DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2015 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Gnijezdo pravi na visokom crnogoričnom, rjeđe bjelogoričnom drveću, u Gorskom kotaru obično na jeli ili smreki, rijetko bukvi, najčešće na rubnim stablima tik šumskih proplanaka i čistina. U ožujku/travnju ženka snese 2–5 bijelih jaja na kojima sjedi nešto više od mjesec dana (35–38). Tijekom prve dekade njege ptića ženka ne napušta gnijezdo, a hranu, kako za nju tako i za ptiće, donosi mužjak. Štoviše, ako prvih nekoliko dana života mladih ženka smrtno strada, stradat će i ptići jer mužjak, makar će i dalje donositi hranu, nema poriva da ih prihranjuje! Ptićima, da se osamostale i napuste gnijezdo treba punih mjesec i pol dana, kada kreću u potragu za novim teritorijem.
Jastreb i dalje ugrožena danja ptica grabljivica
Iako nije uvršten u Crvenu knjigu zaštićenih vrsta ptica iz 2013. g., poput primjerice kratkoprstnog kopca (Accipiter brevipes), bjelonokte vjetruše (Falco naumanni), krškog sokola (Falco blarmicus) i drugih, jastreb je ugrožena danja grabljivica, pa je tako i dospio na popis „ptica godine“. Odumiranjem tradicionalnog stočarstva i poljodjelstva smanjuje se kvaliteta staništa jastreba, a i dalje prisutnim krivolovom povećava se smrtnost i uznemiravanje ptica. Uzrocima njegove ugroženosti valja dodati intenziviranje šumsko-gospodarskih radova (sječa, privlačenje drvnih sortimenata, transport) tijekom sezone gniježđenja, što dodatno uznemirava ovu tipično šumsku vrstu.
Prema Atlasu selidbe ptica Hrvatske (Zagreb 2013) jastreb je gnjezdarica Euroazije i Sjeverne Amerike. Do sada je opisano 8 podvrsta od kojih tri gnijezde u Europi. Nominalna vrsta naša je stanarica. Gnjezdeća populacija procijenjena je na 3.000 do 3.500 parova. Od približno do sada 400 prstenovanih ptica prstenovanih prstenovima Hrvatske prstenovačke centrale nije evidentiran ni jedan nalaz! Ne krije li se i tu krivolov?
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
Ante P. B. Krpan
Smatrajući danas aktualnim Uvodnik prof. dr. sc. Ante P. B. Krpana, člana uredničkog odbora i urednika za znanstveno-stručno područje Iskorištavanje šuma Šumarskog lista, iz njegove knjige „Iz povijesti šumarstva“ objavljene koncem 2013. godine, objavljujemo ga s njegovim dopuštenjem u ovoj rubrici.
U 2012. godini šumarska struka obilježava stodvadesetpetu obljetnicu rođenja (Trnava Đakovačka, 3. rujna 1887) i šezdesetprvu obljetnicu smrti (Zagreb, 5. kolovoza 1951) sveučilišnog profesora Milana Marinovića, istaknutog šumarskog znanstvenika i rijetko plodnog publiciste na polju šumarske ekonomike, organizacije šumarstva, šumarske politike, šumarske statistike, lovstva i popularizacije šumarstva. Naših se zaslužnih prethodnika sjećamo odajući im priznanje za postignute dosege na različite načine. Razmišljajući o tome odlučio sam tiskati prigodno djelo kojim bi na jednom mjestu pokušao sakupiti razasute krhotine i donekle osvijetliti Marinovićev životni put, ostavljajući time generacijama šumara koji dolaze jasniju sliku vremena stvaranja nacionalnog šumarstva na našim prostorima. Zapravo, više je razloga što su me potakli na tiskanje ovoga djela. Osim spomena na godišnjice rođenja i uminuća profesora Marinovića, pažnju zaokuplja njegov veliki doprinos znanstveno utemeljenom šumarstvu i to u vremenu sudioništva u burnom razvoju šumarske misli na domaćem tlu i u krilu domaćih šumarskih stručnjaka. Iako je napisao i tiskao s aspekta znanosti značajnija djela, ističem za ondašnje, ali i današnje vrijeme važnost njegovog uratka pod naslovom Iskorištavanje državnih šuma u vlastitoj režiji što je najprije objavio 1923. godine u više brojeva Šumarskog lista, a na poticaj novoosnovanog Jugoslavenskog šumarskog udruženja (JŠU) sabrao u brošuri tiskanoj iste godine u Ljubljani. Navedena brošura trebala je pomoći šumarima, ali i nestručnoj javnosti u spoznaji da šumama treba gospodariti na način „...radi kojega se nećemo stidjeti pred svojim potomstvom“.
