DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Na kraju, zadnje natjecanje bilo je u odbojci na pijesku gdje su sve lovorike pobrali Slovenci, osvojivši sve tri medalje. Prvi je bio tim Slovenije 4 u sastavu Odar, Čebašek, Milosavljevič, drugi Slovenije 3, dok je treća bila Slovenija 1. Na svečanoj završnoj večeri organiziranoj u hotelu Sol Garden dodijeljene su nagrade sudionicima i ekipama. U ukupnom poretku kao najuspješnijom se pokazala reprezentacija slovenskih šumara, dok je Hrvatska zauzela drugo mjesto ispred Južnog Tirola na trećem mjestu. Slavljenicima su dodijeljene drvene šumarske medalje poput onih koje su dodjeljivane na 45. EFNS natjecanju održanom prošle godine u Delnicama. Svrha Alpe Adria susreta je druženje i razmjena iskustava među kolegama šumarima iz regije, što je popraćeno sportskim natjecanjima kojima se razvija zdrav duh i prijateljstvo. Alpe Adria ljetno izdanje ispunilo je sva očekivanja i sudionika i organizatora. Organizacijski odbor na čelu sa Goranom Bukovcem položio je ispit s visokim 5 plus, a vesela lica natjecatelja na odlasku kućama dobar su znak kako su bili zadovoljni s novim iskustvima stečenim na prvim ljetnim Alpe Adria susretima. Zapisnik 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a održane 17. rujna 2014. god. na području UŠP Nova Gradiška Damir Delač Nazočni: Mario Bošnjak, dipl. ing., Davor Bralić, dipl. ing., Goran Bukovac, dipl. ing., dr. sc. Lukrecija Butorac, mr. sc. Danijel Cestarić, mr. spec. Mandica Dasović, Domagoj Devčić, dipl. ing., mr. sc. Josip Dundović, prof. dr. sc. Milan Glavaš, mr. sc. Ivan Grginčić, prof. dr. sc. Boris Hrašovec, mr. sc. Petar Jurjević, Tihomir Kolar, dipl. ing., Čedomir Križmanić, dipl. ing., Daniela Kučinić, dipl. ing., prof. dr. sc. Josip Margaletić, akademik Slavko Matić, Darko Mikičić, dipl. ing., Boris Miler, dipl. ing., Marijan Miškić, dipl. ing., Damir Miškulin, dipl. ing., Martina Pavičić, dipl. ing., Davor Prnjak, dipl. ing., Zoran Šarac, dipl. ing., Ariana Telar, dipl. ing., prof. dr. sc. Ivica Tikvić, Oliver Vlainić, dipl. ing., Silvija Zec, dipl. ing., Stjepan Blažičević, dipl. ing., Marina Mamić, dipl. ing., Herman Sušnik, dipl. ing., dr. sc. Vlado Topić, mr. sc. Damir Delač, Biserka Marković, dipl. oec. Ispričani: Akademik Igor Anić, prof. dr. sc. Ivica Grbac, Benjamino Horvat, dipl. ing., dr. sc. Dijana Vuletić. Gosti: Davor Vlaović, dožupan Brodsko Posavske županije, Đuro Anđelković, načelnik općine Davor, Marija Glavaš, direkcija HŠ d. o. o., Zvonimir Tanocki. Sudionici su se okupili u 9 sati na Trgu Matije Antuna Relkovića, gdje je uz nazočnost načelnika općine Davor mr. spec. Đure Anđelkovića posađen klon br. 2, jednog od najstarijih stabala hrasta lužnjaka u Europi, iz posebnog rezervata šumske vegetacije Prašnik a povodom 85 godina zaštite Prašnika, jedine sekundarne lužnjakove prašume u Hrvatskoj, starosti 250–300 godina. Sjednica je započela s radom u 11 sati na TOG Kereković u Živikama. Nakon prigodnih pozdravnih riječi voditelja UŠP Nova Gradiška Marinka Stojića, dipl. ing. šum. i dožupana Brodsko posavske županije Davora Vlaovića, predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić utvrdio je kvorum. Zahvalio se na odazivu, pozdravio sve nazočne, a posebno nove članove Upravnog odbora: mr. sc. Danijela Cestarića iz ogranka Vinkovci, mr. sc. Ivana Grginčića iz ogranka Karlovac i Silviju Zec, dipl. ing., predstavnicu HKIŠDT. Pozdravio je i članove Nadzornog odbora: Stjepana Blažičevića, dipl. ing., |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Marinu Mamić, dipl. ing., Hermana Sušnika, dipl. ing. i dr. sc. Vladu Topića. Nakon toga predložio je na usvajanje sljedeći: Dnevni red: 1. Ovjerovljenje Zapisnika 2. sjednice 2014. Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a (ŠL 5-6/2014.) 2. Obavijesti i aktualna problematika 3. Izvješće o izvršenju Financijskoga plana za prvo polugodište 2014. god. 4. Šumarski list i ostale publikacije 5. Izvješće o izboru predsjednika NO HŠD-a 6. Rasprava po izvješćima i zaključci 7. Pitanja i prijedlozi koji je jednoglasno usvojen. Ad 1. Zapisnik 2. sjednice 2014. Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a objavljen u Šumarskom listu broj 5-6/2014. jednoglasno je usvojen. Ad. 2. Predsjednik Vlainić izvijestio je o podizanju Spomen ploče pokojnom prof. em. dr. sc. Branimiru Prpiću, 27. lipnja 2014. godine, na zgradi NPŠ Opeke, Lipovljani, o čemu će više pisati u ŠL 7-8/2014. U srpnju je u Lovačkom domu HŠD-ogranak Delnice organizirao prodajnu izložbu fotografija s temom prirode. Prihod je poslan kolegama stradalim u poplavama u Županjskoj Posavini. U Lividragi u Gorskom kotaru, 5. kolovoza održano je obilježavanje Dana zahvalnosti i crkvenog blagdana Gospe Snježne. Taj dan se slavi i kao Dan šumara i drvara toga kraja. 