DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2014 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Omiljeno odredište Zagrepčana željnih mira i odmora ili rekreacije i vježbe, park – šumu Maksimir krajem prošle godine pogodila je oluja Teodor, nanijevši štetu od oko 2.000 izvaljenih stabala, odnosno oko 5.000 m3 drvne mase. Uz to je oštećena infrastruktura, pa je riječ o milijunskoj šteti. Hrvatske šume, odnosno radna jedinica Hortikultura zbog toga ima pune ruke posla oko organizacije i provedbe sanacija. One uključuju sječu i izradu, privlačenje i otpremu, uspostavu šumskog reda, biološku sanaciju progaljenih površina, popravke staza, klupa, koševa, dječjih igrališta i dr. Što se tiče pošumljavanja, na plješine, veličina oko 0,5 ha koje se nalaze unutar šumskog kompleksa parka, sade se trogodišnje sadnice hrasta lužnjaka i kitnjaka. Školovane parkovne sadnice hrasta, jasena, lipe, javora, sremze, divlje trešnje, drijena i dr. (ovisno o trenutnoj ponudi tržišta), visine tri i četiri metra sade se u rekreativnom dijelu parka.
Još uvijek suočeni s činjenicom da je vizura parka ozbiljno narušena zbog praznina koje su nastale nakon što su se izvalila velika, stara stabala na reprezentativnim mjestima u parku, čelni ljudi radne jedinice Hortikultura predvođeni upraviteljem Damirom Dramalijom i Javne ustanove Maksimir, stali su razmišljati o mogućem rješenju. Njihovu zajedničku ideju o sadnji stabala odobrio je Gradski zavod za zaštitu spomenika i kulture.
Nesvakidašnji prizori zaokupljali su poglede znatiželjnika, koji su tog listopadnog prijepodneva šetali Maksimirskim parkom i mnogi od njih su se zasigurno pitali zbog čega su iskopane velike jame ograđene zaštitnim trakama. Sve je postalo jasno kada je na prvo odredište, nedaleko ulaza u park, stigao kamion opremljen dizalicom i nakrcan mladim stablima. Kamion je vlasništvo renomirane tvrtke, čija je glavna djelatnost njega stabala i arborikultura, a čije je sjedište u Velikoj Gorici.
Sadnja je započela tako što je zaposlenik tvrtke zabilježio visinu u jami do koje će sezati busen. Radnici Hortikulture i oni privremeno zaposleni putem javnog natječaja, dno su jame zasuli kamenjem veličine oko 30 cm, a sve pod budnim okom jednog od vodećih ljudi tvrtke i počasnog predsjednika Hrvatske udruge za arborikulturu, šumarskog stručnjaka Viktora Locherta. Na kamenje su postavili komad geotekstila, koji zajedno s kamenjem ima ulogu drenaže. Na geotekstil je dodano nešto zemlje i krupnog i sitnog šljunka, nakon čega je uz rubove jame batom u zemlju zabijena duga, metalna šipka na koju je bilo uzdužno pričvršćeno metalna sajla s metalnom nožicom i omčom koja