DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 23 <-- 23 --> PDF |
funkciju šuma. Usporedbu triju metoda vrednovanja ekonomskih vrijednosti obalni šuma u turizmu daju Marušić, Horak i Navrud (2005). Sva ova istraživanja bila su poticaj za istraživanje na području Zadarske županije sa ciljem određivanja stava turista prema šumi i zaštiti prirode, motiviranosti za dolazak u turistička odredišta i zadovoljstvo elementima turističke ponude Zadarske županije. Provedena istraživanja temeljena su na suvremenim teorijskim spoznajama uz uvažavanje utjecaja globalizacije, te temeljnog mega-trenda i prepoznatljivih turističkih kretanja kada je riječ o kvaliteti i percepciji prirode i okoliša. Istraživanjem su se željeli sagledati prostorni, resursni i ekonomski preduvjeti u oblikovanju šume i stanja prirode kao proizvoda date turističke destinacije. Rezultati istraživanja usmjereni su na ocjenu destinacijskog identiteta. MATERIJALI I METODA RADA Material and methods Anketiranjem stacioniranih gostiju testiran je njihov stav o šumi, značaj šume pri putovanju i oko smještajnoga objekta, sklonost za rekreativnim aktivnostima u šumi, razina ekosvijesti te spremnost gostiju za plaćanje dodatne takse za zaštitu, čuvanje i ekološke koristi koje šuma pruža u okolici turističke destinacije. Područje istraživanja – Research area Zadarska županija obuhvaća površinu od 3.641,91 km2 od kojeg na šume i šumska zemljišta otpada 1.137,57 km2 ili 31,2 % kopnene površine. To je prostor mnogobrojnih geomorfoloških i bioloških raznolikosti počevši od kontinentalnih visoravni jugoistočne Like, preko Velebita, krških platoa Ravnih kotara i Bukovice, do zadarsko-biogradskoga primorja s pripadajućim otocima. Na temelju postavljenih ciljeva istraživanja izabrana su četiri turistička lokaliteta koja ostvaruju reprezentativni broj noćenja u Županiji u razdoblju od 2001. do 2005. godine, a u svom sastavu imaju šumu te su u blizini zaštićenih objekata prirode. To su: turističko naselje (TN) Zaton u Zatonu, turističko naselje (TN) Crvena Luka u Biograd n/m, hotel Alan u Starigrad-Paklenici i hotel Kolovare u Zadru. Istraživanje je na izabranim turističkim lokalitetima imalo za cilj utvrditi vrijednost i mogućnost valorizacije turističko-rekreativne funkcije šuma kao sastavnice općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ). Turizam u Zadarskoj županiji – Tourism in the Zadar County area Zadarska županija predstavlja vrlo privlačno turističko odredište koja uz čisto more, puno sunca i sačuvanu prirodu, pruža veliki estetski dojam i opuštajući ugođaj za provođenje odmora. Prije Domovinskog rata na ovom području ostvarivalo se oko 4,3 milijuna turističkih noćenja godišnje. Rat i razdoblje neposredno iza rata pogodilo je i turističko gospodarstvo. Međutim zadnjih godina, posebice nakon gradnje auto puta, dolazi do naglog uzleta turizma na ovom prostoru. U 2013. godini u Zadarskoj županiji je ostvareno 1.170.505 dolazaka i 8. 476.548 noćenja. Time ona ima udio od 14 % od sveukupnog hrvatskog turizma (9.131.905 dolazaka, te 55.062.134 noćenja). Prema službenim podacima Hrvatske turističke zajednice Zadarska županija je u 2011-oj godini brojala 113.481 broj turističkih kreveta, od čega u hotelima 7.830. Značajni su i drugi objekti kao što je 20-tak auto-kampova s oko 20.000 smještajnih mjesta te velik udio u ponudi tzv. kućna radinost s čitavim spektrom različitih usluga. Većina kategorija prirodnih vrijednosti prema Zakonu o zaštiti prirode RH (NN 80/13) može imati određenu turističku važnost. Nacionalni parkovi i parkovi prirode osobito su zanimljivi za razvoj turizma te predstavljaju specifičnu turističku atrakciju i destinaciju. Zbog svoje prostranosti, u njima se treba osmisliti odgovarajući sustav kretanja i aktivnosti posjetitelja u skladu s ciljevima njihove zaštite. Razvoj turizma unutar nacionalnog parka Paklenica – The development of tourism inside the National Park Paklenica Izuzetna floristička, faunistička te geomorfološka vrijednost NP Paklenica daje značajnu turističko-rekreacijsku funkciju organiziranu na principima održivosti i provođenja edukacije. Blizina mora, jadranske magistrale i smještajnih kapaciteta na obali pridonijeli su razvitku turizma i rastu broja posjetitelja. Na ulazu u NP na početku kanjona Velika Paklenica |