27. kolovoza u Zagrebu je u organizaciji Drvnog klastera održana 2. regionalna konferencija šumoposjednika jugoistočne Europe. U srijedu, 30. srpnja 2014. godine u Tribini grada Zagreba predstavljen je nacrt prijedloga šumarske politike stranke OraH https://www.orah.hr/vijesti/najnovije/415-prijedlog-orah-ove-sektorske-politike-gospodarenja-sumama.html, na kojemu su nazočili predsjednik i tajnik HŠD-a. Svoj osvrt na iznesenu strategiju dali smo na licu mjesta, a kasnije smo svoje stavove u vezi s time poslali i pismenim putem. Predsjednik Hrvatske udruge za biomasu mr. sc. Josip Dundović izvijestio je o 9. Hrvatskim danima biomase održanim 5. rujna u Našicama, o čemu detaljnije izviješće slijedi u Šumarskom listu. Prof. dr. sc. Ivica Tikvić izrekao je pohvalu mr. sc. Josipu Dundoviću na izvrsno organiziranim 9. Hrvatskim danima biomase, kao i njegovom cjelokupnog radu na popularizaciji biomase i obnovljivih energetskih resursa. Isto tako, svi mi šumarski stručnjaci moramo raditi na većem korištenju drveta kao energenta u Republici Hrvatskoj. Tajnik Damir Delač izvijestio je o nagradi grada Našica koju je dobio mr. sc. Josip Dundović za cjelokupan rad na dobrobiti ovoga grada. Povodom dana grada Vinkovci i zaštitnika toga grada, svetog Ilije, na svečanoj sjednici uručena je Zlatna plaketa s grbom grada Vinkovci Centru za znanstveni rad HAZU Vinkovci i njegovom voditelju akademiku Slavku Matiću. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Predsjednik Vlainić izvijestio je o PRO SILVA simpoziju koji se ove godine održao od 11. do 13. rujna u Švicarskoj, gdje je ova organizacija proslavila svoj 25. rođendan. Tijekom tri dana održane su sjednice Glavnog odbora, godišnja skupština udruge i terenske ekskurzije. Sjednice su održane u kampusu Sursee, u kantonu Luzern. Tom prilikom je prezentiran Priručnik za provedbu šumskouzgojnih zahvata sukladno načelima PRO SILVA u Valoniji (Belgija) kojega je izdala udruga Forêt Wallone asbl. Pozitivne dojmove o ovom skupu iznijeli su sudionici akademik Matić, predsjednik HŠD-a Vlainić i tajnik Delač. U ovom broju ŠL akademik Anić o skupu je napravio kraće izviješće. Predsjednik Oliver Vlainić, dipl. ing. najavio je međunarodnu konferenciju o korištenju EU fondova u šumarstvu, koja će se održati u Zvolenu u Slovačkoj od 29. rujna do 2. listopada 2014. godine, na kojoj će sudjelovati i predstavnici Hrvatskih šuma d. o. o. na čelu s Domagojem Trohom, dipl. ing., koji je na taj skup pozvao i njega kao predstavnika HŠD-a. Nakon toga, 6. listopada u HGK održat će se međunarodni skup pod nazivom "Supporting Forestry Sector by Using EU Funds", čiji je cilj informirati releventne institucije i šumarski sektor u Republici Hrvatskoj o mogućnostima projekata u šumarstvu iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Na tom skupu će Poljski i Slovački kolege iznijeti svoja iskustva o korištenju EU fondova. Prof dr. sc. Milan Glavaš izvijestio je o humanitarnoj akciji studenata Zagrebačkog Šumarskog fakulteta koji su u lipnju tjedan dana pomagali stradalima u poplavi u Gunji. Odjek te akcije bio je izuzetno dobar, tako da je studente koji su sudjelovali u ovoj akciji primio i predsjednik RH. Martina Pavičić, dipl. ing. izvijestila je o aktivnosti članova HŠD-a ogranak Bjelovar, koji su isto tako na terenu sudjelovali u pomoći stradalima u poplavi. Mr. sc. Danijel Cestarić, prvo je kao novi član Upravnog odbora HŠD-a pozdravio sve nazočne. U ime svih koji su primili humanitarnu pomoć, akcijom sakupljanja u kojoj je sakupljeno više od 200.000 kuna, u organizaciji HŠD-a, prenio je izraze zahvalnosti. Tako je od tridesetak stradalih zaposlenika Hrvatskih šuma d. o. o., svaki primio preko 7.000 kuna. Mr. sc. Josip Dundović izvijestio je o dva predavanju na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, koje je održao 8. rujna na temu energetsko korištenje biomase, u nazočnosti 30-tak uglavnom mlađih poduzetnika s toga područja. Najavio je održavanje Austrijskih dana biomase koji će se održati od 18.do 21. listopada, te predložio sudjelovanje delegacije HŠD-a na tom skupu. Prof dr. sc. Ivica Tikvić izvijestio je o ekskurziji studenata iz kanadskog sveučilišta iz Ontaria koji su bili gosti Šumarskog fakulteta. Prezentaciju o kanadskom šumarstvu i svom sveučilištu prezentirali su sami studenti, što je ujedno i dio njihove izobrazbe, čime stječu iskustva javnog nastupa, što bi bilo korisno i za naše studente. U svakom slučaju ekskurzija je bila plodonosna i za kanadske i za naše studente. Nadovezavši se na prof. Tikvića, Damir Miškulin, dipl. ing. izvijestio je kako su kanadski studenti boravili i na području UŠP Zagreb, gdje im je pokazano gospodarenje šumama hrasta lužnjaka. Pokazali su oduševljenje našim šumama, kao i gospodarskim osnovama koje se u kontinuitetu izrađuju kroz dugo povijesno razdoblje. Tajnik, mr. sc. Damir Delač izvijestio je o uspješnom postupku dobivanja Rješenja za upis promjena u Registar udruga Republike Hrvatske. Slijedom Odluka 118. izborne sjednice Skupštine HŠD-a, održane 16. lipnja 2014. godine, na kojoj je usvojena Odluka o izmjenama i dopunama Statuta, te su izabrani predsjednik, dopredsjednici, članovi Upravnog i Nadzornog odbora, u skladu sa Zakonom o udrugama i Statutom HŠD-a. Rješenje je izdano 22. srpnja 2014. godine, kojim je Hrvatsko šumarsko društvo upisano u Registar udruga Republike Hrvatske pod rednim brojem 00000083. Tajnik je izvijestio i o novom Zakonu o udrugama koji stupa na snagu 1. listopada 2014. godine. U vezi s prilagodbom novom Zakonu, istaknuo