DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 108     <-- 108 -->        PDF

Dr. sc. KRUNOSLAV SEVER
Željko Škvorc
Dr. sc. Krunoslav Sever dipl. ing. šumarstva obranio je 19. prosinca 2012. godine doktorski rad pod naslovom "Utjecaj ekofizioloških čimbenika na razvoj rasplodnih organa hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)" i stekao akademski stupanj doktora znanosti iz biotehničkog područja, znanstvenog polja šumarstvo.
Obrana doktorskoga rada održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu: Prof. dr. sc. Jozo Franjić, Prof. dr. sc. Milan Oršanić (Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Prof. dr. sc. Tomislav Ćosić (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Doktorski rad izrađen je pod mentorstvom Izv. prof. dr. sc. Željka Škvorca (Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Prof. dr. sc. Milana Poljaka (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).
Doktorski rad napisan je na 134 + 15 stranica, sadrži 51 sliku, 26 tablica i 241 literaturni navod, a obuhvaća sljedeća poglavlja: Uvod, Materijali i metode, Rezultati, Rasprava, Zaključci, Literatura, Prilozi i Životopis.
Životopis
Krunoslav Sever, rođen je 19. listopada 1981. godine u Virovitici. Osnovnu školu završava u Slatini 1996. godine, a srednju Šumarsku i drvodjeljsku školu u Karlovcu 2000. godine. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisuje 2001. godine, gdje i diplomira 2006. godine. Iste godine prima i rektorovu nagradu za studentski rad pod naslovom "Usporedna analiza metoda prorijede na primjeru sastojine hrasta kitnjaka i običnoga graba". Nakon diplomiranja zapošljava se kao pripravnik u Hrvatskim šuma­ma d.o.o. – UŠP Našice. Od 1. prosinca 2007. godine zaposlen je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u svojstvu znanstvenoga novaka, u suradničkom zvanju asistenta na Zavodu za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku. Akademske godine 2007/2008. upisuje poslijediplomski doktorski studij Šumarstvo, smjer Uzgajanje šuma s lovnim gospodarenjem.
U okviru svoje znanstveno-istraživačke djelatnosti bavi se istraživanjima iz područja fiziologije i ekofiziologije šumskoga drveća. Kao istraživač aktivno sudjeluje na znanstveno-istraživačkim projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma d.o.o.
Do sada je kao autor i suautor objavio sedam znanstvenih članka, sudjelovao je na osam međunarodnih i tri domaća simpozija.
Član je Hrvatskoga društva za biljnu fiziologiju, Hrvatskoga botaničkog društva i Hrvatskoga lovačkog saveza.
Sažetak rada
Istraživanje je provedeno 2010. i 2011. godine na pokusnoj plohi, osnovanoj u proljeće 2008. godine koja se nalazi u sklopu Rasadnika "Brestje" (UŠP Zagreb; Šumarija Dugo Selo). Pokusna ploha osnovana je s vegetativno razmnoženim plus stablima hrasta lužnjaka, porijeklom iz klonskih sjemenskih plantaža s područja UŠP Vinkovci, Našice i Bjelovar. Prosječna visina biljaka uključenih u istraživanje u proljeće 2010. godine (na početku istraživanja) iznosila je 187 cm, a promjer debla na visini 30 cm iznad tla iznosio je 1,7 cm. Većina vegetativno razmnoženih biljaka uključenih u istraživanje uredno je cvjetala i plodnosila tijekom istraživanja (2010. i 2011. godine).
Prva skupina ciljeva doktorskoga rada bila je ispitati utjecaj meteoroloških prilika na:
- razvoj listova hrasta lužnjaka,
- razvoj muških i ženskih cvjetova,
- fiziološke značajke polena,
- dinamiku odbacivanja ženskih cvjetova i plodova (u razdoblju od oprašivanja do početka zriobe žira).

ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 109     <-- 109 -->        PDF

