DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2015 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Slavonsko gorje ima vrlo važno mjesto u florističkoj i vegetacijskoj slici kopnenoga dijela Hrvatske. Zahvaljujući svome položaju na granici različitih klimatskih utjecaja (sa zapada alpskoga, s juga dinarskoga, s istoka i sjevera panonskoga) na tome području je prisutno veliko bogatstvo i raznolikost flore i vegetacije. Nažalost, biljni svijet Slavonskoga gorja nije do sada u dovoljnoj mjeri istražen i vrednovan. Prvi zapisi o flori ovoga područja su s kraja 18. stoljeća (Hirc 1905), a nakon toga se u različitim florističkim djelima navode pregledi flore, koji u većoj ili manjoj mjeri obuhvaćaju ovo područje (Pavić 1851; Schlosser i Vukotinović 1857, 1869; Komlenac 1872/73; Hirc 1903–1912; Kauders 1906; Bošnjak 1925; Božuta 1957; Tomašević 1972, 1998; Ilijanić 1977; Cestar i dr. 1979). Tek u novije vrijeme intenziviraju se floristička i vegetacijska istraživanja Slavonskoga gorja (Rauš i Vukelić 1986; Vukelić i Španjol 1990; Trinajstić i dr. 1996, 1997; Tomašević 1998; Trinajstić i Franjić 1999; Baričević 2002; Franjić i dr. 2005; Samarđić 2005; Medak i dr. 2006; Vukelić i Baričević 2002, 2003, 2007; Pandža 2010; Škvorc i dr. (2011). Pri tome se područje Dilja ističe kao jedno od najslabije istraženih dijelova, te se u literaturi može naići na samo nekoliko radova koji pokrivaju to područje. To su ponajprije istraživanja vegetacije Sovskoga jezera i travnjaka oko njega (Rauš i dr. 1979; Gaži-Baskova i dr. 1981, 1983), istraživanja flore i vegetacije južnih obronaka Dilja sjeveroistočno od Slavonskoga Broda (Cindrić 1974), te istraživanja vegetacije šumskih rubova (Čarni i dr. 2002, 2005). Istraživanjima Škvorca (2006) detaljno je istražena flora i vegetacija šuma Dilja, a istraživanjima Krstonošića (2013) istražene su sukcesije vegetacije te se znatno popravilo stanje istraženosti flore i vegetacije Dilja. Ovaj je članak o diljskim proljetnicama mali prilog boljega poznavanja i popularizacije flore Dilja. Svim je biljkama osnovna zadaća da stvaraju novo potomstvo (reprodukcija). Nekim je biljkama za njihovo stvaranje potomstva potrebno duže vrijeme, a nekima kraće. Tako postoje biljke kojima je za potpuno stvaranje sjemenke potrebna čitava vegetacijska sezona (breza, lijeska, smreka, jela i dr.) ili više njih (neke četinjače, crnika, cer i dr.). Nasuprot njima postoje biljke koje sve aktivnosti (listanje, cvjetanje, oprašivanje i stvaranje sjemenki) obave u vrlo kratkom vremenu, to su tzv. proljetnice. Proljeće je karakteristično i po vrlo intenzivnome cvjetanju većine biljaka. Neke biljke imaju velike i intenzivno obojene cvjetove (magnolije, kamelije, tulipanovac, ruže, perunike i dr.), druge imaju sitne i obojene cvjetove (ljubice, šafrani, jaglaci, trešnje, šljive, jabuke i dr.), a postoje biljke koje imaju neugledne cvjetove koje narod niti ne smatra cvjetovima (četinjače, breze, lijeske, hrastovi, orasi, brijestovi, |