DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 100     <-- 100 -->        PDF

posebno sagledavati. Kakav je učinak navedenih klimatskih anomalija na šumu možemo pratiti i putem FAPAR-a, odnosno indikatora fotosinteze iz kojega se očitava kretanje vegetacijske aktivnosti za svaki tip šuma u Hrvatskoj.
Prof. dr. sc. Ivica Tikvić održao je prezentaciju o sušenju nizinskih šuma u Hrvatskoj. Ukazao je na znatnu količinu slučajnog prihoda koja se ne smanjuje, nego je stalno visoka te je postala već kronični problem koji zadire u sve segmente šumarstva. Nadovezao se na predavanje prof. Klime o važnosti održavanja što cjelovitijih šumskih kompleksa, te ukazao na činjenicu da zadiranjem u ključni čimbenik stabilnosti kao što je hidrološki u nizinskim šumama, uništavamo velike šumske komplekse. Za primjer je naveo cjelovitu prašumu Prašnik kod Okučana, u kojoj odumiru krošnje starih stabala i glavna vrsta nestaje, iako se radi o netaknutoj šumi, utjecanoj samo prirodnim uvjetima. Također ukazuje na nedostatno praćenje i bazu podataka kako bismo mogli povezati sve elemente u odgovor na pitanje zašto nam se sve to dešava. Odgovor na takvo kronično, kontinuirano, prostorno i vremenski različito sušenje i oštećivanje stabala, nalazi u adaptivnom, tj. prilagođenom gospodarenju u svakoj pojedinoj cjelini šume. S ovakvim osjetljivim, a vrijednim ekosustavima kao što su nizinski, trebalo bi intenzivnije gospodariti, a jedan od najznačajnijih elemenata njihovog opstanka je vodni režim.
Dr. sc. Roman Rosavec prikazao je park prirode Lonjsko polje sa 50560 ha kao najveće močvarno područje RH, dio nacionalne ekološke mreže, SPA područje i dio mreže NATURA 2000. Naveo je da je 70 % tog vrijednog područja pokriveno upravo šumama. Ključni moment za njihovu stabilnost i opstanak su abiotski čimbenici (voda – poplavna i podzemna) i također brojni biotski čimbenici, svi međusobno izuzetno povezani. Za primjere je naveo preveliku opterećenost šumskog staništa pitomim svinjama koje su se povukle na mikrouzvisinu uslijed nedavne poplave, kopanje kanala, klimatske prilike i štetnike. Također ključnim problemom nizinskog područja navodi zakorovljenje tla amorfom. Iznosi podatak da je za nedavne poplave voda po prvi puta doprla čak do temelja objekta u Opekama.
Dr. sc. Anica Bilić i ovoga puta donijela nam je mirise i duh Kozarčeva zavičaja, te nas uputila na roman "Hrast", spisateljice Mare Švel iz Vrbanje, u kojemu možemo naći opis poplave koja se dogodila oko 1920. godine (nakon I svjetskog rata) i njenih posljedica. Napomenula je da su naši hrvatski pisci bili duboko sjedinjeni s narodom s kojem su živjeli, te su opisivali stvarne probleme, a manje se bavili imaginacijama. Za ovu priliku pripremila je znanstvenu usporedbu dviju Kozarčevih pripovjetki kao odgovor na pitanje: "U čemu je tajna popularnosti Tene?". Poruka je upečatljiva i važna za nas. Radi se o tome da je Tena lijepa poput Slavonije, ali podatna, sklona užicima i nepromišljena. Osvaja ljepotom, jedinim što ima. Pronašao ju je Čeh Beranek koji se istinski zaljubio u nju.S obzirom da je Tena sinonim za Slavoniju, a Slavonija je danas lijepa i siromašna poput Tene, postoji opasnost da poput Tene postane groteskno tijelo.
58. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE
Milan Glavaš
U Opatiji je u Grand hotelu "4 opatijska cvijeta" u vremenu od 11. do 14. veljače 2014. godine održan 58. seminar biljne zaštite. Nazočilo mu je oko 500 sudionika. Kao i prošle godine seminar su organizirali Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ, Društvo) i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Suorganizator je Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo (HCPHS, Centar), a pokrovitelj je Ministarstvo poljoprivrede. Medijski pokrovitelji bile su tvrtke Agroglas i Dodir prirode. Izlošcima i pisanim brošurama svojevrstan doprinos dali su proizvođači i distributeri sredstava i opreme za zaštitu bilja, ukupno 12 izlagača. Održavanje 58. seminara biljne zaštite sponzoriralo je 20 tvrtki.
Protokol otvaranja seminara vodila je predsjednica HDBZ prof. dr. sc. Renata Bažok, koja je svim sudionicima uputila pozdrave i riječi dobrodošlice. Naglasila je da se na 58. seminaru okupilo iskustvo, mudroast, snaga i mladenačka energija s ciljem razmjene mišljenja, znanja i iskustava. Riječi zahvale uputila je svim sponzorima ovoga seminara i posebno pozvanim gostima. Uz predsjednicu skup su pozdravili direktor hotela "4 opatijska cvijeta" gospodin Davor Saršon, predsjednik Društva za zaštitu bilja Bosne i Hercegovine, prof. dr. sc. Ivan Ostojić, predsjednik društva za varstvo rastlin Slovenije, dr. sc. Stanislav Trdan, predsjednik Hungarian plant protection society, dr. sc. Zoltan Imrej

ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 101     <-- 101 -->        PDF

i bivša predsjednica Društva za zaštitu bilja Makedonije, prof. dr. sc. Stanislava Lazarevska. Svi su se u svojim govorima osvrnuli na suvremenu zaštitu bilja i prateće trendove u svojim zemljama i ukazali na korisnost i nužnost međusobne suradnje. Dopredsjednica HDBZ i ravnateljica HCPHS, dr. sc. Tatjana Masten Milek u svom pozdravnom govoru posebno je istakla da unutar HCPHS postoji Zavod za zaštitu bilja, koji obilježava 105. obljetnicu postojanja i neprekidnog rada. U ime Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudionike seminara pozdravio je prodekan za znanost, prof. dr. sc. Boro Mioč. O trendovima zaštite bilja u Europskoj uniji u svom pozdravnom govoru sudionike je upoznala zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol, dipl. ing. agr., koja je ujedno i otvorila 58. seminar biljne zaštite.
HDBZ na seminarima svojim članovima, suradnicima i tvrtkama dodjeljuje nagrade i priznanja. Na 58. seminaru posebno vrijedno priznanje Povelju uz platinsku plaketu za sveukupni doprinos, a posebice za vrlo uspješno vođenje Društva proteklih 8 godina dodijeljeno je prof. dr. sc. Jasminki Igrc Barčić. Povelju uz zlatnu plaketu primila je prof. dr. sc. Božena Barić, a Povelja s brončanom plaketom dodijeljena je Boži Bokšiću, dipl. ing. agr. Sponzor seminara, tvrtka Dow AgroSciences primila je zasluženo priznanje. S ponosom izdvajamo da je za redovito sudjelovanje na seminarima, i to na Šumarskoj sekciji osobno i angažmanom suradnika, osobno Priznanje primio univerzitetski diplomirani inženjer šumarstva Jošt Jakša, dugogodišnji djelatnik Zavoda za gozdove Slovenije, o čemu slijedi poseban prilog.
HDBZ svake godine na svečanom otvaranju na svojevrstan način promovira svoje članove koji su od prošlog do ovog seminara postigli akademski stupanj doktora biotehničkih znanosti iz područja zaštite bilja. Na 58. seminaru promovirano je 5 novih doktora znanosti agronoma i jedan šumar. Promovirani šumar je dr. sc. Marko Vucelja koji je doktorirao u prosincu prošle godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Svi promovirani doktori znanosti nagrđeni su prigodnom knjigom i boravkom u Opatiji za vrijeme trajanja seminara.
