DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2015 str. 116     <-- 116 -->        PDF

nekoliko lokacija u Zagrebu), a i 90-ih je surađivala s Urbanističkim institutom Hrvatske kao konzultant za neka hortikulturna rješenja.
Obavljajući poslove na rukovodećim mjestima nikada nije propustila uspostaviti kvalitetan i otvoren odnos sa suradnicima, pa su joj se mnogi ljudi i kasnije u mirovini znali javiti i rado se sjetiti zajedničkih dana na poslu.
Iako je zarana ostala bez supruga Slobodana (1985. g.) nije se prepustila samotničkom životu nego se, naprotiv, puno družila s ljudima. Velika su joj podrška bile kćerke koje su i same njegovale ljubav prema prirodi, što su naslijedile kroz obiteljski odgoj. Božena se u ljetnim mjesecima posvećivala uređenju vrta i okoliša svoje male vikendice u Smiljanu, dok je ostatak godine živjela u Rijeci. Pohađala je mnogobrojne tečajeve, i to: slikarstva, izrade rukotvorina i keramike u kreativnim radionicama, odakle potječu kolekcije njenih radova. Uz to, usavršavala je znanje nekoliko stranih jezika te provodila puno vremena u čitanju djela lijepe književnosti i praćenju stručne literature, slušanju glazbe, enigmatici i pletenju. Nastojala je savladati i osnove infomatičke pismenosti. Družila se s glagoljašima i bila angažirana u društvu Hrvatsko-francuskog prijateljstva.
Sahranjena je u Gospiću u zajedničkoj grobnici pokraj supruga Slobodana.
Njezin je život, dakle, bio ispunjen zavidnim bogatstvom duhovnog i obiteljskog sadržaja, te respektabilnih dometa u razvoju naše šumarske struke s osobitim naglaskom na ekologiju šuma.
Mr. sc. DANE BJELOBABA, dipl. ing. šum. (1934–2015)
Josip Knepr, Đuro Kauzlarić
S dužnim poštovanjem i velikom tugom, obavještavamo vas da je 25. siječnja 2015.g. u 81. godini života iznenada preminuo mr. sc. Dane Bjelobaba, dipl. ing. šum.
Rođen je 1934. godine u Drenovom Klancu u Lici. Njegov životni put nije bio lak. Kao malodobnog dječaka pratile su ga nedaće kroz Drugi svjetski rat i teško poratno razdoblje koje je osjetio kao i sva njegova generacija. No, unatoč tomu, završio je 1952. godine osnovnu školu u Otočcu, te Srednju šumarsku školu u Karlovcu 1956. godine. Iste godine upisuje Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu, gdje diplomira 1962. godine. Nakon završenog studija, 1963. godine zapošljava se u Šumariji Križevci, najprije kao referent za uzgajanje šuma, a potom kao referent za iskorišćivanje šuma sve do 1974. godine. Od 1. rujna 1975. godine postavljen je na mjesto upravitelja Šumarije Bjelovar. S obzirom na učestale reorganizacije u šumarstvu, 1983. godine postaje rukovoditelj Proizvodno-komercijalnog i razvojnog sektora. Nakon reorganizacije šumarstva na funkcionalnom sustavu, postavljen je na mjesto direktora OOUR-a iskorištavanja šuma u Šumskom gospodarstvu „Mojica Birta“ Bjelovar, na kojemu ostaje do 1991. godine, kada odlazi na mjesto savjetnika u Upravi šuma Bjelovar, novoosnovanog Javnog poduzeća „Hrvatske šume“.
Kolega Dane volio je izazove, nastojao je svojim radom u šumarskoj struci dati nova rješenja koja će omogućiti i olakšati, a i zamijeniti teški fizički ručni rad s novim tehnologijama. Posebno ga je zanimala mehanizacija i njena primjena na pridobivanju drvnih sortimenata od panja do stovarišta-šumske ceste. Stoga upisuje poslijediplomski studij na Šumarskom fakultetu u Zagrebu iz znanstvenog područja iskorištavanje šuma i 1985. godine magistrira, obranivši magistarski rad pod naslovom „Komparativno ispitivanje privlačenja tehničke oblovine traktorima u nizini i prigorju na području Šumskog gospodarstva „Mojica Birta“ Bjelovar.
Svojim nesebičnim stručnim radom davao je velik doprinos razvoju struke. Volio je šumu i želio je uvijek više, bolje, kvalitetnije. U svojem ophođenju s kolegama i prijateljima bio je uvijek dobroćudan, vedra duha, spreman na šalu. Volio je ljude, a najviše djecu i mlade kojima je uvijek pomagao te iznalazio rješenja za njihovo zaposlenje.