DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 96     <-- 96 -->        PDF

U prilogu ovoga članka autor je dao tablični prikaz cijele dendroflore Italije s podacima: vrsta, oblik, porijeklo, rasprostranjenost u Italiji – primjer:
U prilogu članka na ovaj način je prikazano svih 188 taksona s područja Italije.
Raffaello Giannini, Antonio Gabrielli: Razvoj i uloga poljoprivredno-šumarskih sustava u planinskim područjima
Istraživanja razvoja i uloga poljoprivredno – šumarskih multifunkcionalnih sustava u planinskom okružju je materija od posebnog značenja, vrlo složena jer obuhvaća prastari odnos čovjeka i šume koji traje i danas. Odnosi se na proučavanje korištenje područja i analiza načina osiguranja živežnih namirnica, odjeće i energije, potrebnih za preživljavanje u teškim uvjetima. Taj se proces počeo razvijati kada je čovjek počeo razumno upotrebljavati sjeme i prešao od čistog sakupljača na proizvođača, da bi kasnije počeo sa selekcijom sjemena i uporabom tehnike za obradu zemlje, savladavajući eventualne prepreke. Počeci tog procesa sežu u davnu prošlost prije 5000 g., no za svo to vrijeme nisu uočene njegove velike promjene.
Paralelno s razvojem ratarske djelatnosti započela je proiz­vodnja animalne hrane, uzgojem stoke na pašnjačkim površinama. Upravo su pašnjaci prva spona koja je spajala čovjeka i šumu. Tu su se uzgajale životinje koje su se malo po malo pripitomljavale, a među prvima ovce, koze i svinje. Šume su bile otvorene svima, gdje se skupljalo ležeće drvo, a s pašnjaka trava putem ispaše. Razvojem "Zajednice" i početkom kultiviranja polja i prvom sječom šume, dolazilo je i do prvih sukoba koji su bili vrlo oštri radi pašnjaka. Radi proširenja pašnjaka, pašnjačkih površina, uništavane su šume.
Od tri obnovljena sustava poljoprivreda, stočarstvo i šumarstvo, najsporije se razvijalo šumarstvo i to kao posljedica širenja pašnjačkih površina.
Šuma je uvijek bila prihvatljiv izvor prihoda, koji je popravljao skromne prihode od poljoprivrede. Stočarska aktivnost uvijek je omogućavala bolje prihode nego ove dvije komplementarne funkcije.
Brzi razvoj poljoprivrede u ravničarskim predjelima potisnuo je važnost šume. U brdskim predjelima poljoprivreda se brže razvijala u dolinama vodenih tokova, a na terenima prema moru razvijalo se vinogradarstvo na kultiviranim šumskim površinama.
Kada se govori o multifunkcionalnosti poljoprivredno – šumarskih sustava, potrebno je razlikovati dvije komponente – alpski i apeninski, koje su različite radi socijalno – ekonomskih odnosa.
Planinska alpska regija zauzima četvrtinu površine Italije (75.000 km2), a apeninska dvije petine površine (120.000 km2).
Velika različitost ovih dvaju područja očituje se u ekonomsko – zemljišnoj i posjedovnoj strukturi, a sličnost je u svakodnevnom stvaranju sredstava za život na razini obiteljskog života.
Na alpskom području vlasništvo je bilo, a i danas je to tako – javno i privatno. Veličina posjeda jako varira. Teritorij je pretežito šumovit, s velikim pašnjačkim površinama u višim predjelima te poneke poljoprivredne površine u području naselja. Glavna struktura posjeda je u planini, gdje su pašnjaci i stoka primarna proizvodnja (mliječni proizvodi), sve obuhvaćeno nazivom "malga", koji svoj maksimalni izraz "Maso Chiuso" postiže u nekim alpski predjelima (Alto Adige). To je hacijenda koja treba kao nedjeljiva ići u nasljeđe. Kako unutar jedne hacijende ima svega oko 8 % pašnjaka, stoka zalazi u šumu što uzrokuje nesuglasice između očuvanja šume i opskrbe stoke.
Proizvodnja se svodi na dvije osnovne komponente: drvo i stočarska aktivnost, dok je poljoprivredna aktivnost zanemariva i vezana za malo obiteljsko vlasništvo.
U nekim područjima (Trentino) razmirice oko pašnjaka i šuma rješavane su posebnim "regulama" i osnivanjem "zajednica" za kolektivno korištenje pašnjaka te biranje zajedničkog, izbornog pastira (forestario). U daljnjem procesu razvoja pravila gospodarenja sve više se priznaje strateška važnost šume za dobrobit zajednice. Pašarenje je i dalje legalno ili ilegalno nastavljeno i na šumskim površinama, sve do današnjih dana, ali uglavnom tamo gdje šuma ne trpi znatnije štete. U području Apenina tipičan oblik multifunkcionalnog gospodarenja je kultiviranje kestena. Kesten je