DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 70     <-- 70 -->        PDF

promovirana prva knjiga arhiva Brodske imovne općine
Igor Anić
U Gradskoj vijećnici Grada Vinkovaca 29. svibnja 2014. godine promovirana je knjiga Brodska imovna općina (Zapisnici Zastupstva 1873–1888. g., Zapisnici Gospodarstvenog odbora 1878–1886). Zastupstvo je bilo najšire predstavničko tijelo koje je upravljalo imovnom općinom. Gospodarstveni odbor bio je pravni zastupnik imovne općine.
Nakladnik knjige je Državni arhiv u Vukovaru, a sunakladnik Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog broda. Tiskana je uz novčanu potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije te Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb.
Promociji su nazočili brojni gosti, među njima i akademik Igor Anić, predsjednik Akademije šumarskih znanosti i predsjednik Razreda inženjera šumarstva Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, akademik Slavko Matić, predsjednik Znanstvenoga vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU i voditelj Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima, mr. sc. Damir Delač, tajnik Hrvatskog šumarskog društva, te nekolicina šumara, članova HŠD – Ogranak Vinkovci. Svečanost su svojim nastupom uveličali članovi Kulturno-umjetničkog društva Šumari iz Vinkovaca.
Knjigu su predstavili Stjepan Prutki, ravnatelj Državnog arhiva u Vukovaru, mr. sc. Zlatko Virc, priređivač i urednik, dr. sc. Stanko Andrić, predstojnik Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, dr. sc. Zlata Živaković-Kerže, recenzentica i dr. sc. Milan Vrbanus, recenzent. Prigodnom rječju nazočnima se obratio akademik Slavko Matić.
Knjiga predstavlja prvi svezak zapisnika sjednica tijela upravljanja Brodske imovne općine Vinkovci. Sadrži tri uvodna teksta: Riječ nakladnika (Stjepan Prutki), O arhivskom gradivu brodske imovne općine (Stjepan Prutki) te Nastanak i djelovanje Brodske imovne općine (Zlatko Virc). Slijedi 38 zapisnika sjednica Zastupstva Brodske imovne općine održanih u razdoblju 1873–1888.g. i 47 zapisnika sjednica Gospodarstvenog odbora za razdoblje 1878–1886. godine. Knjiga je obogaćena objašnjenjem manje poznatih riječi, kratica i mjera, kazalom osobnih imena, predmetnim kazalom i sažetkom na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku.
Za razumijevanje značenja ove knjige najbolje je prenijeti dio teksta iz poglavlja Riječ nakladnika: „Riječ je o prijepisu zapisnika sjednica Zastupstva i Gospodarstvenog odbora, organa nadležnih za kreiranje i provođenje politike i organizacije rada imovne općine. Zapisnici svjedoče ponajprije o razvoju šumarstva i šumarske djelatnosti na području bivše Brodske pukovnije u vremenu neposredno nakon razvojačenja Vojne granice, ali s obzirom na značaj ove institucije u društvenom i javnom smislu, a uslijed nepostojanja drugih pisanih izvora i o ostalim segmentima javnoga života na ovome području.
Zapisi sadržani u gradivu koje ovdje objavljujemo neposredno svjedoče o razvoju šumarstva, iskorištavanju i uzgajanju šuma, ustroju prvih šumskih ureda (šumarija) kao modernih šumarskih institucija u današnjem smislu, a brojni su i podaci o strukturi lugarstva i ostaloga osoblja te njihovu udjelu u razvoju šumarstva kao prepoznatljivoga gospodarskog resursa našega podneblja.
Jedinstvenost i prepoznatljivost ovom vrijednom arhivskom fondu daje i činjenica što je fond Brodske imovne općine najsačuvaniji fond jedne imovne općine, a njegovo gradivo na reprezentativan način oslikava ustroj, rad i

ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 71     <-- 71 -->        PDF

djelovanje jedne imovne općine, što obogaćuje naše povijesno shvaćanje o razvoju modernoga šumarstva na području Republike Hrvatske u cjelini“.
Mr. sc. Zlatko Virc autor je poglavlja Nastanak i djelovanje brodske imovne općine. To je izuzetno vrijedno štivo, koje na jednostavan i pristupačan način oslikava povijest, organizaciju, djelovanje i značenje Brodske imovne općine kroz sljedeća potpoglavlja: Vojna krajina i šume, Ukidanje Vojne krajine i razdioba šuma, Imovne općine, Osnivanje i djelovanje Brodske imovne općine, Financijsko poslovanje, Upravljanje, ustroj i djelovanje, Pravo služnosti, Drvo za gradnju, Pogorelci (opožareni), Školovanje i stipendije, Pomoć kod poplava – Zaklada, Podupiratelji i sudionici javnih akcija, Zajmovi, Šumokvarci, Zdravstvena zaštita pravoužitnika, Pomaganje razvoja poljoprivrede, Zamjene zemljišta, Poplave i otklanjanje posljedica, Izgradnja prometnica (ceste i željeznice), Doprinost izgradnji školskih, vjerskih i upravnih objekata.
Tekstovi i dio arhivske građe koji su objavljeni u ovoj knjizi (nadajmo se kako će uskoro u sljedećim izdanjima biti objelodanjena cjelokupna arhiva), predstavljaju vrlo važan izvor za istraživanje povijesti šumarstva u Hrvatskoj. Knjiga je još jedan znanstveni prilog o šumarstvu kao znanosti, struci i umijeću gospodarenja šumskim ekosustavima, ali i drugim ekosustavima koji imaju neposredan i posredan dodir sa šumom.
SVEUČILIŠNI UDŽBENIK ŠUMSKO ZELJASTO BILJE HRVATSKE
Ivo Trinajstić
Prošle su četiri godine od izlaska iz tiska udžbenika Šumsko drveće i grmlje Hrvatske naših izuzetno marljivih znanstvenika prof. dr. sc. Joze Franjića i izv. prof. dr. sc. Željka Škvorca, koji s ovim, novim udžbenikom Šumsko zeljasto bilje Hrvatske zatvaraju jednu cjelinu, vezanu za najznačajniju šumsku floru Hrvatske.
Knjiga Šumsko zeljasto bilje Hrvatske ponajprije je udžbenik koji će poslužiti izobrazbi prvostupnika, magistara-inženjera šumarstva i urbanoga šumarstva, zaštite prirode i okoliša, magistara struke i dr. Nesumnjivo će ona biti od koristi i u izobrazbi šumarskih tehničara, inženjera agronomije, farmaceuta, biologa uopće i svih ljubitelja prirode koji bi htjeli saznati nešto više o zeljastim biljkama s kojima se susreću. Također se navode i niže svojte (taksoni) od vrste (podvrste, varijeteti, forme, križanci) koje daju kompletniju sliku varijabilnosti i primjene neke biljne vrste.
S te dvije knjige obrađen je velik broj šumskih biljnih vrsta i nižih taksona koje se danas mogu sresti u šumama na području Republike Hrvatske, čime se je značajno popravilo stanje u prisutnosti takve literature na hrvatskome jeziku.
U ovome udžbeniku prikazan je samo osnovni dio sveukupnoga šumskoga zeljastoga bilja Hrvatske, a u okviru varijabilnosti vrste navedeni su i neki manje značajni i rijeđi taksoni. Osim toga, prikazane su i neke najčešće i najrasprostranjenije strane (alohtone) vrste zeljastoga bilja koje u vegetaciji Hrvatske imaju značajnu ulogu. Također su navedene i neke vrste koje se javljaju u raznim sukcesijskim fazama vegetacije, šumskim rubovima, šumskim čistinama i sličnim staništima.
Budući da je ponekad relativno teško razdvojiti zeljastu od drvenaste flore, tako su i u ovoj knjizi navedene neke vrste koje su niski grmovi (nanophanerophyta), a koji nisu prethodno obuhvaćeni udžbenikom Šumsko drveće i grmlje Hrvatske.