DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2014 str. 14     <-- 14 -->        PDF

rast odstrjela prema lovnim godinama od osam grla 2006/2007. godina, 15 grla 2007/2008. godina, pa sve do 26 grla 2008/2009. lovne godine. Odstrjel zrelih grla podrazumijevao je izlučivanje grla koja su doživjela gospodarsku starost koja je kod srneće divljači sedam godina, odstrjel prestarjelih grla. Lovište br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN" i u ovoj dobnoj kategoriji bilježi prednost gledajući maksimalne trofejne vrijednosti. Maksimalna vrijednost je rasla prema lovnim godinama u oba lovišta, pa je na početku analiziranog razdoblja maksimalna ocjena bila 100,00 CIC točaka, a završne godine 124,73 CIC točaka. Aritmetičke sredine trofejne vrijednosti bilježe trend blagog rasta. Veći rast trofejne vrijednosti nije bio moguć iz razloga povećanog odstrjela zrelih grla koja su uključivala i prestarjela grla u opadanju, a koja su nositelji trofeja ocijenjenih s malim brojem CIC točaka. Takvi su trofeji u većini slučajeva bili ocijenjeni manje od 70 CIC točaka, što je uvelike umanjilo konačnu srednju vrijednost. Razloge bolje trofejne vrijednosti srnjaka u lovištu br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN" trebalo bi potražiti ponajprije u genskim čimbenicima. Poznato je da u istom lovištu postoje mikrolokaliteti gdje susrećemo dobru liniju srnjaka, tj. nositelje snažnih trofeja, a isto tako postoje mikrolokaliteti gdje nailazimo na divljač slabih i laganih trofeja (Hell, 1975., Hell, 1979). Osim genskih čimbenika, trofejna vrijednost ovisi i o vanjskim čimbenicima, prehrani i vremenskim prilikama. (Krže, 2000).
Razlike u tjelesnoj masi i trofejnoj vrijednosti odstrijeljene divljači u lovištima br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN" i lovište br. IV/22 "PETROVA GORA", počivaju na činjenici da navedena lovišta pripadaju različitim tipovima lovišta. Kako je već ranije navedeno lovište br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN" je tipično nizinsko lovište, s tipičnom vegetacijom nizinskih poplavnih šuma hrasta lužnjaka, poljskog jasena, crne johe, običnog graba i obične bukve. Najinteresantnija vrsta za prehranu divljači je upravo i najzastupljeniji hrast lužnjak koji divljači pruža nezamjenjivu hranu, posebice u dijelu godine koji je s prehrambenog stajališta nepovoljan. U godinama obilnog uroda žira bilježi se puno veća koncentracija divljači pristigle iz susjednih lovišta, pa sukladno tomu i veći prirast i veće prosječne tjelesne mase jedinki. Navedenu činjenicu trebalo bi pobliže istražiti i potkrijepiti dokazima. Lovište br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN", kao šumsko lovište, posjeduje udio livada od 17 % koje se obrađuju te pružaju divljači kvalitetnu ispašu. S druge strane, lovište br. IV/22 "PETROVA GORA", kao tipično brdsko lovište s vegetacijom obične bukve, običnog graba, hrasta kitnjaka, pitomog kestena i nešto crnogorice, pruža divljači dobru, ali ipak nešto skromniju prehrambenu ponudu. Najinteresantnija vrsta s gledišta prehrane divljači je pitomi kesten, koji ima urod svake godine. Udio livada u lovištu br. IV/22 "PETROVA GORA" je puno manji i iznosi oko 5 % površine lovišta. Činjenica je da su oba lovišta svrstana u drugi bonitetni razred za srnu običnu, s razlikom što je lovište IV/9 "POKUPSKI BAZEN" bonitiran s maksimalnih 75 bodova drugog boniteta, a lovište br. IV/22 "PETROVA GORA" s minimalnih 61 bod drugog boniteta. Osim ponuđene prirodne hrane, važnu ulogu kod tjelesne mase krupne divljači ima konfiguracija terena i dostupnost prirodne hrane (Anonimus, 1999). U lovištu br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN" izvor prirodne hrane je određeni odjel, odnosno odsjek, pa je ista relativno lako dostupna (Anonimus, 2005b). Nasuprot tomu, u lovištu br. IV/22 "PETROVA GORA", divljač mora utrošiti puno više energije za traženje pojedinačnih stabala hrasta kitnjaka i pitomog kestena i za savladavanje prilično razvedene konfiguracije terena (Anonimus, 1999.). Na tjelesnu masu i trofejnu vrijednost izrazito utječu bolesti i nametnici. Smanjenje tjelesne mase zbog utjecaja nametnika iznosi u prosjeku 35,7 % (Nečas, 1975). Navedenu činjenicu, kao i činjenice o ovisnost tjelesne mase o mjesecu odstrjela trebalo bi pobliže istražiti u jednom od sljedećih istraživanja.
5. ZAKLJUČCI
1.            Tjelesne mase srne kroz sve tri analizirane lovne godine u dobnim kategorijama mladunčadi i pomladka imale su približno iste vrijednosti. Tjelesne mase srnjaka u dobnim kategorijama mladi, srednji i zreli bile su više u lovištu br. IV/22 "PETROVA GORA", dok su tjelesne mase mladih i srednjih srna bile su više u lovištu br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN", a zrelih u lovištu br. IV/22 "PETRO­VA GORA".
2.            Značajna razlika između lovišta u tjelesnoj masi srna zabilježena je u dobnoj kategoriji srednjedobnih jedinki u lovnoj godini 2006/2007.
3.            Trofejna vrijednost mladih i srednjedobnih srnjaka bila je viša u lovištu br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN", dok je trofejna vrijednost zrelih srnjaka bila viša u lovištu br. IV/22 "PETROVA GORA". Ove vrijednosti odraz su ponajprije uzgojnih zahvata (uzgojni odstrjel).
4.            U lovištu br. IV/22 "PETROVA GORA" zbog višestruko manjeg odstrjela srnjaka susrećemo veće ekstremne vrijednosti, a adekvatno tomu i više trofejne vrijednosti zrelih jedinki. Velike ekstreme pri trofejnoj vrijednosti srnjaka susrećemo zbog utjecaja uzgojnog odstrjela koji je također obuhvaćen analizom.
5.            Istraživanje je potrebno nastaviti u budućnosti kroz duže razdoblje. Već je ranije spomenuto da je lovište br. IV/22 "PETROVA GORA" bilo na okupiranom dijelu Republike Hrvatske, a lovištem br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN" do 2005. godine gospodarila je fizička osoba. Populacija srneće divljači bila je devastirana, pa je istovremeno bilo potrebno povećati broj divljači do gospodarskog kapaciteta lovišta, a ujedno vršiti uzgojni odstrjel.
6.            Promatrano razdoblje upravo obuhvaća izvršenje obveza povećanja fonda divljači (razlog devastirano lovište i