je odredbe Članka 12., Stavak 4. kojim je definiran popis članova. "Popis članova vodi se elektronički ili na drugi prikladan način i obvezno sadrži podatke o osobnom imenu (nazivu), osobnom identifikacijskom broju (OIB), datumu pristupanja udruzi, kategoriji članstva, ako su utvrđene statutom udruge te datumom prestanka članstva u udruzi, a može sadržati i druge podatke". Naši popisi članstva do sada nisu sadržavali OIB člana i datum pristupanja udruzi, već samo godinu. Predsjednici ogranaka trebaju nadopuniti popis članstva s te dvije kategorije. Ukoliko se ne zna točan datum pristupanja udruzi pojedinog člana, uzet će se datum održavanja Skupštine HŠD-a dotične godine. Biserka Marković, dipl. oec. najavila je novi Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, za koji se planira da će se primjenjivati od 1. siječnja 2015. godine. Prema prijedlogu koji je već poznat, održan je seminar RRIF-a koji je obrađivao i statutarno gledište, dakle vezano za Zakon o udrugama, ali i odredbe Zakona o financijskom poslovanju, na kojemu nažalost nije mogla sudjelovati, no održat će se novi seminari na tu temu, pa ćemo konkretnije znati što nas u budućnosti čeka. Prema novom Zakonu imat ćemo svog revizora koji će pregledavati naša izvješća, prije nego što ih pošaljemo Državnoj reviziji i Ministarstvu financija. Veću pozornost morat ćemo posvetiti planiranju poslovanja, koje mora biti u skladu s registracijom društva. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 102 <-- 102 --> PDF |
u radu Upravnog odbora HŠD-a. Svim šumarima velika je čast biti članom i sudjelovati u radu Šumarskog društva. Želim ovom prilikom pohvaliti suradnju HKIŠDT i HŠD-a za uspješnu organizaciju stručne ekskurzije posjeta sajmu Interforst u Münchenu 18. i 19. srpnja ove godine. Isto tako same pohvale za akciju sakupljanja pomoći za stradale u poplavama u istočnoj Slavoniji. Cijela akcija izvedena je transparentno i bez ikakvih afera. Želim Vas izvijestiti o nekim pojedinostima donošenja novog Zakona o šumama koji je stupio na snagu 8. kolovoza 2014. godine, jer sam kao član Povjerenstva sudjelovala u njegovoj izradi. Povjerenstvo je 30. listopada 2013. godine donijelo svoj prijedlog Zakona, međutim, on je u veljači 2014. godine u izmijenjenom obliku ušao u Saborsku raspravu i na njega su dane brojne primjedbe. Primjedbe su dane i ispred HKIŠDT, iako sam ja kao tajnica sudjelovala u izradi prijedloga, jer kao takav nije predložilo Povjerenstvo. Ono što je dobro u Zakonu je to, da licencirani inženjeri mogu vršiti doznaku i izdavanje popratnica. Tijek stvari je takav da će mnogi radovi biti izdvojeni iz Hrvatskih šuma d. o. o., no bitno je da te poslove obavljaju stručne osobe tj. licencirani inženjeri, neovisno o tome kako će se zvati poduzeće u kojemu rade. Izmjenama i dopunama Zakona o šumama izmijenjen je Članak 17. kojim se gospodarenje šumama na NPŠO (nastavno pokusni šumski objekti) omogućuje Šumarskom fakultetu, što po starom Zakonu nije bio slučaj. U Članku 20. kod Šumsko gospodarskih planova to prestaju biti Godišnji planovi gospodarenja i ta odredba stupa na snagu 1. siječnja 2015. godine. Članak 28. tumači da kupnja novih šuma i šumskog zemljišta ne spada u biološku obnovu šuma. Članak 31. propisuje da uslugu gospodarenja privatnim šumama obavljaju licencirani inženjeri, a među njima svakako ima mjesta za djelatnike Hrvatskih šuma d.o.o. Nije dobro da se kod izrade dokumenata prostornog uređenja u Članku 37. briše da u njima sudjeluje Ured nadležan za poslove šumarstva, već samo nadležni Ured. Nadalje, naglašavamo ono što je vezano za izdvajanje šuma i šumskog zemljišta iz Šumskogospodarskog područja, kao i sve "aspiracije" na šumska zemljišta. Iz Šumskogospodarskog područja izdvojit će se svi nelegalno izgrađeni objekti nakon postupka legalizacije. Izdvajanja su moguća i za potrebe MORH-a, a dodano je i za potrebe nadzora državne granice, što omogućuje MUP-u da predloži da se dio šuma izuzme iz redovitog gospodarenja zbog potrebe nadzora granica, a to mogu biti velike površine. Ono što se neće izdvajati iz Šumskogospodarskog područja su golf tereni i kampovi koji formalno ostaju unutar područja, no na njima se omogućuje gradnja, a gospodarenje šumom će svakako biti ograničeno. U Članku 50. spominje se "samoizrada" i definira se što mogu raditi vlasnici za vlastite potrebe, a što licencirani izvođači. U postupku je reguliranje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za inženjere (ne tvrtke izvođače radova) koji žele obavljati profesiju u RH – to je sada ovlast Komore, što, sukladno Zakonu o reguliranim profesijama, obavljaju strukovne komore ili resorno ministarstvo. Članak 63. govori o izdvajanju sredstava OKFŠ-a na poseban račun koji bi trebao biti pri resornom ministarstvu, no izdvojen iz sredstava proračuna. Za korištenje sredstava OKFŠ-a izradit će se novi Pravilnik. Na temelju projekata, razmjerno površini kojom gospodare, omogućit će se apliciranje za sredstva OKFŠ-a tvrtki za gospodarenja državnim šumama te privatnim šumoposjednicima, 5 % prikupljenih sredstava izdvajat će se za vatrogasnu službu, 10 % za razminiranje šuma i šumskog zemljišta, a 5 % za