Slijedeći tradiciju HDBZ je i ove godine dolaskom na 58. seminar nagradilo 3 studenta s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, 2 studenta s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i jednog studenta sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Naš nagrađeni student je Martin Šimek, diplomski studij Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem.
Posebnu nagradu iz zaklade "Milan Maceljski" društvo je dodijelilo Kristini Diklić, studentici diplomskog studija Fitofarmacija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
Nakon svečanog otvaranja prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić održala je plenarno predavanje, koje je priredila zajedno s prof. dr. sc. Renatom Bažok pod naslovom: Uloga fitomedicine u izazovima suvremene poljoprivredne proizvodnje. U izlaganju se govorilo o brojnim neželjenim posljedicama primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja u poljoprivredi, a isti se problemi tiču i šumarstva. Naglašeno je da je Europska unija postavila temelje u organizaciji poslova i nadležnosti u području fitomedicine, a kasnije se govorilo o zakonskim propisima i mjestu naših poljoprivrednika u tome području. Činjenice iznesene u referatu pobudile su živu raspravu nakon predavanja.
Poslije toga slijedio je Okrugli stol pod naslovom: Nacionalni akcijski plan za postizanje održive uporabe pesticida s naglaskom na izobrazbu. Moderator ovog okruglog stola bila je prof. dr. sc. Renata Bažok. Uvodna izlaganja

ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 102     <-- 102 -->        PDF

imali su Vlado Novaković, Anamarija Bokulić i Ida Karajić: Nacionalni akcijski plan i sustav izobrazbe iz područja održive uporabe pesticida i Laba Bičak: Izobrazba profesionalnih korisnika sredstava za zaštitu bilja. Autori su obrazlagali značenje Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida, uvođenje integrirane zaštite, a posebno su govorili o obaveznoj izobrazbi profe­sionalnih korisnika pesticida. Izlaganja su popraćena zanimljivom raspravom.
Sljedeća dva dana rad seminara odvijao se putem izlaganja i rasprava po sekcijama, praćenjem izložaka i razgovorima s predstavnicima tvrtki za pesticide. Bile su ustrojene sljedeće sekcije: Novosti iz fitofarmacije – 14 referata, Novi štetni organizmi i novi problemi u zaštiti bilja – 8 referata, Mikotoksini i biljno zdravstvo – 5 referata, Aktualnosti s terena – 7 referata. Integrirana zaštita bilja – 10 referata i Šumarstvo – 14 referata o kojoj se daje opširan prikaz. Uz rad po sekcijama održan je još jedan Okrugli stol na kojega se osvrćemo. Na 58. seminaru sveukupno je podneseno 65 referata.
Moderator okruglog stola pod naslovom: Položaj i problemi poljoprivrednih ljekarni u svjetlu nove zakonske regulative iz područja zaštite bilja i zaštite okoliša bila je prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić. Uvodna izlaganja za ovaj okrugli stol priredili su Anamarija Bokulić, Vlado Novaković, Jasenka Halapija Vujatović: Obveze distributera sredstava za zaštitu bilja – poljoprivredne ljekarne, Ljiljana Žabica: Nadzor prometa sredstvima za zaštitu bilja, Jasna Paladin Popović: Ministarstvo zaštite okoliša u nadzoru poljoprivrednih ljekarni i Jasna Kufrin, Neven Voća, Vlatka Šomek Gvožđak: Uloga Agencije za zaštitu okoliša u sustavu gospodarenja ambalažnim otpadom onečišćenim opasnim tvarima. U prvom uvodnom izlaganju naglasilo se da je prema Nacionalnom akcijskom planu dopuštena prodaja pesticida isključivo u specijaliziranim trgovinama. Govorilo se o obvezama pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju distribuciju i prodaju pesticida, te obvezama poljoprivrednih ljekarni. Poslije toga se tumačilo tko i kako provodi inspekcijske nadzore prometa pesticida, što moraju ispunjavati pravne i fizičke osobe koje se bave prometom pesticida, kakve moraju ispunjavati uvjete stručne spreme i o drugim obvezama. U zadnjem uvodnom izlaganju naglask je dan na obveze proizvođača i posjednika otpada u cilju racionalnog korištenja resursa i smanjivanja otpada pri proizvodnji i naknadnom korištenju proizvoda, pa i o ambalaži onečišćenoj opasnim tvarima. Na temetiku ovog okruglog stola razvila se dugotrajna i živa rasprava.