Navedeno je Marinovićevo djelo naslonjeno na vlastite teoretske spoznaje o modernom gospodarenju šumama stečene tijekom obrazovanja na jednoj od najvrsnijih europskih šumarskih visokih škola u Selmecbányi te na osmogodišnjem praktičnom iskustvu šumarskog inženjera (Tatre, Bukovina) sučeljenog s pridobivanjem i unovčenjem drva dugotrajnim zakupima sa svim po šumu i šumovlasnike lošim posljedicama takvoga načina rada. Time se pridružio mnogim srednjoeuropskim i domaćim šumarima u tumačenju pogubnog djelovanja kapitalističkog načina pridobivanja drva na šume tijekom ugovorenih dugotrajnih

ŠUMARSKI LIST 1-2/2015 str. 86     <-- 86 -->        PDF

zakupa. Sličan se oblik gospodarenja državnim šumama zastupa i preporuča od strane pojedinih naših dužnosnika, pojedinih nesavjesnih ekonomista, gramzivih vlasnika kapitala, povodljivih šumara i drugih struktura na našim prostorima ponovo nakon punih devet desetljeća borbe za napredno integralno šumarstvo vođeno obrazovanim šumarskim stručnjacima. Vlastita režija počiva na stručnom upravljanju šumama i brizi o svekorisnim funkcijama šume, čime se šuma unapređuje i štiti pred predatorskim naletom beskrupuloznih nositelja želje za bogaćenjem na račun šume kao općeg i javnog dobra, na što nijedan pojedinac ni privatna tvrtka nemaju pravo. Marinović ukazuje na loše stanje šuma u državi što je velikim dijelom posljedica kolonijalnog izrabljivanja te na potrebu uvođenja gospodarenja pri čemu će princip produkcione potrajnosti zamijeniti dotadašnji princip prolaznog financijskog probitka.
Proces započet navedenim objavama Marinović s istomišljenicima nastavlja djelovanjem kroz tadašnje Jugoslavensko šumarsko udruženje (JŠU) u kojem je od osnivanja na funkciji poslovnog tajnika, a u kasnijem beogradskom razdoblju kao inspektor u Ministarstvu šuma i rudnika i profesor na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu, zatim kao službenik u Ministarstvu šuma i ruda NDH i nakon rata profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Rezultati su vidljivi jer režim Kraljevine SHS, sučeljavajući se i sam s problemima dugotrajnih ugovora i teškom degradacijom šuma uslijed nestručne grabežne eksploatacije, posebno u Bosni, podržava vlastitu režiju osnivajući obrtni fond namijenjen njenom uvođenju u državnim šumama. Šumarski list br. 12 iz 1923. godine prenosi rezoluciju o načinu eksploatacije šuma, prihvaćenu na prvoj glavnoj skupštini JŠU-a. U rezoluciji se navodi da postojeći način eksploatacije državnih šuma nije opravdan te se predlažu načela za promjene i povećanje produkcije. Eksploatacija šuma pomoću dugotrajnih ugovora i koncesija kao vid kolonijalnog izrabljivanja drži se štetnom sa stanovišta državnog fiskusa, uzgoja šuma i modernog intenzivnog gospodarenja šumama. Taj način gospodarenja šumama poništava princip nacionalne ekonomije prema kojem kontrahent ne smije crpiti glavnu dobit iz tuđeg vlasništva, što uključuje i gospodarenje državnim šumama. U prelaznom razdoblju postupno će se ukidati dugoročni ugovori i uvoditi eksploatacija šuma vlastitom režijom što je uobičajeno u svim tada naprednim državama. Mrežu prometila što je osnovni uvjet za uvođenje vlastite režije, potrebno je izgraditi vlastitim sredstvima vlasnika (države). U tom smislu rezolucijom se predlaže izrada desetgodišnjih investicijskih i amortizacijskih planova izgradnje prometila na razini direkcija šuma uz osnivanje investicijskih fondova. Istovremeno je nužno otklanjati zapreke za uvođenje vlastite režije (birokratizirana uprava, uzak djelokrug direkcija i šumarija, prevelike površine šumskih uprava, nedostatak tehnički obrazovanih kadrova za projektiranje i izvođenje prometila i sl.).