znanstveno-istraživački rad. Šumarska savjetodavna služba izdvojena je iz Hrvatskih šuma d. o. o. i osnovan je šumarski segment Savjetodavne službe. Novim zakonom o šumama pojačane su i bolje definirane pojedine kaznene odredbe. U izradi je i novi Pravilnik o uređivanju šuma, kao i Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu. Pojasnila je i neke pojedinosti oko izdavanja i korištenja "čekića" i vođenja očevidnika za ovlaštene inženjere. Propisat će se i rokovi za provođenje šumskog reda na terenu. Pooštrit će se i neki kriteriji kod ispita za ovlaštene inženjere, i to ponajprije vezano za ispitne rokove. U tijeku je izrada Izmjena i dopuna zakona o lovu. Već dvije godine radi se Program ruralnog gospodarenja RH 2014-2020. godine. Sva sredstva iz fondova EU za ruralni razvoj, od preko dvije milijarde €, bila su namijenjena isključivo za poljoprivredu, kao da šumarstvo i ne postoji. Član Uprave Hrvatskih šuma Ivan Ištok, dipl. ing., u vezi s tim oformio je radnu skupinu s predstavnicima Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta, Komore, resornog Ministarstva i Hrvatskih šuma d. o. o. Članica Europske komisije zadužena za fondove ruralnog razvoja nakon uvida pohvalila je šumarski sektor u Hrvatskoj. No problem je što Europska komisija tumači naš OKFŠ kao državnu potporu, a ona zabranjuje dvostruko financiranje. Kao što je najavio i predsjednik Oliver Vlainić, 6. listopada u HGK održat će se prezentacija, na kojoj će nam svoja iskustva na privlačenju sredstava EU fondova prenijeti kolege iz Slovačke i Poljske. Na kraju slijedi obavijest da i agronomi, kao i prehrambeni sektor, u cilju zaštite struke osnivaju svoju komoru. Mr. spec. Mandica Dasović, osvrnula se na postupak izdvajanja iz Šumskogospodarskog područja, vezanih uz Prostorne planove. U Zakonu piše da mi moramo sudjelovati u donošenju Prostornih planova, no bitno je to da isto tako piše da ako je nešto ušlo u Prostorni plan, to se već smatra izdvojenim iz ŠG područja, dakle ne mora se više tražiti državni interes da bi se nešto izdvojilo. Mi smo kao šumari uključeni u donošenje Prostornih planova, no mislim da ne postoje jasni stavovi i kriteriji da li nešto izdvojiti ili ne. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Prof. dr. sc. Ivica Tikvić komentirao je osnivanje Komore agronoma kao izravne konkurencije nama šumarima, jer su nas potpuno istisnuli na polju urbanog šumarstva, a za te poslove su educirani isključivo šumari. Molim našu Komoru da i tu zaštiti šumarsku struku. U vezi uplitanja u šumarsku struku osoba koje za to nisu kompetentne, akademik Slavko Matić iznio je primjer organiziranja Međunarodne konferencije šumoposjednika, kao i izdavanje časopisa Privatne šume, direktora Drvnog klastera gosp. Marijana Kavrana. Prof. dr. sc. Ivica Tikvić rekao je kako je Drvni klaster danas realnost, što je i EU prepoznala kao predstavnike sektora. Predlaže da mi kao Šumarsko društvo kontaktiramo Drvni klaster i da im predložimo svog predstavnika. Stjepan Blažičević, dipl. ing. osvrnuo se na obavijest o nazočnosti predsjednika i tajnika HŠD-a na predstavljanju nacrta Prijedloga šumarske politike stranke OraH. Smatra da HŠD treba imati i iznositi svoje stavove, no ne treba sudjelovati na stranačkim skupovima. Nakon polemike u vezi toga, u kojoj su sudjelovali prof. dr. sc. Tikvić, prof. dr. sc. Hrašovec, mr. sc. Dundović, mr. sc. Jurjević, Vlainić, dipl. ing., Bukovac dipl. ing. i akademik Matić, prevladalo je mišljenje kako šumarsko društvo treba, kao što je to uvijek do sada i bilo, ostati neovisno od politike. Međutim, svoje definirane i usvojene stavove trebamo javno iznositi, pa i na političkim skupovima, jer kako ćemo se inače izboriti za svoj interes. Sjetimo se samo ranije izrečenih činjenica vidljivih u zapisnicima sjednica: Nigdje nas nema, nitko nas ne sluša, treba se otvoriti i ići u javnost i sl. Oliver Vlainić, dipl. ing. izvijestio je o prijedlogu iz Ministarstva znanosti za izbor 8 sektorskih stručnjaka za 6 sektorskih vijeća. Jedno od njih je šumarstvo i drvna tehnologija. Rok za prijavu je ponedjeljak 22. rujna. Sektorska vijeća su savjetodavna i stručna tijela koja skrbe za razvoj ljudskih potencijala u skladu sa tržištem rada u pojedinim sektorima. Sami znamo da je to kod nas sasvim neusklađeno, pa imamo 11 šumarskih škola čiji se stručni kadrovi nemaju gdje zapošljavati, a danas više nema posla niti za šumarske inženjere. Ja sam prije, zajedno s kolegicom Biserkom Šavor, dipl. ing., bio član takvog vijeća, pa imam u tome iskustva. Stoga predlažem da me ispred društva podržite, kao i moju kandidaturu u vijeću. To je i usvojeno. Oliver Vlainić, dipl. ing. predložio je formiranje Povjerenstva sa zadatkom organiziranja plana aktivnosti povodom obilježavanja 250 godina organizirane šumarske struke u Hrvatskoj, koje će se provoditi tijekom 2015. godine. U povjerenstvo je predložio predsjednika i tajnika HŠD-a, predsjednike sekcija HŠD-a, predstavnike šumarskih institucija u Upravnom odboru, te kao predstavnike Ogranaka predsjednike Ogranaka Senj, Gospić i Karlovac, na čijem području su osnovane prve šumarije. Prijedlog je jednoglasno usvojen. Tajnik mr. sc. Damir Delač