DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 88 <-- 88 --> PDF |
90 GODINA OD ROĐENJA AKADEMIKA MIRKA VIDAKOVIĆA (1924–2014) Jozo Franjić Akademik Mirko Vidaković rođen je u Lemešu (srp. Svetozar Miletić/Светозар Милетић, mađ. Nemesmilitics, njem. Berauersheim ili ponekad Milititsch; Vojvodina) 29. listopada 1924. godine, a umro je 15. kolovoza 2002. godine u Zagrebu. Osnovnu školu završio je u Sonti 1934. godine. Realnu gimnaziju pohađao je u Somboru, gdje je i maturirao. Nakon rata studirao je šumarstvo na tadašnjem Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a diplomirao je 1949. godine. Po završetku studija postavljen je za asistenta pripravnika u Zavodu za botaniku Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta, a godine 1950. unapređen je za asistenta iz Botanike. Doktorirao je 1953. godine na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a habilitirao je 1956. godine. Godine 1957. izabran je u docenta iz predmeta Dendrologija i Šumarska genetika, a 1958. godine imenovan je nastavnikom iz predmeta Šumarska genetika. Godine 1961. izabran je za izvanrednoga, a 1971. godine za redovitoga profesora iz predmeta Šumarska genetika i Dendrologija. Od 1. siječnja 1960. godine predstojnik je novoosnovane Katedre za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskoga fakulteta. Tijekom 1960. godine bio je pročelnik Šumsko-gospodarskoga odsjeka. Od 1960. do1974. godine vodi Odsjek za genetiku u tadašnjem Jugoslavenskom institutu za četinjače u Jastrebarskom, a od 1970. godine vodi Arboretum Trsteno, JAZU. Akademik Vidaković boravio je tri godine (1966–1969) u Peshaveru u Pakistanu kao ekspert UNDP/FAO-a u Institutu za šumarstvo i na Šumarskom koledžu. Kao sudirektor FAO Trening centra za oplemenjivanje šumskoga drveća koji je održan na Šumarskom fakultetu u Sopronu u Mađarskoj, predaje i vodi seminar, koji je 1971. godine trajao šest tjedana, a sudionici su bili iz 15 zemalja svijeta. Tijekom 1980. i 1983. godine u tri navrata boravi kao ekspert UNDP FAO-a u Vijetnamu, gdje je u okviru projekta koji su financirali Ujedinjeni narodi bio konsultant na opremanju laboratorija za znanstvena istraživanja i izradu programa istraživanja. Sudjelovao je sa svojim referatima na mnogim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima, simpozijima i kongresima. Izvanredni član tadašnje JAZU postao je 1969., a redoviti član 1981. godine. Od 1970. godine urednik je časopisa Anali za šumarstvo (Annales Forestales). Prodekan Šumarskoga fakulteta bio je akad. god. 1972/73. i 1973/74. Predsjednik Hrvatskoga genetičkoga društva bio je 1980. godine. Od 1997. godine počasni je član Akademije šumarskih znanosti. Akad. god. 1955/56. bio je deset mjeseci na specijalizaciji iz genetike i oplemenjivanja šumskoga drveća u Danskoj i Švedskoj. Na studijskim putovanjima bio je u SAD-u, Kanadi, Francuskoj, Engleskoj, Turskoj i Grčkoj. Akademik Vidaković svoju je istraživačku djelatnost započeo s istraživanjima anatomske građe borovih iglica. Iz toga je područja njegov najopsežniji rad o svojtama crnoga bora u bivšoj Jugoslaviji. Na temelju toga rada uspio je dokazati postojanje više svojti crnoga bora u bivšoj Jugoslaviji. Također se bavio primjenom radioaktivnoga zračenja. Izučavajući utjecaj zračenja na klijavost sjemena i rast biljaka nekih četinjača, ustanovio je da se pomoću malih doza gama zračenja može povećati energija klijavosti i stimulirati rast biljaka u prvim godinama razvoja. Proučavao je utjecaj gama zračenja na kromosome somatskih stanica obične smreke (Picea abies). U svojim je radovima utvrdio da postoje spontani križanci između borova Pinus nigra i Pinus heldreichii var. leucodermis, te između Pinus brutia i Pinus halepensis. Iz područja sjemenarstva akademik Vidaković obrađivao je dva problema – vegetativno razmnožavanje cijepljenjem i reznicama te podizanje sjemenskih plantaža. Prvi se u bivšoj Jugoslaviji počeo baviti sjemenskim plantažama. Danas u Hrvatskoj ima oko 25 ha sjemenskih plantaža i sve su podignute pod vodstvom i uz njegovo sudjelovanje. O uspješnosti i važnosti njegova rada svjedoče mnoge nagrade. Tako mu je 1977. godine za dostignuća iz područja prirodnih znanosti dodijeljena Republička nagrada "Ruđer Bošković". Počasni doktorat Šumarskoga fakulteta Sveučilišta |