Druga skupina ciljeva bila je istražiti istovremeni utjecaj (interakciju) sušnoga stresa i ishranjenosti hrasta lužnjaka s dušikom na:
- fotosintetsku aktivnost hrasta lužnjaka,
- vegetativni razvoj
- razvoj žira.
Tijekom istraživanja, meteorološke prilike (količina oborina, temperatura zraka, relativna vlažnost zraka, vlaga u tlu i temperatura tla) precizno su bilježene pomoću automatske meteorološke postaje instalirane na pokusnoj plohi.
Na temelju fenoloških motrenja i precizno bilježene temperature zraka razvoj listova i cvjetova definiran je sumom toplinskih jedinica (STJ) potrebnom da biljka prijeđe iz jedne u drugu fenološku fazu razvoja (lista ili cvjeta). Utjecaj meteoroloških prilika (količina oborina, vlaga tla, temperatura tla, relativna vlažnost zraka) na početak otvaranja pupova i trajanje listanja, cvjetanja te početak trušenja polena i receptivnost ženskih cvjetova (iskazano u STJ) ispitan je modelom linearne regresije. S jedne strane u model su uključene razlike u STJ (ΔSTJ) koje su utvrđene oduzimanjem njihovih vrijednosti u 2011. od vrijednosti u 2010. godini (za svaku biljku uključenu u istraživanje). S druge strane, u model su bile uključene razlike u meteorološkim prilikama (količina oborina, relativna vlažnost zraka, vlaga tla i temperatura tla) koje su također zabilježene 2010. i 2011. godine prije početka ili tijekom razvoja istoga organa.
Dobiveni rezultati ukazuju da meteorološke prilike utječu na trajanje razvoja listova i cvjetova kao i na trajanje trušenja polena te receptivnost ženskih cvjetova. Međutim, na početak otvaranja lisnih i cvjetnih pupova osim temperature zraka ostali meteorološki čimbenici nisu imali značajnijeg utjecaja. U uvjetima veće vlage tla i veće relativne vlažnosti zraka biljkama je bila potrebna manja suma toplinskih jedinica kako bi dovršile razvoj listova i cvjetova te započele s trušenjem polena i receptivnošću ženskih cvjetova. Biljke koje su bile izložene većoj relativnoj vlažnosti zraka u završnoj fazi razvoja muških cvjetova (pet dana prije početka trušenja) duže vremena su trusile polen. Veća količina oborina, veća vlaga u tlu i relativna vlažnost zraka u fazi receptivnosti ženskih cvjetova, pozitivno su utjecale na trajanje receptivnosti.
Utjecaj meteoroloških prilika na fiziološke značajke polena (klijavost polena i rast polenovih mješinica) promatran je u nekoliko kritičnih razdoblja tijekom razvoja muških cvjetova (10 dana prije početka bubrenja pupova, tijekom bubrenja pupova, tijekom otvaranja pupova i početka razvoja muških resa, u završnoj fazi razvoja muških resa). Utjecaj meteoroloških prilika (količina oborina, apsolutna minimalna dnevna temperatura zraka, apsolutna maksimalna dnevna temperatura zraka i apsolutna minimalna relativna vlažnost zraka) na in vitro klijavost polena i rast polenovih mješinica utvrđen je modelom linearne regresije te dodatno ispitan analizom varijance s ponovljenim mjerenjima.
Dobiveni rezultati ukazuju da istovremeni utjecaj maksimalnih dnevnih temperatura zraka i minimalne relativne vlažnosti zraka za vrijeme otvaranja pupova i početka izduživanja muških resa negativno utječu na postotak klijavosti polena i rast polenovih mješinica in vitro. Prije početka otvaranja pupova meteorološke prilike nisu značajno utjecale na klijavost polena i rast polenovih mješinica, kao niti u završnoj fazi razvoja muških resa.
Utjecaj meteoroloških prilika na dinamiku odbacivanja plodova promatran je također u nekoliko kritičnih razdoblja (nedugo nakon polinacije, za vrijeme oplodnje, prije početka intenzivnog razvoja supki, nakon razvoja supki, tijekom završne faze razvoja/zriobe) i analiziran je modelom linearne regresije.
Na temelju dobivenih rezultata zaključeno je da najviše potencijalnih plodova (ženskih cvjetova) biva odbačeno u razdoblju između oprašivanja i oplodnje, te između oplodnje i početka rasta plodova u dužinu (razvoja supki) što se nije moglo dovesti u vezu s negativnim utjecajem meteoroloških prilika. U kasnijim fazama razvoja koje nastupaju u srpnju, kolovozu i rujnu postoje naznake kako meteorološke prilike mogu utjecati na odbacivanje plodova. Tijekom intenzivnog rasta plodova (razvoja supki) nedostatak vlage u tlu može se dovesti u vezu s intenzivnijim odbacivanjem plodova. U fazi dozrijevanja plodova njihovo odbacivanje može se dovesti u vezu s većom količinom oborina.
Izloženost istraživanih biljaka sušnome stresu tijekom istraživanja utvrđena je pomoću prijenosne komore za izmjeru vodnoga potencijala u ksilemu lista (PMS Instruments, Corvalis, Ore). Ishranjenost biljaka s dušikom utvrđena je na temelju kemijskih analiza biljnoga materijala (listova) i tla uzorkovanoga na pokusnoj plohi. Intenzitet fotosinteze mjeren je pomoću prijenosnog uređaja LCpro+ (ADC BioScentific, 2007). Vegetativi razvoj biljaka bio je opisan visinskim i debljinskim prirastom te dužinski i debljinski prirastom postranih grana istraživanih biljaka. Razvoj žira istraživanih biljaka definiran je njegovom masom u svježem i suhom stanju nakon sakupljanja, što je obavljeno sredinom rujna 2010. i 2011. godine. Modelom linearne regresije i analizom varijance utvrđen je utjecaj suše i ishranjenosti hrasta lužnjaka s dušikom na fotosintetsku aktivnost, vegetativni razvoj i razvoj žira.
Dobiveni rezultati ukazuju na to da sušni stres 2011. godine, koji je bio posebno naglašen u razdoblju tijekom razvoja žira, nije negativno utjecao na razvoj žira (masu suhe tvari žira), ali u interakciji s nedostatnom ishranjenosću biljke s dušikom, utjecaj suše na razvoj žira bio je negativan. Sušni stres u 2011. godini imao je posebno negativan utjecaj na fotosintetsku aktivnost i vegetativni razvoj