izvijestio je o ponudi pristigloj od nadležnih u susjednoj zgradi Stomatološke poliklinike. Oni putem građevinske tvrtke PET-PROM d.o.o. vrše radove obnove fasade dvorišnog dijela svoje zgrade, za što je već postavljena skela. Kako je prilikom radova obnove fasade zgrade Šumarskog doma, zbog nedostupnosti, dio dvorišnog dijela fasade ostao nedovršen, predlažu da njihov izvođač dovrši radove i na našem dijelu fasade. Prema Ponudi i priloženom troškovniku cijena radova iznosi 35.989,20 kn bez PDV-a. Nakon što smo povjerili da je ovaj iznos sukladan troškovniku za radove na Stomatološkoj poliklinici predlažem Upravnom odboru da prihvati ponudu. Kako smo prema Statutu HŠD-a dužni ulagati u zgradu Šumarskoga doma, a zbog nejasnog stanja u vezi dugoročnijeg korištenja poslovnog prostora Hrvatskih šuma d. o. o., predlažemo da ove godine renoviramo poslovni prostor koji koriste stručne službe HŠD-a, što podrazumijeva brušenje i lakiranje parketa te bojanje zidova i plafona. Prema našoj procjeni kretanja cijena na tržištu ovi radovi trebali bi iznositi oko 45.000 kuna bez PDV-a. Ukoliko se ovaj prijedlog usvoji provest ćemo natječaj za odabir najpovoljnijeg izvođača i s njim sklopiti Ugovor. Oba prijedloga jednoglasno su usvojena Predstavnik AŠZ akademik Slavko Matić iznio je problematiku djelovanja AŠZ u uvjetima smanjivanja sredstava za znanstveno-istraživački rad, a time i ukidanja većine projekata znanstvenika članova AŠZ iz kojih su dijelom financirani troškovi najma prostorija i dijela zajedničkih troškova. Prema ranije utvrđenom sporazumu, iz vremena kada je Glavni urednik Šumarskog lista, prof. dr. sc. Branimir Prpić, bio i tajnik AŠZ, AŠZ je plaćala najam dviju prostorija. Sobu predsjednika AŠZ i sobu Glavnog urednika Šumarskog lista. Kako se soba Glavnog urednika ŠL danas koristi isključivo za potrebe HŠD-a, predlaže da se AŠZ više ne tereti najmom tog prostora. Zaključeno je da se AŠZ fakturira najam samo prostorije predsjednika AŠZ i s tim u skladu dijela zajedničkih troškova. Predsjednik HŠD-a, Oliver Vlainić, dipl. ing. podsjetio je da su od 3100 članova HŠD-a 2500 zaposlenici Hrvatskih šuma (80 %), pa kako je glavna tema danas reorganizacija i nova sistematizacija tvrtke, mislim da je red da i o toj problematici danas raspravljamo. Za riječ se javila mr. sp. Mandica Dasović. Znamo da je u svakoj UŠP danas teška situacija, ali mislim da nije nigdje tako kao u UŠP Gospić. Govorim u ime 16 članova našeg ogranka i 39 ljudi koji su radili po Ugovoru na određeno vrijeme i nije im produžen Ugovor, dakle oni su na "ulici". Moramo uzeti u obzir da se ovdje radi o Lici koja je i inače slabo naseljena, npr. šumarija Lapac ima etat od 56000 kubika i danas je bez ijednog revirnika. Isto tako šumarija Otočac s 60000 kubika etata danas ima 1 revirnika. Ti su ljudi ostali bez posla u doba najvećih poslova u šumarstvu, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 104 <-- 104 --> PDF |
sjetva, doznaka itd. Prema novom režimu, nama u UŠP Gospić iz drugih Uprava dolazi 28-31 inženjer i 15-20 šumarskih tehničara, koji se izmjenjuju svakih tjedan dana. Ti ljudi nisu u Liku došli svojevoljno, došli su na teren koji nikada nisu vidjeli, a moraju vršiti doznaku, jedan od najstručnijih šumarskih radova. Tako se na jednoj površini izmijene po tri doznačivača. Tko će u ovakvim uvjetima potpisati knjižicu doznake, ne zna se, tko će napraviti pripremu rada, ne zna se. Ti ljudi koji dolaze sa strane imaju troškove smještaja i ostale troškove koje plaća UŠP Gospić. Ponavljam da se ovdje radi o slabo naseljenim ruralnim sredinama u kojima svako radno mjesto ima izuzetno značenje za opstanak cijeloga kraja. Ljudi koji su danas tamo ostali bez posla osnovali su svoje obitelji i odlučili su živjeti na ovim prostorima. Oni su prisiljeni napustiti ovaj kraj i tražiti egzistenciju negdje drugdje. Pitanje je gdje u Hrvatskoj, možda u Kanadi ili…Za one koji su prisiljeni doći iz drugih sredina, osim nepoznavanja terena, upitna je i motiviranost. Znam da će ovo što sam rekla vjerojatno imati slabog odjeka kod nadležnih, međutim, morala sam to reći iz obzira prema kolegama koji su ostali bez posla, ali i iz odgovornosti prema kraju u kojem živim, kao i svojoj struci. Mr. sc. Ivan Grginčić zaključio je kako se restrukturiranje HŠ provodi potiho i da je činjenica da kolege ostaju bez posla. Naša je dužnost reagirati na to jer to se u krajnjem slučaju može dogoditi svima nama. Ariana Telar, dipl. ing. potvrdila je da se isto to što je navela kolegica Dasović događa i na području UŠP Sisak. Akademik Matić usporedio je stanje u šumarstvu u Slovačkoj, koju je nedavno posjetio s onim u Hrvatskoj. Na približno istoj površini šuma u Slovačkoj radi 15000 radnika, dok mi u Hrvatskoj stalno govorimo o viškovima radnika. S obzirom na uzgojni oblik šuma u Slovačkoj, koje su većinom kulture, u kojima je gospodarenje jednostavnije nego u našim 97 % prirodnim šumama, ovaj nerazmjer još više dolazi do izražaja. U vrijeme Domovinskog rata u HŠ radilo je 15 do 17 tisuća ljudi i sve je štimalo. U takvim okolnostima moramo postaviti pitanje kompetentnosti ljudi koji vode šumarstvo. Temeljiti poslovanje u šumarstvu