DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2015 str. 32 <-- 32 --> PDF |
S obzirom na globalne klimatske promjene, posebice na očekivane nagle promjene urbane mikroklime koje će rezultirati ekstremnim temperaturama tijekom ljeta i nedostatkom padalina, bit će potrebno kod podizanja novih mladih drvoreda divljih kestena projektirati odgovarajući sustav navodnjavanja. Navodnjavanje kod mladih stabala potrebno je obavljati do treće godine nakon sadnje (Pauleit i dr. 2002). Na području grada Velike Gorice provodi se prikraćivanje mladih stabala divljeg kestena, što ponekad nije dobra praksa. Također su registrirane mehaničke ozljede na deblu, provodnici i skeletnim granama kao rezultat lošeg rukovanja, transporta, nepreciznog orezivanja i korištenja pogrešnog alata kod orezivanja. Za većinu mladih stabala simpodijalnog rasta, gdje pripada i divlji kesten, važno je oblikovanje u prve dvije do tri godine nakon sadnje. Costello (2001) je definirao pet faza u oblikovanju mladih stabala nakon sadnje kojih bi se trebalo pridržavati. Praksa na području grada Velike Gorice je takva da izostaje oblikovanje mladih stabla u spomenutom razdoblju, što se kasnije manifestira kroz lošu strukturu krošnje i estetsku vrijednost. Stabla koja nisu oblikovana u mladosti, u kasnijim fazama rasta i razvoja postaju potencijalno opasnija za ljude i imovinu za razliku od oblikovanih. Kod neoblikovanih stabala povećavaju se troškovi na njezi i održavanju zbog češćih intervencija i većeg utroška vremena (Gilman 2002). Najčešće uočeni simptomi oštećenja i greške na starim stablima divljeg kestena u Velikoj Gorici su prema kategorijama negativna promjena (28,6 % Zagrebačka ulica, 33,0 % u parku i 25,2 % kraj željezničkog kolodvora), veće oštećenje (25,2 % Zagrebačka ulica i 42,3 % kraj željezničkog kolodvora) i trulež drva (25,7 % Zagrebačka ulica). Prema pojedinim simptomima i greškama najčešće su uočavani: ovršavanje krošnje, šupljine ispunjene betonom, usukanost, suhe grane, „V“ rašlje, šupljine, potmuo zvuk, mehaničko oštećenje na pridanku, plodišta gljiva truležnica, lom grana i daveće korijenje. Simptomi i greške koji su manje učestali su: čavli i ostali strani predmeti po deblu i krošnji, mehanička oštećenja površinskog korijenja i nagnutost. Anastasijević i Vratuša (2000) pišu o štetnosti ovršavanja drvorednih stabala te ističu kako osim platane koja ima visoku izdanačku sposobnost i bez većih posljedica formira novu krošnju prihvatljivog oblika i kvalitete u relativno kratkom razdoblju, takva praksa nije prihvatljiva kod svih drugih vrsta, uključivo i divlji kesten. Na stablima ovršene krošnje lako se uočavaju stepenaste razine orezivanja u prethodnim godinama i desetljećima, a vidljivo je znatno smanjivanje veličine i opsega krošnje, odnosno lisne mase. Autori ističu kako u slučaju ovršenih stabala često dolazi do pojave izrazite truleži debla i brzog propadanja biljaka dok Shigo (1991) piše kako je najgora posljedica ovršavanja stabala narušena statička stabilnost novih teških grana, pa se većina ovršenih stabala mora ovršavati sve do kraja života, odnosno do uklanjanja.U arhivskoj građi pronašli smo kako se tijekom povijesti orezivanje stabala divljeg kestena u Velikoj Gorici sastojalo uglavnom od uklanjanja polomljenih i opasnih grana zbog sigurnosti ljudi i imovine (automobili). Zbog vrlo lošeg zdravstvenog stanja pojedina stara stabla su tijekom povijesti uklanjana, a bilo je i izvala. Zanimljiv je podatak kako je praksa ovršavanja stabala u Velikoj Gorici preuzeta iz grada Siska. Prvo ovršavanje pojedinih stabala divljeg kestena obavljeno je u parku tijekom 1995. godine te je ta praksa nastavljena i kasnijih godina na drugim lokacijama. Iz arhivskih podataka saznajemo kako je početkom 60-ih godina prošloga stoljeća divlji kesten na području grada Velike Gorice počeo jače propadati. Velike pogreške činile su se iz razloga što su se velike šupljine čistile i prskale galicom, a zatim punile betonom koji je vidljiv na stablima do danas. Rezultati provedene vizualne kontrolne metode (The Visual Tree Assessment) na drvorednim i parkovnim stablima divljeg kestena na području grada Velike Gorice ukazuju na slične probleme koje opisuju Juhásová i dr. (2010). Rezistografom je potvrđena narušena statika i nužnost trenutnog uklanjanja jednog stabla divljeg kestena u parku i jednog u drvoredu u Zagrebačkoj ulici. Vjerojatnost loma ne ovisi samo o narušenoj statici stabla (t/R omjer), već i o ostalim simptomima na stablu, značajkama vrste drveća, dimenzijama stabala i odnosu patogena (gljive truležnice) i domaćina. Prema Rinnu (2013) s povećanjem starosti i promjera stablo može imati t/R vrijednost manju od granične (t/R≥0,32) bez posljedica na vjerojatnost za lom stabla. Simptomi kod stabala koje se mora trenutno ukloniti su pukotine s odlubljivanjem za stablo u parku i plodišta gljiva za stablo u Zagrebačkoj ulici. Iako je izmjerena t/R vrijednost blizu granične vrijednosti za sigurnost stabla koju opisuju Mattheck i Breloer (1994), s obzirom na karakteristike vrste koja ima slabiju sposobnost kompartmentaliziranja (Dujesiefken i Stobbe 2002) i vjerojatnu progresiju truleži, smatramo da je odluka o uklanjanju stabla na temelju rezultata vizualno kontrolne metode i dodatne provjere rezistografom opravdana. Provedenom dendrokronološkom analizom utvrđen je podjednaki radijalni prirast devet istraživanih stabala s prosječnom širinom goda od 1,95 mm. Marion i dr. (2005) utvrdili su manju prirast i slabije vidljivu granicu goda u prethodnoj godini kod ovršavanih stabala divljeg kestena koja su rasla u nepovoljnim edafskim uvjetima u odnosu na kontrolna stabla. Prema Battipaglia i dr. (2010) fizičke i kemijske osobine stanica drva formiranih određene godine, reflektiraju klimatske uvjete u kojima je stablo raslo te godine i mogu se koristiti za rekonstrukciju ekoloških čimbenika u povijesti (uključujući klimatske uvjete i kvalitetu zraka). Dendroklimatološkim analizama urbanih stabala |