DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2014 str. 61 <-- 61 --> PDF |
DR. MILOVAN ZORIČIĆ (1884-1971) – NESTOR HRVATSKOGA LOVSTVA Alojzije Frković Iako je riječ o doktoru pravnih znanosti, Uredništvo Hrvatskog šumarskog životopisnog leksikona (TUTIZ LEKSIKA d.o.o. Zagreb) našlo je potrebitim da se ime dr. iur. Milovana Zoričića nađe među životopisima diplomiranih šumarskih inženjera. Prestavivši ga u svojoj petoj knjizi (Š-Ž) kao lovnog stručnjaka, predavača na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, člana Međunarodnog suda u Haagu, poliglota, čovjeka široke kulture i naobrazbe, Zoričić zaslužuje da ga se u prigodi 130. obljetnice njegova rođenja i mi prisjetimo i bolje sagledamo značenje „duboke brazde što je zaora svečar u temelje hrvatskoga lovstva „(D. Angjelinović, 1939). Od banskog savjetnika do člana arbitražnog suda u Haagu Dr. Milovan Zoričić ml. rodio se u Zagrebu 31.svibnja 1884. g. u uglednoj građanskoj obitelji. Sin je Milovana Zoričića st. , također pravnika, jednog od osnivača i prvog ravnatelja novoosnovanog Statističkog ureda za Hrvatsku i Slavoniju u Zagrebu, pokretača i urednika niza publikacija tog ureda, člana JAZU-a. Imajući u ocu veliki uzor, nakon završene gimnazije Zoričić ml. opredjeljuje se za pravne znanosti koje okončava u rodnom gradu, nastavivši se usavršavati u više sveučilišnih centara Europe. Prvo zaposlenje dobiva kod Sudbenog stola u Zagrebu, potom kod Državnog odvjetništva i predsjednika Banske vlade, gdje ubrzo biva promaknut na radno mjesto banskog savjetnika odnosno velikog župana Zagrebačke županije. Posljednje četiri godine službovanja u Zagrebu (1929-1932) predsjednik je Upravnog suda, da bi po povratku iz inozemstva, na toj dužnosti proveo još sedam godina , od 1935. do 1941.g. Uspostavom Nezavsne Države Hrvatske otpušten je iz službe, a malo kasnije i zatvaran, te je pukim slučajem spasio živu glavu (B. Stopar, 1954). Kao pravni ekspert Zoričić je i na međunarodnom planu postigao zavidnu karijeru. Liga naroda imenuje ga 1932. članom Vlade Saarskog područja, u kojoj mu je povjeren resor pravosuđa, prosvjete i vjere, a godine 1936. pa sve do početka Drugog svjetskog rata postaje članom stalnog arbitražnog suda u Haagu. Okončanjem ratnog razaranja i uspostavom nove vlasti 1945. biran je za člana Vrhovnog suda NR Hrvatske, a godine 1946. imenovan je članom naše delegacije pri Ujedinjenim narodima, koje ga ponovno imenuje članom Međunarodnog suda u Haagu. Godine 1958., odbivši daljnju kandidaturu, odlazi u zasluženu mirovinu. Glavno težište rada – uzgoj i zaštita divljači Uz poslove i zasluge iz pravne domene, ime dr. Milovana Zoričića usko je povezano s hrvatskim i europskim lovstvom. Gajeći posebnu ljubav prema prirodi i divljači još iz dječačkih dana, želja da postane lovcem ispunila mu se 1913.g. kada je primljen za člana Prvog hrvatskog društva za gajenje lova i ribarstva (osnovano 1891), da bi deset godina kasnije (1923) bio izabran za njegova predsjednika, a 1935. postao njegovim začasnim predsjednikom. Kao pasionirani lovac, koji je imao svoja zakupna lovišta na Zvečevu i Papuku te bio počasnim članom uglednog bečkog „Deutsche Jagerschaft“ odnosno londonskog „Scihar Cluba“, rado je viđen gost u gotovo svim prestižnim lovištima zemalja starog kontinenta. Zoričić nije težio samo stjecanju što ljepših i kapitalnijih trofeja. Glavno težište svoga rada u lovstvu „posvetio je uzgoju i zaštiti divljači, odgoju mladih lovaca i lovočuvara, a naročito organizaciji lovstva“. Ne mireći se s činjenicom da u tadašnjoj državnoj tvorevini novoustanovljena lovačka društva djeluju posve razdvojeno kao rakova djeca, Zoričić sa svojim istomišljenicima iz redova Prvog hrvatskog društva usporedo s organizacijom lovačke izložbe u Zagrebu 6. rujna 1925. saziva konferenciju izaslanika lovačkih društava, na kojoj je zaključeno da se osnuje Savez lovačkih društava Hrvatske i |