isključivo na dobiti bez ulaganja u šume i ljude dovest će u pitanje potrajnost naših šuma. Problemi u poduzeću nastali su kada je ono iz Javnog poduzeća pretvoreno u trgovačko društvo. Dogodilo su se negativne posljedice, slične kao i u drugim trgovačkim društvima u državnom vlasništvu. Predlažem da, s obzirom na današnje stanje u šumarstvu, napišemo prosvjedno pismo i pošaljemo ga nadležnima. Prof. dr. sc. Milan Glavaš podržao je prethodne stavove i takve postupke nadležnih nazvao zločinom prema djeci, majkama, očevima, prema šumarskoj struci, kao i prema cijeloj našoj državi. Treba javno reći imena i prezimena ljudi koji to provode. Ad. 3. Izvršenje financijskog plana za 1. polugodište 2014. godine komentirala je Biserka Marković, dipl. oec., voditeljica financijske službe. Dinamika izvršenja se odvija prema planu, s izuzetkom prihoda planiranih za Šumarski list, koji će se ove godine ostvariti krajem godine, kao i prihode od donacija čiju dinamiku je nemoguće točno predvidjeti. Ad. 4. Glavni urednik Šumarskog lista osvrnuo se na trenutno stanje u znanstvenoj publicistici u svijetu gdje je zavladalo "žutilo" za koje se nada da nije obuhvatilo i Šumarski list koji je zadržao dignitet struke. U znanstvenom segmentu je nevjerojatno koliko je opća komercijalizacija prevladala u časopisima. Danas velik broj "znanstvenih" časopisa služi za obrtanje novca. Prepoznati krivotvorine, koje su prisutne na svakom koraku, jedan je od glavnih zadataka urednika Šumarskoga lista, koji je srećom ostao izoliran od takvih pojava. Iako je citiranost Šumarskog lista vidljiva kroz tzv. IMPACT faktor razmjerno niska, list je zadržao svoj znanstveni i stručni dignitet. Akademik Matić rekao je da je Šumarski list najbolji znanstveno-stručni časopis u okruženju i nema područja o kojemu, u svojih 138 godina izlaženja, nije pisao. Na Uredničkom odboru, za koji se nada da će uskoro biti sazvan, predložit će neka poboljšanja kako bi i dalje zadržao svoj visoki status. Danas mnogi autori koriste Šumarski list za svoja napredovanja, a usprkos njegovoj znanstvenoj sveobuhvatnosti kroz dugo povijesno razdoblje, rijetko ga citiraju. Predlaže recenzentima da na to upozore autore članaka. Ad. 5. U ime članova Nadzornog odbora Stjepan Blažičević, dipl. ing. izvijestio je da su za predsjednicu NO HŠD-a izabrali Marinu Mamić, dipl. ing. Novoizabrana predsjednica zahvalila je na iskazanom povjerenju, posebno zato što je ona prva žena u povijesti HŠD-a na mjestu predsjednika NO, što je za nju izuzetna čast. Izrazila je nadu da će Nadzorni odbor, kao i do sada, imati malo posla, jer je poslovanje HŠD-a uvijek bilo uzorno. Ad. 6. Prof. dr. sc. Milan Glavaš obavijestio je o kontaktu s kolegom iz Alžira, koji je Šumarski fakultet završio u Hrvatskoj, a danas živi u Kanadi. Za nedavnog boravka u Hrvatskoj iskazao je želju da se uspostavi veza šumara Hrvatske i Alžira. Prof. Glavaš misli da bi ovu vezu svakako trebalo uspostaviti i to preko HŠD-a. Predlaže formiranje jedne uže grupe koja bi organizirala posjet kolegama u Alžiru iduće godine. Silvija Zec, dipl. ing., tajnica HKIŠDT, izvijestila je o nadolazećim izborima za tijela Komore u studenom ove godine. Nastavlja se sa stručnim predavanjima u Komori, pa tako najavljuje prva predavanja u vezi s novim Izmjenama i dopunama Zakona o šumama. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Ad. 7. Sa Šumarskog fakulteta pristigla je zamolba da HŠD-o, kao i svake godine do sada, preuzme pokroviteljstvo na Međunarodnom simpoziju u sklopu sajma Ambienta. Potpora bi se sastojala u tiskanju Zbornika radova s tog Simpozija, što je i prihvaćeno. Martina Pavičić, dipl. ing. izvijestila je o tiskanju monografije s fotografijama svih 10 do sada održanih Salona fotografija "Šuma okom šumara". Ovom prilikom pripremljen je po jedan primjerak monografije za svakog sudionika. Nakon kraće pauze Zvonimr Tanocki, umjetnički fotograf, napravio je prezentaciju svojih fotografija na temu katastrofalnih poplava u istočnoj Slavoniji, kao i o tijeku događanja pomoći stradalima u kojima je sudjelovao kao član Gorske službe spašavanja. Ugodno druženje nastavljeno je na imanju našeg člana Maria Bošnjaka, dipl. ing., OPG Bošnjak, u Novoj Gradiški s prezentacijom proizvodnje i degustacijom piva. Sukladno najavi u prethodnom Zapisniku 3. Sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a, da se uputi pismo Upravi Hrvatskih šuma d.o.o. glede reorganizacije Društva, prilažemo članstvu na znanje pismo kojega je HŠD uputilo predsjedniku Uprava Hrvatskih šuman d.o.o., mr. sc. Ivanu Paveliću i u nastavku njegov odgovor. Hrvatske šume d.o.o., n.r. predsjednik Uprave, mr. sc. Ivan Pavelić Broj: 311 Zagreb, 25. rujna 2014. Poštovani, Ponukani aktualnom situacijom u Hrvatskim šumama d.o.o., vezanom za proces reorganizacije Društva, Upravni odbor Hrvatskoga šumarskog društva proveo je raspravu o toj temi na svojoj 3. sjednici Upravnog i Nadzornog odbora održanoj 17. rujna 2014. Normalna je zainteresiranost naše udruge za tu tematiku jer je 80 % našeg članstva zaposleno u Hrvatskim šumama, ali još više zbog brige za normalno funkcioniranje tvrtke koja skrbi o 78 % hrvatskih šuma u državnom