Prikaz rada Šumarske sekcije
Za Šumarsku sekciju bilo je prijavljeno 14 referata, a naknadno još jedan iz Mađarske. Prijavljeni autori i koautori referata bili su sa Šumarskog fakulteta Zagreb (9), iz Hrvatskog šumarskog instituta (3), Uprave Hrvatskih šuma (1), UŠP Sisak (2), Vinkovci (1), Gospić (1), Koprivnica (1), HCPHS (1) i HŠD (1). Među stranim stručnjacima prednjačila je grupa iz Zavoda za gozdove Slovenije (6), ali oni zbog zauzetosti oko utvrđivanja šteta od leda nisu nazočili seminaru. Sa Šumarskog falulteta iz Sarajeva bila su 3 autora, a iz Federalne uprave za šumarstvo u Sarajevu bio je jedan autor. Još jedan autor bio je iz Mađarskog društva za zaštitu bilja. Dakle, referate za šumarsku sekciju priredio je 21 domaći i 11 stranih autora i koautora.
Radnom dijelu šumarske sekcije nazočili su domaći znanstvenici, predstavnici Uprave Hrvatskih šuama, predstavnici Uprava podružnica šuma, osim UŠP Split i Požega. Uz domaće, na sekciji je sudjelovao i predsjednik Mađarskog društva za zaštitu bilja, znanstvenici iz Bosne i Hercegovine, predstvnici nekoliko tvrtki za proizvodnju i prodaju sredstava

ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 103     <-- 103 -->        PDF

za zaštitu bilja (M Plus, BASF, Florel, Syngenta) i predstavnici specijaliziranih tvrtki za gradska zelenila iz Zagreba, Rijeke i Virovitice. Odaziv na Šumarskoj sekciji bio je nešto bolji nego na prošlom seminaru.
Na početku rada voditelj Šumarske sekcije prof. dr. sc. Milan Glavaš zamolio je sve prisutne da odaju počast vrlo aktivnom članu, pokojnom mr. sc. Branku Bradiću, što je dostojanstveno učinjeno. Zatim je nazočnima uputio pozdrave dobrodošlice, a ujedno je prenijeo pozdrave prof. dr. sc. Mirze Dautbašića, dekana Šumarskog fakultete u Sarajevu, koji zbog zauzetosti nije mogao nazočiti seminaru i pozdrave tajnice HKIŠDT Silvije Zec, dipl. ing. šum. Voditelj je prisutne izvijestio o događajima na svečanom otvaranju i istakao da je kao novi doktor znanosti promoviran Marko Vucelja, te da je kolegi šumaru iz Slovenije za svakogodišnje sudjelovanje u radu Šumarske sekcije HDBZ uručilo posebno Priznanje. Svi sudionici Šumarske sekcije uputuli su srdačne pozdrave našem nagrađenom studentu Martinu Šimeku. Nakon toga sekcija je radila po predviđenom programu, a dalje slijedi osvrt na pojedinačna izlaganja.
Petar Jurišić, Goran Bručić (UŠP Sisak): Utjecaj biotskih i abiotskih čimbenika na obnovu nizinskih šuma Lonjskog polja.
