko će biti domaćin jubilarnog 50-og EFNS 2018. godine. Kandidati su bili Južni Tirol i Bavarska. Domaćinstvo za 2018. godinu dobio je Južni Tirol, dok je Bavarska domaćin 2019. godine.
Foto: Oliver Vlainić, Damir Delač i Denis Štimac