vlasništvu. Cijenimo Vašu dobru volju koju ste iskazali te nam prezentirali svoje stavove o upravljanju Hrvatskim šumama d.o.o. i njenoj reorganizaciji na skupštini HŠD-a 2012. godine i dvije sjednice Upravnog odbora tijekom 2012. i 2013. godine. Hrvatsko šumarsko društvo je od svog osnutka 1846. godine raspravljalo o stanju šuma i šumarstva te sudjelovalo u kreiranju šumarske politike, što je na kraju i doprinijelo sadašnjem stanju šuma Hrvatske. Činilo je to i u najrigidnija vremena hrvatske povijesti pa se nadamo da nećete zamjeriti što to činimo i danas u demokratskom ozračju. Prateći proces restrukturiranja koji ste sami podijelili na faze optimizacije, racionalizacije i reorganizacije uočavamo da je najveći problem u kriterijima rangiranja Uprava šuma Podružnica koje su utjecale na raspodjelu broja revira po Podružnicama, a samim tim i po šumarijama. Nelogično nam djeluje broj revira po posljednjem prijedlogu Pravilnika o unutarnjoj organizaciji koji je nekim Podružnicama povećao broj revira u odnosu na sadašnje stanje, a nekima smanjio tako da je trenutno predložena veličina revira u rasponu od 1.174 do 4.156 ha. Među glavnim kriterijima bila je vrijednost drvne zalihe i ostvarenih prihoda što je pogodovalo bogatijim Podružnicama na štetu siromašnijih, umjesto da su odlučujući kriteriji količina posla koji se mora obaviti, kao i veličina, kompaktnost i rasprostranjenost površine na kojima se posao obavlja. Podružnice, kojima je takav prijedlog dodijelio veći broj revira |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 106 <-- 106 --> PDF |
od postojećih, koriste taj "višak" revira za raspoređivanje tzv. viška stručnih suradnika, nažalost po našim saznanjima u nekim Podružnicama po sistemu mobinga. Nažalost i takvi nezadovoljavajući kriteriji još se dodatno poništavaju "trgovanjem" za pojedina radna mjesta u nekim Podružnicama. Ako je tako nešto moguće zašto se onda uopće postavljaju kriteriji. Uz to, prijedlog Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta nije uzeo u obzir zadovoljavanje svih zakonskih i podzakonskih akata te npr. nije predvidio u posebnim uvjetima potrebu ovlaštenosti inženjera šumarstva za sve radove propisane Pravilnikom o vrsti šumarskih radova, čime dovodi Hrvatske šume u poziciju gubljenja licence za obavljanje šumarskih radova, a samim time i nelegalno gospodarenje državnim šumama. U nekim svojim obrazloženjima rekli ste da želite racionalizirati poslovanje kako bi se isti posao obavljao s manjim brojem zaposlenika, ali i da ćete povećati aktivnosti kako bi se povećala zaposlenost. Takvu namjeru, koju bi nazvali razvojnom komponentom, dosad nismo uočili u procesu reorganizacije i smatramo da bi se veći broj, naravno prethodno educiranih zaposlenika, mogao zaposliti na poslovima izrade projekata za fondove Europske unije iz kojih bi se potpuno pokrili troškovi zaposlenika koji bi na tome radili i ujedno priskrbila sredstva za nove radove kako gospodarenja šumama tako i za investiranje. Državne šumarske tvrtke iz srednje Europe dobar su primjer pozitivne prakse u tom segmentu, ali oni zapošljavaju i po stotinjak radnika na tim poslovima. Osim toga, jedan od argumenata prilikom rasprave u Saboru RH oko smanjenja stope doprinosa za OKFŠ (veljača 2012. godine), koji je iznijela zamjenica Ministra poljoprivrede, bio je da će se kao alternativa smanjenim sredstvima naknade za OKFŠ koristiti sredstva EU fondova. U sadašnjem trenutku samo dvojica zaposlenika Hrvatskih šuma rade na tim poslovima i sumnjamo da, bez obzira na njihov uloženi trud i vrijeme, mogu priskrbiti dovoljna i moguća sredstva koja bi se kvalitetno iskoristila u poslovanju. Također poslovi Službe za certificiranje nude mogućnosti za veće zapošljavanje. Posljednjim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o šumama posebna težina prebačena je na prostorno planiranje te će od stručnog mišljenja Hrvatskih šuma, zapravo suradnika vezanih za poslove ekologije i prostorno planiranje ovisiti sudbina šuma i šumskih zemljišta koje će se izdvajati iz Šumskogospodarske osnove područja. Takvim potezima odlučuje se o općem dobru Republike Hrvatske o kojemu skrbi današnja generacija šumara koja ima obavezu ostaviti svojim potomcima u najmanju ruku jednako stanje šuma i šumskih zemljišta, a svakako i bolje i naprednije. Zbog toga takva se odgovornost ne smije prepustiti slučaju i manjem broju izvršitelja od potrebnih. Osim toga, smatramo da će pojedini poslovi poput komercijalnih i informatičkih biti u posebno nepovoljnom položaju, tj. nemogući za obavljanje u redovnom radnom vremenu s posebnim problemima u vremenima pojačanih poslovnih aktivnosti. Takvu bojazan iskazali su Vam ranije i predstavnici šumarskih sindikata te zaposlenici više Podružnica u svojim primjedbama i prijedlozima na dostavljene materijale o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji. Prema našim saznanjima među Vašim zaposlenicima zavladao je strah, demotiviranost i apatija. Više puta naglasili ste da želite zadovoljne zaposlenike, a ovakvim načinom provođenja reorganizacije postigli ste suprotan učinak. S obzirom da je dosadašnjim smanjenjem broja zaposlenika, uglavnom prijevremenim