DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2014 str. 10     <-- 10 -->        PDF

UVOD
Istraživanja divljači nepresušni su izvor i inspiracija znanst­venika u domeni biologije i ekologije divljači (životinjskih vrsta), a posebno lovnih stručnjaka kojima su rezultati tih istraživanja od posebne važnosti za određivanje smjernica budućeg gospodarenja.
Primjer gospodarenja s istom vrstom krupne divljači u različitim staništima i različitim tipovima lovišta, ali prema sličnim načelima i metodama uzgoja pokazao se kao dobar poligon za istraživanje tjelesnog i trofejnog razvoja srneće divljači. Stoga su u predstojećem radu istraživanja usmjerena na srneću divljač, na dva osnovna parametra koja pokazuju kvalitetu divljači – tjelesni i trofejni razvoj, te dva lovišta različitih stanišnih uvjeta – nizinsko i brdsko.
U oba lovišta isti je lovoovlaštenik, te su temeljna načela uz­go­ja i gospodarenja divljači isti ili vrlo slični. Uzroke možebitnih razlika u tjelesnom i trofejnom razvoju možemo pronaći u činjenici da se radi o dva lovišta različitog tipa, raz­ličitih boniteta, različitih stanišnih uvjeta te da postoje razlike u vrsti i količini prirodne hrane dostupne divljači.
Cilj rada je usporediti tjelesni i trofejni razvoj glavne vrste krupne divljači – srne obične, u dva po tipu i stanišnim osobitostima različita lovišta.
Usporedbom dva tipa lovišta, brdsko bez krupnih predatora i nizinskog bez poplava kojima prema Stručnoj podlozi za bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih površina u lovištima Republike Hrvatske (Anonimus, 2006c.). pripadaju različiti matični fondovi na jednu lovnu jedinicu i različiti koeficijenti prirasta za srnu običnu, želi se utvrditi postoje li razlike u tjelesnom i trofejnom razvoju za srnu običnu (Capreolus capreolus L.).
Pokušat će se istražiti te utvrditi utjecaj staništa na trofejni i tjelesni razvoj odstrijeljene divljači u razdoblju od tri lovne godine.
Rod srna obuhvaća najvažnije vrste dvopapkarske divljači u Europi, kako s gospodarskog tako i s lovačkog stajališta. Slično je i na području Hrvatske, gdje je srna uz divlju svinju najrasprostranjenija krupna divljač (Janicki i sur., 2007).
MATERIJALI I METODE
2.1. Područje istraživanja
Istraživanje se provodilo u dva državna lovišta u Karlovačkoj županiji kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. Uprava šuma Podružnica Karlovac.
Lovište br. IV/9 "POKUPSKI BAZEN" smješteno je u sjevernom dijelu Karlovačke županije, te svojim malim dijelom prelazi u Zagrebačku županiju. Nizinskog je tipa, a nalazi se u sklopu Pokupskog bazena, kompleksa poplavnih šuma koji u cijelosti zauzima površinu od 32 000 ha. Površina lovišta je 8.723 ha, od čega 7.119 ha čine šume i šumsko zemljište, 1.569 ha poljoprivredno zemljište, a 35 ha vo­dene površine.
Konfiguracija terena je izrazito ravna do blago valovita. Najniža točka lovišta je 106 m n/v, a najviša 125 m n/v. Geološku podlogu čine aluvijalni nanosi ilovine, gline, pijesak i šljunak.
Hidrografske prilike u lovištu su vrlo povoljne zbog zadovoljavajućeg broja i rasporeda kanala i vodotoka.
Klima na području lovišta je kontinentalna s hladnim zimama i relativno vrućim i dugim ljetima. Oborine su jednako raspoređene tijekom cijele godine, s maksimumom u studenom, a godišnjom vrijednošću od 1121mm. Srednja godišnja temperatura je 11 °C. Srednja vrijednost relativne vlage zraka iznosi 72,3%.
Najveću zastupljenost ima biljna zajednica hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatea-Quercetum roboris Ht. 1983) i njezine subasocijacije; tipična (subass. typicum), s drhtavim šašem (subass. caricetusum brizoides Horvat) i s rastavljenim šašem (subass. caricetosum remotae).
Manje su prisutne zajednice šuma lužnjaka i običnoga graba (Carpino beluti-Quercetum roboris Anić 1959; Rauš 1969) i šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio-Fraxinetum angfustifoliae Glav. 1959) (Vukelić i Rauš, 1998).
Lovište je nizinskog tipa bez poplava. Za srnu običnu lovnoproduktivna površina iznosi 3 750 ha i u suglasju sa stručnom podlogom odgovara drugom bonitetu (Anonimus, 2005b.).
Lovište br. IV/22 "PETROVA GORA" smješteno je u zapadnom dijelu Karlovačke županije, a manjim dijelom prelazi u Sisačko-moslovačku županiju. Lovište je brdskog tipa s raznolikom vegetacijom i faunom te vrlo bogato prirodnim izvorima vode. Lovište je ustanovljeno 1994. godine na području Karlovačke i Sisačko-moslovačke županije (Kladušić, 1998). Površina lovišta je 14.010 ha, od čega je 11.561 ha čini državno, a 1.184 ha privatno vlasništvo; 11.508 ha je šumsko zemljište, 771 ha je poljoprivredno zemljište, a 53 ha čine vodene površine (Anonimus, 1999.).
Lovište je zbog oblika, inklinacije terena te geološkog sastava bogato stalnim i povremenim izvorima i potocima, koji daju dovoljne količine vode tlu i vegetaciji tijekom cije­le godine.
Klima je kontinentalna s hladnim zimama i relativno vrućim i dugim ljetima.
U lovištu su prisutna distrična smeđa tla, eutrična smeđa tla, pseudoglej i aluvijalna tla, a pogodna su za obitavanje, rast, razvoj i razmnožavanje zavičajnih vrsta divljači.
Najveću zastupljenost ima biljna zajednica brdska bukova šuma s mrtvom koprivom (Lamio orvale–Fagetum sylvaticae Ht. 1938.), a prisutne su i zajednice ilirska šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (Epimedio-Carpinetum betuli var. Fagus sylvatica Horv.1938./Borh.1963) i šuma hrasta kitnjaka