Autori su istakli da su šume poljskog jasena i hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici "Lonja" izložene promjenama koje utječu na njihovu stabilnost, produktivnost i pomlađivanje. Najviše problema nastaje zbog dugotrajnog zadržavanja poplavne vode. Prirodna obnova je često neuspješna, a ako se uzmu u obzir cjelokupne funkcije šuma, razmjeri šteta nastalih poplavama vrlo su visoki. Prvi autor je slušatelje upoznao s najvažnijim biotskim i abiotskim otežavajućim čimbenicima na obnovu sastojina hrasta lužnjaka i poljskog jasena u gospodarskoj jedinici "Lonja". Istaknuo je da su te sastojine izložene redovitim i dugotrajnim poplavama.
Mirza Dautbašić (ŠF Sarajevo), Bajran Pešković (Fed. upr. za šum. Sarajevo), Osman Mujezinović (ŠF Sarajevo): Utjecaj šumskih požara na degradaciju šuma i šumskih zemljišta u Bosni i Hercegovini.
Kolege iz Sarajeva iznijeli su rezultate istraživanja šumskih požara na području BiH od 2003. do 2007. godine. Utvrdili su da su u njihovim šumama požari česta pojava, da najveće štete nanose tek podignutim kulturama i mladim sastojinama. Općenito su požari za šume i šumska zemljišta glavni problem i zahtijevaju zajedničko djelovanje svih institucija i čitave društvene zajednice, na što je upozorio izvjestitelj B. Pešković.
Tarik Treštić, Osman Mujezinović (ŠF Sarajevo): Kemijska zaštita u šumskim rasadnicima u Bosni i Hercegovini.
O. Mujezinović je iznio rezultate petogodišnjih istraživanja u 6 rasadnika. Okosnica rezultata odnosi se na količinu upotrjebljenih herbicida, fungicida i insekticida za zaštitu sadnica smreke, običnog bora i crnog bora. Iskazan je utrošak sredstava po 1 ha i na 1 000 sadnica, a odnosi su uspoređeni s utroškom pesticida u nekim europskim rasadnicima.
Boris Liović (HŠI): Biorazgradivi polipropilenski štitnici u zaštiti šuma.
Podnositelj referata bio je Milan Pernek. Ukazao je da obične štitnike nakon završetka funkcije (6 do 7 godina)

ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 104     <-- 104 -->        PDF

treba ukloniti i na primjeran način zbrinuti. Taj se nedostatak otklanja uporabom biorazgradivih štitnika. Pernek je detaljno govorio o uvjetima koje moraju zadovoljiti biorazgradivi štitnici.
Marko Vucelja, Josip Margaletić, Linda Bjedov (ŠF): Prevencija šteta od sitnih glodavaca iz porodica Murinae i Arvicolinae.
Margaletić je izvijestio da su autori u nizinskim šumama hrasta lužnjaka u srednjoj Posavini i u rasadniku HŠ instituta u Jastrebarskom testirali učinkovitost audiovibracijskih, okusnih i mirisnih repelenata namijenjenih odbijanju glodavaca i analizirali utjecaj granjevine na njihovu brojnost. Ukazano je na omjer broja ulovljenih glodavaca kod primjene audiovibracijskih, izostanka oštećenja sadnica hrasta lužnjaka kod primjene okusnih i vremena neprisutnosti glodavaca kod primjene mirisnih repelenata. Na površinama prekrivenim ostacima granjevine broj rupa od glodavaca bio je 2,5 puta veći nego na čistim površinama. Rezultati ukazuju na mogućnost borbe protiv glodavaca.
Zoltan Imrej (Mađarsko društvo za zaštitu bilja, Budimpešta): Chemical ecology of Cerambicid beetles: What we know and what we woud like to know (Coleoptera, Cerambicidae).
