DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 69     <-- 69 -->        PDF

BJELOGLAVI SUP (Gyps fulvus Hablizl)
Krunoslav Arač
Naraste u dužinu oko 100 cm s rasponom krila 240–280 cm, te ima 7–12 (14) kilograma težine. Po veličini pripada među najveće ptice u svijetu koje mogu letjeti. Glava i vrat prekriveni su bijelim paperjem. Letna pera i rep su crni, a ostali dijelovi tijela su kod odraslih jedinki svijetlo smeđi, a kod mladih tamno smeđi i crnkasto prošarani. Spolovi se po vanjskom izgledu ne mogu razlikovati. Mlade ptice se od starijih razlikuju i po obojenosti vratne ogrlice, kljuna i očiju. Kod mladih su pera vratne ogrlice smeđa, kljun je tamno siv, a oči su tamne. Kod odraslih su pera vratne ogrlice bijela, kljun je svijetlo sivo žućkast, a oči su žute oko crne zjenice. Glasa se siktanjem i zviždanjem. Letjeti može velikom brzinom preko 160 km/h, a prilikom pretraživanja terena najčešće jedri poput većine grabljivica. U Europi gnijezdi na području Bugarske, Cipra, Francuske, Grčke, Italije, Makedonije, Portugala, Srbije, Španjolske, Turske i u Hrvatskoj. U Hrvatskoj danas gnijezdi na kvarnerskim otocima Cresu, Krku, Plavniku i Prviću, te povremeno na Pagu. Do 1999. godine obitavali su i u Nacionalnom parku "Paklenica", a u daljoj prošlosti do početka 20. stoljeća gnijezdili su u slavonskim gorama, a početkom 20 stoljeća i na području južnog priobalja. Gnijezdeću populaciju u Hrvatskoj danas čini oko 140 parova. Gnijezda gradi u rahlim kolonijama, rijetko pojedinačno na liticama uz more. Svadbeni letovi počinju u studenom i prosincu. Jaja polaže od prosinca do ožujka. Gnijezdo je grubo građeno od suhih grančica. Nese 1 bjelkasto jaje koje može imati crvenkasto smeđe pjege i veličine je oko 10 cm. Na jajima sjedi mužjak i ženka oko 52 dana. Mladi ptići su čučavci i u gnijezdo im roditelji donose hranu oko četiri mjeseca, nakon čega su ovisni o roditeljima još i do tri mjeseca. Hrane se sa strvinom srednjih i krupnih sisavaca, a pri hranjenju najčešće biraju mekša tkiva. U potrazi za hranom odlaze u skupinama u radijusu i do 200 km od matične kolonije. Odrasle ptice su uglavnom stanarice, a mlade ptice kreću u jesen na višegodišnju skitnju koja zna potrajati i do spolne zrelosti u četvrtoj ili petoj godini, kada se u pravilu vraćaju na gniježđenje