DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 103     <-- 103 -->        PDF

Stručna tema Skupštine: ŠUMARSTVO I EU FONDOVI: PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014–2020. godine
Goran Gregurović
viši stručni savjetnik, Ministarstvo poljoprivrede, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije
Ulaskom Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine, EU fondovi i uspješnost njihova korištenja jedna je od najčešćih tema kada se zaziva dugo očekivani oporavak i razvoj hrvatskog gospodarstva. Neovisno tko govori – javni mediji, političari ili pak još uvijek malobrojni stručnjaci za EU fondove, njihovo se korištenje opisuje gotovo euforično, s velikim iznosima i svijetlom perspektivom, pa sve do potpunog podbačaja i rezignacije. Ipak, svi su gotovo jednoglasni u mišljenju da su EU fondovi jedno od rijetkih mogućnosti koje na dugi rok pružaju Hrvatskoj priliku za jačanje gospodarstva i svekolikog razvoja, te u konačnici, boljeg i kvalitetnijeg življenja.     
A gdje je tu šumarstvo?
Prema podacima DG AGRI (Directorate General for Agriculture) Europske unije, u proračunskom razdoblju od 2007. do 2013. godine, 2,4 milijuna radnika i oko 1,5 % BDP Europske unije činio je šumarski sektor 27 članica EU. Nažalost, hrvatski šumarski sektor – šumarstvo, lovstvo i drvna industrija tijekom dugog pregovaračkog razdoblja RH i EU, gotovo da nije sudjelovao niti koristio EU predpristupne fondove, ako se uzme u obzir činjenica da je skoro polovica državnog teritorija pod šumama i šumskim zemljištem. Izravna posljedica toga su vrlo ograničena znanja i iskustva šumarskog sektora nužna za apliciranje izdašnih EU fondova, koji su nam sada kao punopravnoj državi članici na raspolaganju.
Ipak, u zadnjih godinu i pol dana, šumarski sektor aktivno sudjeluje u izradi dva operativna programa – Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014–2020. godina i tematskih područja To5 i To6 iz Kohezijskog fonda EU, koji će omogućiti apliciranje na tematske natječaje najširem krugu pravnih i fizičkih osoba u državnom i privatnom šumarskom sektoru. Punopravna uključenost i interesi hrvatskog šumarskog sektora zastupljeni su i u prijedlogu krovnog dokumenta – Partnerskog sporazuma Republike Hrvatske i Europske unije, u kojemu se, među ostalim, jasno razgraničavaju i usmjeruju šumarske potrebe i prioriteti prema namjenskim EU fondovima, za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development – EAFRD) odnosno Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund – ERDF) do 2020. godine.
Uredba EAFRD, usvojena krajem 2013. godine, propisuje kroz različite mjere namjene i načine korištenja sredstava za ruralni razvoj EU od 2014. do 2020. godine. S obzirom da je šumarstvo bazirano na ruralna područja i uz poljoprivredu i vodno gospodarstvo jedno je od glavnih sastavnica ruralnog razvoja, Uredba sadrži i mjere namijenjene razvoju isključivo šumarskom i u dioništvu s ostalim sektorima. Rješenjem ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, 2013. godine osnovana je Šumarska radna skupina za izradu Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014 – 2020. g. (PRR) kojoj je zadaća izrada mjera prema propozicijama Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD), a kroz koje će se osigurati optimalno učešće šumarskog sektora u korištenju sredstava iz Fonda tijekom provedbe nacionalnog Programa. Prijedlog PRR-a sadrži 16 mjera za razvoj ruralnih područja, a putem 8 mjera šumarski sektor je iznio koje su to potrebe i interesi:   
• M01   Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja        
• M02   Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
• M04   Ulaganja u fizičku imovinu
• M06   Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja
• M08   Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma
• M09   Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača
• M16   Suradnja
• M17   Upravljanje rizicima.
Odabiru navedenih mjera prethodila je izrada sektorske i SWOT analize kojima je opisano aktualno stanje te glavne

ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 104     <-- 104 -->        PDF

prednosti i slabosti šumarskog sektora. Na taj su način prepoznati prioriteti i ključne aktivnosti koje bi ulaganjem sredstava iz fonda EAFRD i obvezatnim nacionalnim učešćem RH u idućih 7 godina značajno poboljšale razvoj i osigurale opstojnost šumarskog sektora – izgradnja i održavanje šumske infrastrukture (ceste i vlake), okrupnjavanje šumoposjeda, konverzije degradiranih šuma, ulaganja u šumsku mehanizaciju i drvno-prerađivačku industriju (primarna prerada drva) te izrada šumsko-gospodarskih planova. U mjerama su ugrađene i aktivnosti izrade pilot projekata, edukacije, savjetodavnih usluga, promotivne aktivnosti, lovni turizam, osiguranja od šteta, tradicijski obrti i dr.
Iako je EAFRD pretežito upućen na privatni sektor, u proračunskom razdoblju 2014–2020. g., šumarski su ciljevi definirani primarno prema očekivanim rezultatima, dok je u prošlom razdoblju primaran bio korisnik mjere. Stoga su za hrvatsko šumarstvo unutar PRR-a najviše vrednovane i financijski najizdašnije mjera M08 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma, odnosno Operacija Prevođenje degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura u šumske sastojine visokog uzgojnog oblika te mjera M04 – Ulaganja u fizičku imovinu, Operacija Ulaganje u šumsku infrastrukturu jer su prihvatljivi korisnici mjere privatni šumoposjednici, udruge šumoposjednika, te pravni subjekti koji prema Zakonu o šumama gospodare državnim šumama i šumskim zemljištima (Hrvatske šume d.o.o.).  
Operacija Prevođenje degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura u šumske sastojine visokog uzgojnog oblika usmjerena je ponajprije prevođenju/konverziji panjača, šikara, šibljaka i drugih degradiranih oblika šumskih sastojina u sastojine visokog uzgojnog oblika, te mješovite sastojine s povoljnim udjelom i strukturom glavnih vrsta drveća uključujući prevođenje šumskih monokultura u mješovite šume. Pokriva troškove pripreme šumskog zemljišta za sjetvu i/ili sadnju šumskog reprodukcijskog materijala (npr. uklanjanje nepoželjne vegetacije, čišćenje tla od korova, obrada tla, odvodnja, troškovi uspostave uzgojnih stazica, troškovi postavljanja zaštitnih ograda u svrhu zaštite šumskog reprodukcijskog materijala od divljači i dr.), nabave šumskog reprodukcijskog materijala (sjeme, sadnice i dr.), usluge radova sjetve i/ili sadnje šumskog reprodukcijskog materijala, ponovljene sadnje u slučaju opravdanog neuspjeha i dr. maksimalne vrijednosti prihvatljivih troškova do 500 000 eura.
Operacija Ulaganje u šumsku infrastrukturu namijenjena je projektima izgradnje i rekonstrukcije šumskih cesta i vlaka maksimalne vrijednosti prihvatljivih troškova do 1 milijun eura. Njome se nastoji povećati niska prosječna otvorenost primarno privatnih šumoposjeda (procjena 6,5 km/1000 ha) što će povećati potencijal dobave drva i šumske biomase, omogućiti bolju zaštitu šuma i uopće održivo gospodarenje šumama, što će posljedično pridonijeti i povećanju zaposlenosti na ruralnim područjima.
Značajne alokacije predviđene su i za operacije ulaganja u modernizaciju alata, strojeva i tehnologija u šumarstvu i primarnoj preradi drva u svrhu povećanja učinkovitosti, okolišne prihvatljivosti, ergonomičnosti i sigurnosti radnih procesa postojećih te uvođenja novih tehnologija. Operacija Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumsko-uzgojnim radovima će, prema sadašnjem prijedlogu, u 65 %-tnom iznosu sufinancirati troškove nabave strojeva, alata, uređaja i opreme za sječu i izradu drva (harvesteri, motorne pile i dr.), za privlačenje, izvoženje i iznošenje drva (forvarderi, skideri, žičare, traktorske ekipaže i dr.); za proizvodnju šumske biomase (iverači, cjepači i dr.), za izvođenje šumsko-uzgojnih radova pripreme šumskog zemljišta za sadnju i sjetvu (malčeri i dr.), za skladištenje, zaštitu i sušenje drvnih proizvoda (silosi, spremišta za drvnu sječku, utovarivači, atomizeri i dr.).
Gotovo istovjetna operacija Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u primarnoj preradi drva predviđena je za drvno-prerađivački sektor i sufinanciranje u 65 %-tnom iznosu prihvatljivih troškova za nabavu strojeva, alata, uređaja i opreme za primarnu preradu drva (blanjalice, pile, strojevi za furnir i dr.); za proizvodnju peleta i briketa (briketirka, peletirka i dr.); za uvođenje i/ili nabavu informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) u pridobivanju drva i primarnoj preradi drva (software za optimizaciju iskorištenja drvnih sortimenata i dr.); za izgradnju objekata i nabave opreme za sušenje, parenje, skladištenje i zaštitu drvnih proizvoda (sušare, parionice, silosi, spremišta za drvnu sječku, utovarivači, atomizeri, i dr.) i dr.
Samo za gore navedene četiri operacije predložena je alokacija u visini gotovo 120 milijuna eura do 2020. godine. S obzirom da je ukupna 7-godišnja alokacija PRR-a oko 2 300 milijuna eura, šumarski sektor samo kroz ovdje