Kolega iz Mađarske je u uvodnom dijelu izlaganja naglasio da su u Europi i Americi pokrenuti mehanizmi istraživanja feromona kada su na te kontinente dospjele invazivne vrste kukaca. Dalje je iznosio niz podataka o mirisima koje produciraju biljke, uključujući kemikalije s oznakama A i B, terpene, cvjetne i lisne mirise, mirise koje biljke stvaraju poslije požara i drugima na koje reagiraju kukci. Od kukaca u središte pozornosti stavio je cvilidrete i iznio podatke o njihovoj produkciji mirisa, odnosno feromona. Posebno je zanimljivo da ženke proizvode manju, a mužjaci veću količinu feromona, a napose da udubljenja u skeletu kukaca imaju vezu s produkcijom feromona.
Darko Posarić (UŠP Vinkovci), Milan Pernek (HŠI), Ivan Lukić (ŠF), Boris Hrašovec (ŠF): Hrastova mrežasta stjenica (Corythuca arcuata) – novi invazivni štetnik u šumama Hrvatske.
Hrašovec je izvijestio da je prošloga ljeta (2013. godine) na velikom području UŠP Vinkovci na pomlatku hrasta lužnjaka identificiran novi invazivni štetnik – Corythuca arcuata. Stjenica je osim na hrastu utvrđena i na lišću divlje jabuke, kupine i nizinskog brijesta. Stjenica je razvila razmjerno visok biotički potencijal i činila značajne štete. Trebalo bi pokrenuti istraživanja biologije ovog novog štetnika.
Darko Pleskalt (Uprava HŠ): Suzbijanje gubara u Hrvatskim šumama u 2013. godini.
Autor je dao podatke o gradaciji gubara u 2013. godini. Za suzbijanje je upotrjebljen biološki preparat Foray 48 B, a avio­tretiranje je provedeno na površinama I. i II. stupnja zaraze (objasnio je razloge) u 6 UŠP na površini od 27 000 ha.
Damir Jelić (UŠP Nova Gradiška): Suzbijanje gubara u 2013. godini na području Uprave šuma podružnica Nova Gradiška i problemi primjene Foray-a 48 B.
Jelić je izvijestio o suzbijanju gubara u sastojinama bukve, hrasta lužnjaka i kitnjaka na području UŠP Nova Gradiška u prošloj godini. Iznio je brojne detelje o nepovoljnim uvjetima koji su ometali primjenu Foray-a 48 B radi kojih je tretiranje umjesto 2 trajalo 9 dana.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2014 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Milan Pernek, Nikola Lacković (HŠI): Utjecaj domaćina i prihvatljivost izabranih vrsta drveća na prehranu gusjenica gubara.
Prvi autor je iznio tvrdnju da određivanje kritičnih brojeva za gubara ima uz slabosti i izravan utjecaj na troškove suzbijanja. Nadalje je govorio o rezultatima dvogodišnjih istraživanja o palatibilnosti gusjenica gubara različitih populacija na lišću različitih vrsta drveća. Rezultati su vrlo značajni za poduzimanje mjera u budućim suzbijanjima gubara.
Boris Hrašovec (ŠF), Luka Kasumović (UŠP Gospić), Milivoj Franjević (ŠF): Prezimljavanje smrekovog pisara u šumama Like i odraz na mogućnost njihova suzbijanja.
Kasumović je iznio podatke koje su dobili istražujući način prezimljavanja smrekovog pisara pod korom i u stelji u Štirovači i na Zavižanu, a koji su značajni za sanaciju žarišta i redukciju potkornjaka u napadnutim smrekovim sastojinama. O mjestu prezimljavanja i nadmorskoj visini ovisi i vrijeme rojenja, a u svezi s tim određen je i termin kada treba poduzimati zaštitne mjere.
Krunoslav Arač (UŠP Koprivnica), Milan Pernek (HŠI): Pojava, biologija, rasprostranjenost i štetnost velikog ariševog potkornjaka u Hrvatskoj te mogućnost monitoringa.
Arač o ovom potkornjaku izvještava već nekoliko godina, pa tako i na ovom seminaru. Izvijestio je da je napravljena karta rasprostranjenosti ariševog potkornjaka, utvrđeno je vrijeme rojenja i štetnost. Najbrojnije zaraze bile su u prošloj godini, a razlog tomu su nepovoljne klimatske prilike za ariševa stabla, a te su pogodovale razvoju i napadu potkornjaka. U Hrvatskoj je prvi puta primijenjen monitoring za ariševog velikog potkornjaka uporabom feromonskog pripravka Cembräwit® u klopkama tipaTheyshon®.