Kako je već navedeno, ovi početni napori usmjereni prema intenzivnom gospodarenju šumama na našim prostorima nastavljeni su tijekom slijedećih desetljeća. Primjena vlastite režije pri pridobivanju drva doživjela je vrhunac u vremenima nakon Drugoga svjetskoga rata, poglavito od 1960. do 1990. godine. Tome je pogodovalo podruštvljenje šuma u Hrvatskoj nakon rata, dovoljan broj stručnjaka obrazovanih za izvođenje tehničko-tehnoloških zadaća mehaniziranja pridobivanja drva (otvaranje šuma, izbor i optimiziranje tehničko-tehnoloških postupaka, proučavanje šumskoga rada, primjena studija rada i vremena, tehničke norme, proučavanje predmeta rada i drugo) i nagli razvoj svjetske i domaće šumarske strojne gradnje (zglobni traktori, forvarderi, harvesteri, kamioni, prikolice, dizalice i drugo). S uspostavom Republike Hrvatske i promjenom društveno-političkog ustroja opada uporaba vlastite režije u području tehničke proizvodnje drva, a središta operativne izvrsnosti u hrvatskim šumama prenošenjem značajnog dijela poslova u poduzetničke ruke nestaju. Time se uvelike smanjio opseg operativnog djelovanja šumarskih stručnjaka na svim razinama, a ponajviše u operativnoj zoni uprava šuma podružnica i šumarija što rađa nepovoljnim posljedicama za šumu i struku na što upozorava Marinović još 1923. godine.
Priskrbljivanje šumske drvne sirovine za drvnu preradbu i obradbu pridobivanjem drva važan je privredni i nadasve šumarski posao što se, želimo li očuvati šumske površine i trajnu produkcijsku sposobnost šume, a da ne govorimo o očuvanju svih daleko važnijih čimbenika što ih šume pružaju opstanku zemaljske životne zajednice, danas i u budućnosti mora izvoditi na stručnoj i znanstvenoj osnovi. Pridobivanje drva je samo jedan segment gospodarenja šumama integriran u cijelovitost struke i neraskidivo povezan s njezinim čisto biološkim i ostalim biotehničkim sastavnicama. Zbog toga je održanje cijelovitosti struke u žiži ideje o suvremenom potrajnom gospodarenju šumama, jer je sa znanstvenog i strukovnog stajališta jasno utemeljeno kako se današnji vrlo zahtjevni ciljevi gospodarenja mogu ostvariti, šume obnavljati i očuvati jedino i samo cjelovitim pristupom gospodarenju podržanom polivalentnim znanjima.
Zbog svega navedenoga smatrao sam svrsishodnim pružiti čitateljima informaciju vezano za vlastitu režiju, predočivši javnosti ponovo nakon devedeset godina spomenutu Marinovićevu brošuru u osuvremenjenoj formi i s određenim dodacima uvrštenim radi boljega razumijevanja ideje samoga uratka i povijesnog trenutka u kojem je nastajao. Možda nas spoznaje o uspješnim naporima naših prethodnika za uspostavom šumarstva na temeljima struke i znanosti potaknu da u ovim turbulentnim vremenima rastakanja šumarstva i šumarske struke vremenima obremenjenim upitnim idejama zagovornika liberalnog kapitalizma nanovo izaberemo pravi put.