DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 83     <-- 83 -->        PDF

NAJSKUPLJA PRIRODNA NEPOGODA U HRVATSKOJ POVIJESTI
Goran Vincenc
Godina 2014. ostat će u sjećanju stanovnika Gorskog kotara kao godina kada je ovaj dio Hrvatske pogodila najveća i najskuplja elementarna nepogoda u povijesti države. Iako su meteorolozi danima najavljivali ledenu kišu, nitko nije niti sanjao kako će u noći na prijelazu sa 1. na 2. veljače ove godine, nestati gotovo cijeli tridesetogodišnji trud šumara Gorskog kotara. Te noći, ledena kiša koja je nemilice padala, stvorila je ledeni okov oko grana i krošanja stabala, opteretivši ih težinom koja je bila kobna za šumu na više od 43.000 ha. Pod pritiskom leda, cijele sastojine bukve ostale su bez krošnje, a najviše je stradao dio uz slovensku granicu i to područje Čabra, Gerova, Lokava, Fužina, Mrkoplja, Crnog luga, Tršća i Prezida.
Apokaliptični prizori koji su toga jutra dočekali Gorane, podsjećali su na ratna razaranja. Zatrpane prometnice naslagama zaleđenog drveća, uništeni i polomljeni električni vodovi, srušeni dalekovodi, samo su otvorili nagađanja o štetama u šumi iz koje se čulo pucanje grana i stabala koje je podsjećalo na pucanje iz puške. No, koliki su stvarni razmjeri štete, nitko nije htio pričati.
Kako tvrde stručnjaci, ledena kiša javlja se u hladnijem dijelu godine kada na zemljinu površinu, koja je ohlađena ispod 0 stupnjeva Celzijusa, padnu pothlađene kapljice kiše koje se trenutno lede i stvaraju homogeni sloj leda koji može prijeći nekoliko milimetara. Smatra se jednom od najopasnijih vremenskih pojava, jer gotovo uvijek uzrokuje velike štete. Znak je temperaturne inverzije u zraku, kada je u donjem sloju troposfere uz tlo vrlo hladno, dok iznad struji topli zrak. Oborine koje padaju u obliku snijega, prolazeći kroz sloj toploga zraka otapaju se i prelaze u kišu. Kapljice koje nakon tog ulaze u sloj hladnijeg zraka pri tlu postaju pothlađene te se lede pri dodiru s tlom. Ekstremni oblik ove pojave dogodio se u Gorskom kotaru.
Od samoga jutra, djelatnici Hrvatskih šuma, Uprave šuma podružnice Delnice ulagali su nadljudske napore kako bi zajedno s vatrogascima, komunalnim poduzećima, zaposlenicima HEP-a i djelatnicima županijskih službi umanjili razmjere ove katastrofe te omogućili stanovnicima Gorskog kotara normalan život.
U skladu s odlukom uprave Hrvatskih šuma, delnička je podružnica od samih početaka ledene katastrofe stavila sve kapacitete na raspolaganje jedinicama lokalne samouprave. Najveće učešće u rješavanju nastalih šteta imali su ponajprije djelatnici šumarija koje su najviše zahvaćene ovom katastrofom. No, u pomoć su krenuli i radnici čije su šumarije manje pogođene ovom nepogodom. U saniranju šteta, uz šumarsko-tehničko osoblje i proizvodne radnike uključena je i mehanizacija, traktori te šumarski kamioni.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Treba naglasiti kako će svi kapaciteti delničke podružnice biti i dalje na raspolaganju jedinicama lokalne samouprave, dok se god stanje na terenu ne normalizira. S normalizacijom stanja na terenu, sljedeći korak je raščišćavanje šumskih prometnica koje će se čistiti sukladno planu proizvodnje za ovu godinu – izjavio je tada Denis Štimac, ruko­voditelj Odjela za proizvodnju delničke podružnice za časopis Hrvatske šume.
Područje zahvaćeno nepogodom posjetili su predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović te se uvjerili u razmjere katastrofe. Župan Primorsko – goranski, Zlatko Komadina, za cijelo je područje proglasio stanje elementarne nepogode.
Štete su velike i brojne. Ono što je dobro u cijeloj situaciji je to da su nadležne službe reagirale spremno, kako bi se što prije otklonili nastali problemi. Elementarne nepogode ne možemo spriječiti, ali se mogu umanjiti štete. Čestitam lokalnim vlastima, županiji i državnim vlastima koje su napravile sve kako bi štete bile manje. Postoje i EU fondovi solidarnosti na koje treba aplicirati, a ovu nepogodu shvatiti kao priliku da se za krajeve poput Gorskog kotara nađu kvalitetnija zakonska i infrastrukturna rješenja ne bi li život ljudi koji tu žive bio podnošljiviji – istaknuo je prilikom obilaska pogođenog područja predsjednik Josipović.
Prve procjene koje su dolazile s terena bile su vrlo loše. Samo u državnim šumama na čabarskom području, šumarijama Trčće, Gerovo i Prezid procijenjena šteta iznosila je 300.000 m³ drvne mase, što je financijski gledano oko 80 milijuna kuna, dok je procjena na privatnim šumama iznosila 17 milijuna kuna. Najviše su stradale bjelogorične šume bukve prvog debljinskog razreda na nadmorskim visinama od 300 do 1.100 metara, a teško je stradao i gorski javor. Izvaljena su bila i stabla crnogorice promjera 30 do 60 cm na nadmorskim visinama od 900 do 1.100 metara na području GJ Lividraga i Lazac, što je bilo neočekivano s obzirom na vitalnost crnogorice u ovakvim situacijama. Prema prvim rekapitulacijama ukupnih šteta u državnim i privatnim šumama, a tu su u obzir uzete i štete koje su napravile poplave nakon otapanja leda, šteta na drvnoj masi iznosit će 161.121.554 €. Šumska infrastruktura pretrpjela je štetu od 3.190.537 €, a kada pridodamo trošak obnove koji je procijenjen na 66.868.830 € dolazimo do brojke od 231.180.921. € sveukupne štete.
Šuma na Delničkoj podružnici Hrvatskih šuma stradala je na 43.000 ha, a trenutne procjene govore o 3,4 milijuna m³ uništene drvne mase. Na 28.500 ha šuma je u potpunosti uništena i tu je stradalo 1,1 milijun m³. Dodatna šteta prijeti i od potkornjaka. Ukoliko se štete ne saniraju na

ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 85     <-- 85 -->        PDF

vrijeme, štetnici bi mogli prijeći i na zdrava stabla, što bi moglo dovesti do uništenja cijelih sastojina. Kako se to ne bi dogodilo, radnicima delničke podružnice u pomoć je pristigla pomoć iz drugih dijelova Hrvatske i to 14 šumskih traktora i stotinjak sjekača. Doznaka već uvelike traje i trebala bi biti gotova krajem travnja, a na njoj radi, uz 40-ak lokalnih revirnika i 30 revirnika iz drugih dijelova Hrvatske. Po završetku njihova posla, znat će se točni podaci o štetama. Uprava Hrvatskih šuma odobrila je dodatnih 15 milijuna kuna za angažman strojeva koji će sanaciju učiniti što sigurnijom i kvalitetnijom poput žičara, harvestera i drobilica za sječku.
Prema akcijskom planu sanacije koji je donesen u suradnji s Hrvatskim šumama i sektorom za šumarstvo, sanacija bi trebala biti završena u razdoblju od tri godine. To se odnosi na državne šume, dok će se šumovlasnici morati sami pobrinuti za sanaciju. Francuska koja je proživjela sličnu nepogodu na području od gotovo milijun hektara prije deset godina, još uvijek se muči sa sanacijom, stoga se nadamo da će kod nas stvari ići puno brže.
Treba uzeti u obzir i ekološke razmjere ove nepogode, koje će se posebno odraziti na općekorisne funkcije šuma. Pojedine sastojine bukve u potpunosti su ostale bez krošanja, što će dovesti do smanjenja asimilacijskih površina. Kada uzmemo u obzir da jedan hektar bukove šume dnevno upije 20.000 litara vode, jasno je da Gorskom kotaru, kao i okolici, prijeti pojačano ispiranje tla, erozije i za ljude najopasnije bujice.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 86     <-- 86 -->        PDF


ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Estetska funkcija koju ima šuma u potpunosti je uništena, trebat će desetljeća kako bi se šuma oporavila i kako bi Gorski kotar povratio epitet Zelenog srca Hrvatske.
Spomenimo za kraj i stanje u susjednoj Sloveniji koja je prošla još gore nego Hrvatska, gdje je uništeno 9,2 milijuna kubika na 550.000 ha, što je dvostruko više od ukupnog godišnjeg etata Slovenije. Ukupna šteta procijenjena je na 430 milijuna € bez PDV-a, a na štetu u šumi i šumskoj infrastrukturi otpada 214 milijuna €. Iz straha od potkornjaka, Slovenci su zacrtali da se do 15 svibnja moraju izvući sva izvaljena crnogorična stabla. No, kako stvari stoje, taj rok je nerealan, djelomično i zbog toga jer je čak 80 posto šuma u tom dijelu Slovenije u privatnom vlasništvu, a mnogi od šumovlasnika neće moći ispoštovati taj rok. Iskustva iz Francuske i Njemačke govore da je puno realniji rok sredina iduće godine, dok će bjelogorica vjerojatno ostati u šumi do 2017. godine.
(Foto: Goran Vincenc, Denis Štimac, Boris Pleše)