Marno Milotić, Davorin Kajba, Danko Diminić (ŠF): Fenološka motrenja u klonskim sjemenskim plantažama u Hrvatskoj s obzirom na zarazu gljivom Chalara fraxinea.
Navedena gljiva je u Hrvatskoj na običnom i poljskom jasenu već nekoliko godina i vrlo je opasna. Autori su utvrđivali prisutnost gljive u klonskim sjemenskim plantažama autohtonih genotipova plus stabala poljskog jasena na području Nove Gradiške i Čazme. Tijekom istraživanja gljiva nije utvrđena u tim plantažama, o čemu je i mnogim drugim podacima o gljivi govorio Danko Diminić.
Milan Glavaš (HŠD), Andrija Vukadin (HCPHS): Najštetniji kukci i gljive na platanama s posebnim osvrtom na plataninu pepelnicu.
Glavaš je izvijestio da posvuda u Hrvatskoj platanu redovito napadaju platanina mrežasta stjenica i moljac platanina lišća. Uz štete ti kukci platanama narušavaju i estetski izgled i ometaju prolaznike. Suzbijanje se svodi na biološke mjere. Od mnogobrojnih gljiva na platanama najštetnija je Ceratocysti fimbriata f. sp. platani, ali ista u Hrvatskoj nije utvrđena. Gljiva Apiognomonia veneta ponekad uzrokuje totalnu defolijaciju u početku listanja platana. Microsphaera platani – platanina pepelnica je sredinom ljeta 2013. godine intenzivno napala lišće brojnih platana diljem Hrvatske. Ovo je prvi izvještaj o njenoj prisutnosti u Hrvatskoj, a u Europi je svrstana u invazivne alohtone vrste. Vrlo je štetna i trebalo bi je istraživati.
Zaključak
Sudionici šumarskog dijela 58. seminara biljne zaštite zaključili su da su sva izlaganja bila na izuzetno visokoj znanstvenoj i stručnoj razini, a obrađivana materija obuhvatila je suvremena događanja u zaštiti šuma. Vrlo je značajno da su kolege iz pojedinih UŠP ukazali na brojne probleme s kojima se susreću pri suzbijanju pojedinih vrsta kukaca, pogotovo gubara. Posebno je značajno izvješće o novom invazivnom štetniku – Corythuca arcuata u hrastovim šumama i o invazivnoj gljivi Microsphaera platani na platanama. Moderan pristup suzbijanju sitnih glodavaca, istraživanje vrlo opasne gljive na jasenu, zaštita biljaka u rasadnicima i sagledavanje šumskih požara, daju nadu u ispravan put zaštite šuma. Izlaganje mađarskog kolege vrlo je poučno i bilo bi korisno da se njegov cjelovit rad objavi u Šumarskom listu.
Svi su referati na šumarskoj sekciji izloženi u jednom danu, ali je to povezano s nizom teškoća i mnogim nedostacima. Zbog tako skraćenog vremena izlagači i slušatelji opterećeni su dolaskom i povratkom u jednom danu, onemogućeno je slušanje izlaganje po drugim sekcijama, premalo je bilo vremena za pregled materijala za zaštitu bilja koje su izložile pojedine tvrtke, a isto tako izostalo je vrijeme za razmjenu mišljenja i iskustava među šumarima i drugim stručnjacima. Velika je manjkavost da su referenti imali ograničeno vrijeme izlaganja, a svi zajedno premalo vremena za raspravu nakon izlaganja. Nadamo se da šumari na budućim seminarima neće biti opterećeni vremenski i da će moći nazočiti svim izlaganjima, pa će i ovi nedostaci o kojima smo govorili biti otklonjeni.