ŠUMARSKI LIST 5-6/2014 str. 105     <-- 105 -->        PDF

spomenute i ostale operacije stremi povlačenju najmanje 7 % od ukupno alociranih sredstava. Da je interes i utemeljenost potreba šumarskog sektora realna, potvrdio je i poziv za iskazivanje interesa koji je Ministarstvo poljoprivrede objavilo 2013. godine za prijavu projekata koji se planiraju financirati u 2014. iz jednog od EU fondova za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj. Pritom je od ukupno 1,56 mlrd. kn ukupne vrijednosti prijavljenih projekata, 113,2 mil. kn ili 7.3 % udjela činili su prijavljeni i odobreni projekti šumarskog sektora. Taj podatak zorno pokazuje i da potrebe šumarskog sektora propisane šumskogospodarskim planovima, osobito privatnih šumoposjednika, nadilaze raspoloživa sredstva prikupljena kroz Naknadu za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ).
Europska unija kroz novo usvojenu Europsku šumarsku strategiju prepoznaje Uredbu EAFRD i istoimeni fond kao optimalni za integrirani razvoj više aktivnosti šumarstva na ruralnim područjima. Stoga će Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014–2020. godine (planirano usvajanje do kraja 2014. godine) biti ne samo prilika za snažan razvoj, već i možebitni jamac opstojnosti i stabilnog dugoročnog ulaganja u razvoj šumarskog sektora. Višestoljetna tradicija potrajnog gospodarenja šumama na temelju šumsko-gospodarskih planova, prirodne šume i stručna baza iznimne su vrijednosti, stoga smo ih obvezni čuvati i unapređivati, a upravo korištenjem EU fondova možemo ih dodatno osigurati i oplemeniti.
Namjena i način korištenja silnih milijuna iz još uvijek prijedloga Programa ruralnog razvoja, tek je prvi preduvjet za, nadamo se, skoro i učinkovito korištenje EU novca. Izrada provedbenih akata (pravilnika), potreba za novom nacionalnom šumarskom strategijom, pozicija Naknade za općekorisne funkcije šuma prema Programu te beskompromisno lobiranje jedinstvene struke za ostvarenje svojih ciljeva na svim razinama (ponajprije političkog) odlučivanja, jedne su od glavnih ciljeva ogromnog posla koji je još pred nama. Program ruralnog razvoja bit će mrtvo slovo na papiru ukoliko se žurno („jučer“) ne osmisli strategija korištenja EU fondova za šumarstvo, educiraju stručnjaci i zažive tijela koja će se ciljano baviti njihovim korištenjem.
U svakom slučaju, sudbina korištenja novca iz EU fondova i budućnost šumarstva, koji na mnogim ruralnim područjima jedini jamči život i opstanak, u idućih sedam godina u našim je rukama. Stoga se, bez puno priče, uhvatimo posla i potvrdimo djelima da su načela potrajnog gospodarenja šuma i šume koje baštinimo sigurno i spokojno gospodarene i očuvane za buduća pokoljenja i uz pomoć EU fondova.
Promocija sveučilišnog udžbenika „DENDROLOGIJA – CVIJET, ČEŠER, PLOD, SJEME”
Damir Delač
Prema dnevnom redu Skupštine, iza stručne teme, prof. dr. sc. Marilena Idžojtić, kratko je predstavila svoju novu knjigu-sveučilišni udžbenik „Dendrologija – cvijet, češer, plod, sjeme“. Čestitajući autorici, uvodnu riječ, uz kratki životopis autorice i značaj ovog vrijednog dijela za šumarsku struku, ali i ostale struke vezane za prirodu koja nas okružuje, dao je akademik Slavko Matić. Kako je knjiga prikazana u Šumarskome listu br. 1–2/2014., str. 81–82, upućujemo čitatelje na odnosni prikaz. Napominjemo, da su knjigu poslije predstavljanja, zainteresirani mogli kupiti uz prigodni popust od 30 %.