umirovljenjem, već smanjen broj zaposlenika za cca 1300 u odnosu na stanje početkom 2012. godine, smatramo da proces reorganizacije treba bolje promisliti i kvalitetnije pripremiti za provedbu. Provođenjem reorganizacije po svaku cijenu stvorit će se nepravde koje rađaju u budućnosti nove nepravde. Smatramo da se u procesu preustroja tvrtke, odgovorne za gospodarenje državnim šumama na 36 % kopnene površine Republike Hrvatske, trebaju bezuvjetno primijeniti zakonska, stručna, transparentna, poštena i pravedna načela. Nadamo se da ste upoznati s EU Strategijom za šume koja propisuje multifunkcionalno gospodarenje šumama i šumskim zemljištem. Temeljeći sistematizaciju Hrvatskih šuma d. o. o. jedino na normativima sječe i vrijednosti drvne zalihe zasigurno nećemo ispuniti, za sve članice obvezujuće, zaključke ove Strategije. Ne želimo se i ne smijemo miješati u donošenje poslovnih odluka unutar "Vaše" tvrtke, ali svojim stavom želimo poboljšati stvaranje kvalitetnijih i vremenu prilagođenijih Hrvatskih šuma d.o.o. S poštovanjem, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, Oliver Vlainić, dipl. ing. šum., v.r. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Poštovani, cijeneći Vašu zainteresiranost za stanje u tvrtki kojoj je RH povjerila skrb i gospodarenje šumama, dajemo opširnije odgovore na dva, po nama ključna pitanja iz Vašeg upita. Prijedlog Pravilnika o kategoriziranju uprava šuma podružnica, šumarija i revira u Hrvatskim šumama d.o.o. prvi i jedini je pravilnik u posljednjih dvadesetak godina koji daje cjelovitu kategorizaciju uprava šuma podružnica, šumarija i revira u Hrvatskim šumama d.o.o.. Prijedlog Povjerenstva iz 2013.g. nije mogao biti prihvaćen jer se Povjerenstvo nije moglo usuglasiti oko kriterija, i članovi Povjerenstva nisu htjeli potpisati konačan prijedlog. Mišljenja smo da Pravilnikom utvrđena kategorizacija uprava šuma podružnica i šumarija u usporedbi sa do sada korištenom, kvalitetnije i bolje uvažava opseg poslova, kako pojedine podružnice tako i šumarije. Uvažavanje razlika između uprava šuma podružnica i šumarija potvrđuje i veći broj kategorija nego što imamo danas, tako da su prema ovom Pravilniku uprave šuma podružnice razvrstane u pet a šumarije u sedam kategorija, dok su danas razvrstane u tri kategorije. U do sada provedenim raspravama i konzultacijama sa šumarskim stručnjacima nije bilo konkretnih primjedbi na raspodjelu uprava šuma podružnica i šumarija po kategorijama. Broj revira po upravama šuma podružnicama utvrđen je po kriterijima koji su isti za sve podružnice, uvažavajući specifičnosti UŠP Split i UŠP Buzet, i nije bilo pogodovanja bilo kojoj podružnici. Pravilnikom utvrđeni ukupni broj revira veći je od broja revira koji danas imamo u Hrvatskim šumama. Prilikom utvrđivanja broja revira po upravama šuma podružnicama Povjerenstvo je u simulacijama koristilo veći broj kriterija, a za konačnu kategorizaciju izabrani oni koji su se pokazali kao najreprezentativniji. Područja koje obuhvaća pojedini revir, odnosno karte revira, koje su sastavni dio Pravilnika, izradili su šumarski stručnjaci na upravama šuma podružnicama. Rezultat do sada provedenih rasprava u kojima su sudjelovali šumarski stručnjaci Hrvatskih šuma d.o.o., na kojima su prikazane i druge simulacije, uz pojedinačne primjedbe je prihvaćanje prijedloga broja revira po upravama šuma podružnicama. Hrvatske šume d.o.o. intenzivno su uključene u izradu temeljnih dokumenata (operativnih programa) koje omogućavaju korištenje fondova EU za šumarski sektor u okviru politike ruralnog razvoja i kohezijske politike EU. Jedna od aktivnosti je i organizacija međunarodnog stručnog skupa 6.- 9. 10. 2014. g. čija je svrha razmjena iskustava drugih šumarskih poduzeća iz Europe u korištenju fondova EU. Program ruralnog razvoja i Operativni program za konkurentnost i koheziju sadrže specifične ciljeve i mjere za šumarski sektor, koji će omogućiti aplikaciju projekata iz područja revitalizacije i zaštite šuma i šumskih zemljišta, ulaganja u šumsku infrastrukturu i imovinu. Predmetni programi još su uvijek u fazi evaluacije od strane Europske komisije, a nakon usvajanja osiguravaju se sredstva za njihovo provođenje. Hrvatske šume d.o.o. imaju nekoliko projekata koji se intenzivno pripremaju za podružnice Split, Osijek i Gospić, i u njihovu pripremu uključuju se i radnici tih podružnica. Napominjemo da navedeni Programi ne obuhvaćaju sve aktivnosti u gospodarenju šumama koje se danas financiraju iz fonda za OKFŠ i ne mogu biti osnova za njegovu potpunu zamjenu. Hrvatske šume d.o.o. sa svojom strateškom razvojnom orijentacijom i planovima omogućit će osposobljavanje radnika za samostalno pripremanje projekata po podružnicama u skladu s dinamikom potreba i uspostavom legislativnog okvira za njihovo korištenje. To će u svakom slučaju stvoriti uvjete za zapošljavanje većeg broja visoko obrazovanih radnika na projektima koji će biti sastavni dio razvojne politike Hrvatskih šuma d.o.o. Sva ostala pitanja su iz domene poslovne politike Društva, pri čemu odgovornost za organizaciju i pravovremeno izvršenje poslova snosi Uprava Društva. S poštovanjem, Mr. sc. Ivan Pavelić, v.r. |